Esad Bajtal: Mostarsko-sarajevski obojeni skupovi ne mogu donijeti ništa dobro
Povezani članci
Građani, kao ljudi preko čijih leđa se ovo prelama, moraju biti zabrinuti pred činjenicom ovako taktički jednostranog mostarsko-sarajevskog okupljanja
U Bosni i Hercegovini jučer su se održala dva politička skupa, jedan u Sarajevu drugi u Mostaru.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović bio je u zgradi Predsjedništva BiH domaćin sastanka kojem su prisustvovali predstavnici Islamske zajednice u BiH, među njima i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović kao i najviši zvaničnici Stranke demokratske akcije (SDA).
U Mostaru je Dragan Čović organizirao privredni sajam, kome, između ostalog prisustvuju srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, hrvatski i bugarski premijeri Andrej Plenković i Boyko Borisov, te entitetski predsjednici Milorad Dodik i Marinko Čavara, ali bez predstavnika SDA.
Za bosanskohercegovačkog filozofa i sociologa profesora Esada Bajtala i jedan i drugi skup su „obojeni jednom bojom“, što, smatra, niti jednom građaninu Bosne i Hercegovine ne može donijeti ništa dobro.
„Imamo skup u Mostaru, neki sajam, na vrlo sporan datum u povijesnom smislu te riječi. Na tom skupu, skupili su se oni za koje se sa više ili manje sumnje, shodno povijesnom iskustvu, može utvrditi da “rade o glavi” Bosni i Hercegovini. Dakle, skupila se svita zagrebačko-beogradska, odnosno banjalučko-mostarska“, kaže profesor Bajtal u intervjuu za novinsku agenciju Patria, podsjećajući da je skup organiziran pod geslom „Jesmo li spremni“, što, kako to primjećuje i regionalna štampa, asocira na „endehaovski“ pozdrav „Za dom spremni“.
Svita koja se okupila u Mostaru, kaže Bajtal, okupljala se i 90-ih godina, i tajno /Karađorđevo/ koordinirala svoje velikodržavne aktivnosti, sa dobro poznatim posljedicama.
Profesor Bajtal ističe da se u isto vrijeme kada se održava skup u Mostaru, u Sarajevu također odvija „jednobojni skup“.
Ako je cilj današnjih skupova zbijanje etno-redova u klimi predizborno naelektrisane atmosfere, onih koji su „za“ i onih „protiv“ BiH, onda se, kaže profesor Bajtal, nikome, „tačnije nama građanima BiH“, ne piše dobro.
„Nije li to nešto što treba da zabrine građane Bosne i Hercegovine. Ne samo „ove“ ili „one“, već sve ljude Bosne i Hercegovine. Mi bh. građani, svjesno ili ne, a na tragu povijesnog iskustva devedesetih, moramo se pitati šta se to događa u Mostara i Sarajevu danas, i gdje to vodi“, kaže profesor.
„Pretpostavimo da sve to ima samo svoj izborni smisao. Dakle okupljanje u svrhu privlačenja izbornih glasova. To, ozbiljno-politički gledano nije baš najbolji niti najmudriji način. A šta tek, ako je u pozadini svega nešto mnogo dublje i strateški ozbiljnije“, pita se profesor Bajtal.
Na pitanje da li reis Kavazović i Islamska zajednica u BiH u ovakvim situacijama moraju biti oprezniji, odnosno ne davati težinu „jednobojnim“ političkim skupovima, Bajtal kaže da su građani oni koji moraju biti oprezniji i kontekstualno sumnjičaviji obzirom na višemjesečno nezdravu atmosferu međustranačkih odnosa u cijeloj Bosni i Hercegovini. Podsjetio je da je problem Islamske zajednice BiH sa državom izuzetno star, te da je pitanje zbog čega se taj problem baš danas našao kao tema sastanka u Predsjedništvu.
„Građani, kao ljudi preko čijih leđa se ovo prelama, moraju biti zabrinuti pred činjenicom ovako taktički jednostranog mostarsko-sarajevskog okupljanja“, zaključuje profesor Esad Bajtal.