Dűsseldorf – Vrag je u detalju

Povezani članci

• Romi: ”Vječni kradljivci kokošaka”
• Levica bez sadržaja ili: Kako je levica napustila sebe?
• ZVONIMIR NIKOLIĆ: STARA MAJKA I SIN IZ DIJASPORE
• Bilježnica Robija K.: Park sajd ov lajf
• U Srbiji 28 posto više Hrvata
• U Ždrel(c)u dosade (1)

Foto: Nada Zdravič

Piše: Nada Zdravič

Kakav je to grad čiji je simbol dječija radost ?

Simbol  Dűsseldorfa, glavnog grada njemačke pokrajine Sjeverna Rajna – Vestfalija su djeca koja od radosti prave zvijezdu. To je tradicija koja se njeguje stoljećima, a nastala je tako što su mališani, u različitim povjesnim prilikama, skakali od veselja i obrćući se na rukama pravili zvijezdu – tipična dječija radost. Takmičenja u pravljenju zvijezde se u gradu redovito održavaju od 1937. Prije su dječaci i djevojčice pravili zvijezde u junu, na nezaobilaznoj Kőnigsalle, a od 2006. prosječno 500 mladih učestvuje na prostoru pored brodoremonta na Rajni, u neposrednoj blizini starog dijela grada. Gradski oci su 2001. pozvali umjetnike da naprave 100 kipova posvećenih mladim stanovnicima kako prave zvijezdu. Najpoznatiji je bio i ostao ovaj na fontani na Burgplatzu. Čak je i na uličnim šahtovima izliven ovaj simbol.

Prekrasna fontana sa zvijezdom, simbolom Dűsseldorfa

Šta možda ne znamo o Dusseldorfu? Da izvan Azije i nakon Londona ima najbrojniju japansku zajednicu (stari prijatelji se ne zaboravljaju), a da se to vidi i po prekrasnom Japanskom vrtu kojeg treba obvezno posjetiti, i po brojnim sjedištima najznačajnijih japanskih banaka i poduzeća na svakom koraku; da su jedna petina stanovnika Dűsseldorfa stranci: Italijani, Turci i Grci. I da se u Dűsseldorfu, osim piva, voli i konjsko meso i crni puding, napravljen od jabuka i krompira. Da je čuveni umjetnik i filmski redatelj Wim Wenders, koji je dolazio u Sarajevo na SFF povodom prikazivanja svog čudesnog filma ‘Pina’, rođen u Dűsseldorfu. Museum Kunstpalast upravo obilježava 70 godina rođenja svjetski renomiranog sugrađanina izložbom njegovih velikih fotografija pod nazivom ‘4 REAL & TRUE 2′.

Dječak se penje na nosoroga: Ima li išta ljepše i zabavnije na svijetu od ovoga? Park Museum Kunspalasta

Čuveno Šetalište Kőnigsalle – zar ne liči na Wilsonovo?

Kozorog – Muzej stakla: očito je, u ovom gradu ljudi vole sport, umjetnost i životinje

Stub sa parom koji se drži za ruke

Stub sa parom koji se grli 

Pustite nas na miru, mi se volimo: grad je dodijelio zaljubljenim parovima malo neophodne intime – na vrhu reklamnog stuba

Džinovski kip ispred Foruma Kina – Kome li se i zašto smije ovaj lik?

Plava boja Dűsseldorfa – Promenada uz Rajnu

Neobičan spomenik posvećen velikom pjesniku Heinrichu Heineu, koji je rođen u Dűsseldorfu. Za podsjećanje: tekst naše poznate sevdalinke ‘Kraj tanana šadrvana’, posvećene plemenu starih Azra, napisao je Heinrich Heine. Preveo ju je Safvet-beg Basagić. Po pjesmi «Der Asra» Heinricha Heinea dobio je ime jedan od najurbanijih  i najpopularnijih bendova u bivšoj Jugoslaviji, ‘Azra’ Džonija Štulića.

Ogromna paleta na ulazu u Muzej Kunstpalast – ima li rječitije najave za sadržaj?

Patkice – svijet je naš: prioritet nije u pitanju, patke su počasni i neprikosnoveni stanovnici grada. I one imaju svoju fontanu.

Vesele gospođe dűsseldorfske, uz obvezno pivo, subota na Promenadi

Dűsseldorf vademecum menti

Kad je čovjek gladan, a  u Dűsseldorfu je

Kip šešira na mostu – kod kanala u starom gradu  

KO BOGEN – jedno od remek djela Daniela Libeskinda.

Detalj: ono što čuvenom ahitekti nije uspjelo u Zagrebu, pošlo mu je za rukom u New Yorku na Ground Zero, i u Dusseldorfu: njegova zgrada KO BOGEN je apsolutno središte svijeta.

Wim Wenders i narandžasti magnet – dječak kako radi zvijezdu – simbol Düsseldorfa