EU: Referendum korak u pogrešnom smjeru

Povezani članci

• Garant opstojnosti građana srpske nacionalnosti u BiH je građanska BiH i nekorumpirana vlast!
• KNJIGA O GLUMCU
• RTRS I BNTV: DEVETI MAJ, DAN POBJEDE NAD NOVINARSTVOM
• Neki novi klinci
• Rat propagandom: U POČETKU BIJAŠE RIJEČ, A POTOM?
• Mostar slavi 15. godišnjicu obnove Starog mosta

Iz pravca EU su se intenzivirale poruke i upozorenja kako se političke prilike u BiH sve više urušavaju – Unija je ozbiljno zabrinuta situacijom u BiH, čulo se tako na Vanjskopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta, gdje je o zapadnobalkanskim prilikama govorio direktor za zapadni Balkan Evropskog servisa za vanjske poslove, Miroslav Lajčak, a nakon referendumske afere upozorenjem se oglasila i visoka predstavnica Catherine Ashton.
 
Iz Evropske unije sve su brojnije poruke i upozorenja kako se političke prilike u BiH komplikuju, a posebno nakon odluke Narodne skupštine RS da se u ovom entitetu održi referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, na kojem bi se građani izjašnjavali na  pitanje: 

„Da li podržavate zakone nametnute od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH?”

Upozorenjem se oglasila Evropska unija koja ocjenjuje kako je odluka NS Republike Srpske o raspisivanju referenduma korak u pogrešnom pravcu.

Visoka predstavnica Unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton objavila je saopštenje u kojem se kaže da je referendum korak u pogrešnom smjeru.

Catherine Ashton

Takvi jednostrani potezi ne donose rješenja koja bi pokrenula zemlju naprijed, kaže gospođa Ashton, ukazujući na stav Unije kako je nezavisno i efikasno sudstvo ključni elemenat evropskih integracija. Zbog toga, EU podržava rad državog Suda i Tužilaštva – poručuje Visoka predstavnica Evropske unije. Istom prilikom ona poziva političke lidere da prestanu sa narušavanjem do sada postignutog progresa i da svoje zahtjeve rješavaju putem odgovarajućih institucionalnih kanala.

„Bosni i Hercegovini treba da se političko vođstvo uključi u konstruktivan politički dijalog svih strana, što bi otvorilo put tako potrebnim reformama. Očekujem da bh. političari preuzmu tu ličnu i kolektivnu odgovornost”, zaključuje gospođa Ashton, uz najavu kako će, nakon što je već kontaktirao domaće političke lidere, njen direktor za zapadni Balkan, Miroslav Lajčak, uskoro put Bosne i Hercegovine.

„Veoma smo zbrinuti političkom situacijom u Bosni i Hercegovini – blokirano je formiranje vlade nakon oktobarskih izbora, a uz ovo, svjedoci smo političke krize u Federaciji. Nova federalna vlada nije uključila dvije ključne hrvatske partije i to, jednostavno, nije dobro. U isto vrijeme predsjednik RS, Dodik, ide dalje sa planom održavanja referenduma o državnom Sudu i Tužiteljstvu. Bez konstruktivnog angažovanja svih strana na formiranju široke državne vlade, sposobne da provede urgentne reforme, država rizikuje još veći gubitak vremena i padanje duboko iza ostatka regiona”, izjavio je Lajčak.

Za i protiv Daytona plus

Član Evropskog parlameta iz Slovenije, Jelko Kacin, uvjeren je da bh. političke snage same nikuda neće stići.

„Mi jednostavno moramo nešto učiniti jer oni nisu u stanju da učine bilo šta. Na nama je da napravimo ključni pomak”, poručuje Kacin.

A taj ključni pomak bi mogla biti međunarodna konferencija o Bosni i Hercegovini, ili Dayton plus, uvjerena je izvjestiteljka za BiH, Doris Pack, koja kaže da – sa 22 godine iskustva bavljenja regionom – zna da ništa nije moguće učiniti bez pritiska. Vrijeme je da se nešto učini, kaže ona, nešto poput Daytona plus.

