Esad Bajtal: Građani su pokazali da su mnogo zreliji od vlasti

Izdvajamo

• Možemo govoriti o vlasti u jednini, a možemo govoriti i o vlastima. Vlast u principijelnom smislu riječi vara sve nas kao građane BiH, a onda pojedinačne etno - vlasti varaju svoje etno - podanike. Upravo zato moderni svijet i Evropa muči veću brigu ne kako da skupi pomoć, nego kako da ta pomoć dođe u prave ruke, jer ne vjeruju ovim vlastima da ponovo svoje građane neće pokrasti.

Povezani članci

• Ljubo R. Weiss: Oslobodimo Sanadera!
• BiH – Paranoja političkih manipulatora i „titromuda“!
• In Memoriam: Magija jednog pisca i profesora – Tvrtko Kulenović
• VIKTOR IVANČIĆ: DAULOV SINDROM
• Promocija knjige Hariza Halilovića: “Kako opisati Srebrenicu”
• Predrag Lucić: Klekni u Ahmićima

Građani su bili velika svijetla tačka u mraku od poplava, ističe u intervjuu za Vijesti.ba univerzitetski profesor i politički analitičar Esad Bajtal. On smatra da su građani pokazali da dvadesetogodišnja ideologija mržnje i podijela ne funkcioniše na način kako je prikazivana. Građani su pokazali da su mnogo zreliji od vlasti, da su mnogo manje ideološki napojeni nego što smo to svi mislili.

Razgovarala: Nevena Šarenac, Vijesti.ba

VIJESTI.BA: Kako s ove distance gledate na djelovanje vlasti tokom prirodne katastrofe koja je zadesila BiH? Jesu li odgovorile na pravi način i uradila sve što su građani zahtijevali?

BAJTAL: Da li su vlasti bile odgovorne i uradile sve što građani očekuju od njih, to je ključno pitanje u zemlji u čiju se demokratiju više ne vjeruje, u čiju se vlast više ne vjeruje. Već dvadeset godina jedne strukture vlasti i načina vladanja čine nas sklonim postavljanju ovog pitanja. To dolazi iz našeg iskustva, naših brojnih prevarenosti, izigranih predizobornih obećanja, lažnih kampanja…

Evropa je spremna da pošalje veliku pomoć BiH, ali traži kanal kako da ona dođe onima kojima je namijenjena, jer ima na umu sklonost vlasti ka prevari.

Možemo govoriti o vlasti u jednini, a možemo govoriti i o vlastima. Vlast u principijelnom smislu riječi vara sve nas kao građane BiH, a onda pojedinačne etno – vlasti varaju svoje etno –  podanike. Upravo zato moderni svijet i Evropa muči veću brigu ne kako da skupi pomoć, nego kako da ta pomoć dođe u prave ruke, jer ne vjeruju ovim vlastima da ponovo svoje građane neće pokrasti.

VIJESTI.BA: S druge strane, građani su tražili oslonac jedni na drugima i pokazali nevjerovatnu solidarnost. 

BAJTAL: Treba biti korektan i priznati da su pomoć pružile OS BiH, vatrogasaca, organizacija, rafting klubova i slično… Država je u jednom dijelu čisto tehnički pomogla.

Ipak, građani su bili velika svijetla tačka u mraku od poplava. Oni su pokazali da dvadesetogodišnja ideologija ne funkcioniše na način kako je prikazivana. Stalno nam je pričano da se narodi u BiH mrze i da se nikada neće voljeti.

Nažalost, došli smo u situaciju da kroz katastrofu, koja nas je zadesila, čitamo naše odnose. Građani su pokazali da su mnogo zreliji od vlasti, da su mnogo manje ideološki napojeni nego što smo to svi mislili.

Smatram da se jedan stepen povjerenja uspio vratiti uprkos svemu što smo doživjeli u i poslije rata. Građani su danas mnogo trezveniji. Nadam se su građani konačno shvatili koji je pravi put uzajamnih odnosa u BiH.

VIJESTI.BA: Bliže nam se oktobarski izbori, a politička kampanja očito je krenula mnogo ranije? 