Direktor za zapadni Balkan Evropskog servisa za vanjske poslove, Miroslav Lajčak.

Doris Pack

“Gospođo Pack, nismo sretni. Lično sam veoma razočaran – prvo načinom kako je formirana federalna vlada, a i rezultatom tog procesa. Nije dobro kada iz vlasti isključite političke partije koje predstavljaju većinu glasača, i tu nije riječ samo o brojkama. Završilo je to relativno slabom vladom. Bosni i Hercegovini treba snažnu vlast na svim nivoima, vlada koja ima hrabrosti provesti neophodne reforme i koja ima snagu da te reforme provuče kroz Parlament. Osnaženo prisustvo Evropske unije će biti takvo da ćemo imati jednog predstavnika – šefa Delegacije koji će biti i specijalni predstavnik. Od prvog dana ćemo ga opslužiti ljudstvom i  budžetom i biće to jedna evropska adresa koja će se baviti svim reformskim i integracijskim pitanjima, dok će se visoki predstavnik baviti Daytonom. Biće, dakle, jasna podjela moći, što sada nedostaje, a evropski predstavnik će imati i preko stotinu miliona eura godišnje za BiH. S druge strane, tu je mogućnost instrumenata –  kao što su zabrana putovanja ili zamrzavanje imovine. Mislim da nam ne treba Dayton plus. Treba da nam je jasno sa međunarodne strane – ko je za šta odgovoran. Ne možemo očekivati da bh. političari govore jednoglasno sve dok i međunarodna zajednica to ne čini. U tom smislu, nedavni zaključci ministara EU su veoma snažan signal da smo tu, da znamo svoju strategiju i instrumente, šta očekujemo od Bosne i Hercegovine i šta oni mogu od nas očekivati”, kazao je Lajčak.

Velika smetnja stav Srbije

U isto vrijeme, predstavnici zapadnobalkanskih parlamenata, s izuzetkom Bosne i Hercegovine koja svoj parlament još nema, kao i predstavnici civilnog društva regiona, susreli su se s evropskim parlamentarcima razgovarajući – o čemu drugom nego o progresu prema ujedinjenju Evrope.

„Bili smo veoma zabrinuti znacima političke nestabilnosti u regionu. BiH od oktobarskih izbora još uvijek nema vladu, Albanija je već dvije godine u političkoj krizi, vlade Hrvatske, Srbije, Makedonije pozivaju se na prijevremene izbore, a to je uvijek loše po reforme i pregovore jer se one tada zaustave. Međutim, uvijek postoji demokratski način za rješavanje problema”, smatra predsjednik Evropskog parlameta, Jerzy Buzek.

Predsjednica Helsinškog komiteta Srbije, Sonja Biserko ocjenjuje:

“Jedna od najvećih smetnji snažnijem progresu regiona je stav Srbije prema susjedima, posebno trajna ambicija da ima odlučujući uticaj na njih. Politika Beograda ugrožava bržu demokratsku konsolidaciju susjeda, razvijanje stvarne i produktivne saradnje u regionu i njegov progres prema Evropskoj uniji i NATO-u.”

A predsjednik Evropske komisije, Manuel Barroso, sumirajući na istom skupu svoju nedavnu posjetu regionu i naglašavajući kako je dobro to što su svi za Evropu, ipak, na primjeru jedne, nama dobro znane zemlje, upozorava: loše je kada se političari mogu složiti samo i jedino oko evropskog puta.

“U svakoj od država zapadnog Balkana koje sam nedavno posjetio, moji sagovornici su bili saglasni oko ključne uloge kakvu evropske integracije mogu imati u stabilnosti i prosperitetu za njihove građane. U jednoj od država rekli su mi – jedina tačka oko koje se svi mi slažemo su evropske integracije. Na određeni način sam bio ohrabren ali i nesretan: jedina tačka oko koje se uopšte mogu dogovoriti su evropske integracije. Međutim, nama treba i široki konsenzus oko reformi, kao i zajednička želja“, poručio je on.

Slobodna Evropa