BAJTAL: Političke kampanje u BiH dokaz su pseudodemokratskih društava. Ovdje kampanje nikada ne prestaju. Stalno nam se govori kako moramo da biramo i da se držimo svojih i svog posljednjeg izbora – etno – izbor, klero – izbor.

To su naša pristajanja uz one koji tvrde da brane naš vitalni nacionalni interes, a zapravo su oni jedini koji su ga izdali i prodali. Oni su nas pljačkali pod motom zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete odnos pozicije i opozicije u BiH? Gdje su građani u svemu tome?

BAJTAL: Građani nisu u dobroj poziciji. Možemo slušati dobre glasove koji dolaze od opozicije, ali jedno su predizborne priče, a drugo rezultati vladavine.

Građani naprosto nemaju izbora. Vlast je zaslužila da ode, rezultati njihovog rada pokazuju da treba da ode. Da u ovoj zemlji ima imalo morala, izbori nam ne bi ni trebali. Sagledavajući sebe samokritički, vlast bi morala sama da digne ruke, prizna svoj poraz i preda vlast nekome ko će pokušati da učini nešto više.

Građani, u tom smislu, moraju birati nekog drugog. Kakav će taj drugi biti poslije izbora i kakva ćemo iskustva imati, to je drugo pitanje.

Ključno pitanje je pitanje odlaska ovih koji su nas doveli tu gdje jesmo. A gdje smo?! Mi smo danas zemlja sa najmanjom kupovnom moći u Evropi, a najplaćenijim vlastima u regionu. Zemlja koja spada u 13 najjadnijih u svijetu, zemlja u kojoj živi 90 multimilionera, čije bogatstvo iznosi devet milijardi dolara. To je rezultat ove vlasti.

Mi smo zemlja u kojoj se svaki dan povećava broj samoubistava, a vjerske zajednice ćute o svemu ovome jer su u stalnoj sprezi sa vlastima. Vlasti su u prvom redu njihovih praznovanja i slava, a vjerski službenici su u prvim redovima svih političkih manifestacija i dešavanja.

VIJESTI.BA: Jedan od kandidata za člana Predsjedništva BiH je bivši reis Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić. Kako komentarišete njegovu kandidaturu?

BAJTAL: On kao građanin ima pravo da se kandiduje za tu funkciju. Ipak, gledano sa stanovišta struktura kojima pripada i u kojima je imao vrhunsku poziciju, shodno zakonima koji vladaju u toj vjerskoj zajednici, a po kojima je on vječiti reis, on nema pravo da se miješa u svjetovni život.

Ako to čini, on okreće leđa onima sa kojima je do juče bio. Ako imate takvog čovjeka, onda se treba zapitati o njegovom moralu. Ako se pitamo o nečijem moralu, onda je suvišno pričati o tome da li mu je mjesto u politici ili nije.

VIJESTI.BA: Šta ostaje građanima? Šta biste im savjetovali uoči oktobarskih izbora?

BAJTAL: Svi zajedno smo “raspamećeni” u iznemoglosti, bijedi, ne znamo šta da radimo i koga da biramo, ne znamo gdje da gledamo i koja je to svijetla tačka, gdje je izlaz iz krize.

No, nužno je da izađemo na izbore, jer u BiH postoji 60 postotna apstinencija. Kada imamo takav procenat apstinencije, onda to znači da o vlasti odlučuju samo najradikalniji sljedbenici političkih stranaka. Dakle, ne odlučuju građani, nego najradikalniji elementi stranaka, koje političari kasnije nagrađuju na svoj način.

Dakle, građani treba da izađu na izbore, a ako misle da nemaju izbora, neka prekriže glasačke listiće. Barem brojem prekriženih listića možemo pokazati svoj stav, odnosno da nemamo izbora. Tada ćemo imati rezultat odnosa građana i vlasti, a šta će biti poslije toga, druga je priča. Tu uticaja mora imati i međunarodna zajednica, koju domaći političari stalno obmanjuju pričom da imaju podršku građana.