Država uzima od siromašnih da bi davala bogatima

Povezani članci

• Marinko Čulić: Srb i čekić
• Bilježnica Robija K.: Počela škola
• Umro je Mislav Bago
• Krunidba kralja Tomislava Vasinom krunicom
• Aleksandar Hemon poručio domaćim liderima: Ako ne popišu dijasporu, popis proglasite nevažećim
• Hrvatska pokreće proces izlaska iz arbitraže

Pod naslovom »Kultura neplaćanja« mediji su prije par dana donijeli vijest o dugovanjima koje pojedina poduzeća i obrti imaju prema Gradu Zagrebu. Dug iznosi skoro milijardu kuna. Gotovo sva velika privatna poduzeća za koja ste čuli – svi su dužni. Netko parstotisuća kuna, netko milijun, netko dva. Situacija nije takva samo u Zagrebu. Poduzetnici duguju na sve strane, lokalnim samoupravama i svojim dobavljačima, a duguje na sve strane i država koja godinama troši više nego što ima. Svako tko u ovoj državi mjesečno barata iznosima većim od prosječne plaće; gotovo svako tko od prosječne mjesečne plaće ne živi – nekome je dužan. Kultura neplaćanja u Hrvatskoj dozvoljena je svima, osim prosječnom građaninu, koji se trudi pošteno živjeti od svog rada. Prosječan građanin u našoj, po pitanju plaćanja dugova, iznimno nekulturnoj državi prisiljen je stvoriti novac kojim će vratiti dug ili ga neće biti. Ne plati li ono što se platiti mora – račun za vodu, struju, televizijsku pristojbu ili telefon – vrlo brzo će se suočiti s ovrhom i blokiranim računom. Njemu neće biti dozvoljeno da prolongira svoj dug na par godina, da rastegne s plaćanjem do svetog nigdarjeva, niti će mu netko odobriti da račune ne plati dok mu ne sjedne plaća. Ne, on će platiti, ne samo račun, nego i troškove ovrhe, kamatu i sve što platiti treba. Želite li naučiti nešto o životnom standardu prosječnog građanina, otiđite u prvu poslovnicu FINA-e, smjestite se negdje blizu šaltera i slušajte nevoljnike koji ga pohode. 

U pitanju je pravi defile ljudske muke. Nitko od tih prosječnih građana sa šaltera FINA-e neće zbog duga završiti u novinskim vijestima, kao što su prije par dana zbog duga prema lokalnim samoupravama završili Vindija, Agrokor, Kerum, Magma ili Anić Holding. Ne, oni neće završiti u vijestima, a to je – mora se priznati – izvjesna pogodnost. Ipak, čvrsto vjerujemo da bi svaki od njih pristao da mu se ime i prezime objavi u svim novinama, zajedno s iznosom duga koji imaju prema HEP-u, VIP-u, HT-u, Vodovodu i odvodnji, ali da zauzvrat dobiju mogućnost da vraćanje svojih dugova rastegnu onoliko koliko ih rastežu korifeji hrvatskog poduzetništva. Da se razumijemo, u potpunosti smo svjesni da se računi moraju plaćati, ali situacija u koju je država stavila građane zakonom što propisuje načine na koje se provode ovrhe i blokiraju računi naprosto je neizdrživa. Sredinom godine FINA je dala podatak da je zbog neplaćenih komunalija blokirano čak 150 tisuća računa. 

    – Taj zakon je jako loš i nakon izbora promijenit ćemo ga s ciljem da se građanima omogući vraćanje duga, a da istovremeno ne budu »iscijeđeni« do zadnje kune i da mogu opstati dok vraćaju svoj dug. Troškovi ovrhe i način izvršenja neprihvatljivi su i moraju se promijeniti, poručili su neposredno prije izbora iz pobjedničke koalicije kritizirajući Zakon o ovršiteljima. Ovlasti ovršitelja definitivno su prevelike i živa je istina da spomenuti zakon građanima ne ostavlja nikakvog prostora kad u pitanje dođu ovrha i blokada računa.   

Obećanje koje su istaknuti predstavnici Kukuriku koalicije dali građanima u svezi Zakona o ovršiteljima moralo bi stoga biti jedan od prioriteta nove Vlade i novog sastava Sabora. Već u startu njegove primjene bilo je jasno da je u pitanju nemilosrdno postupanje države prema prosječnom građaninu. Blokirajući račune, banke su sjedale na cijele plaće, plijenile naknade za nezaposlene, porodiljne naknade i druga socijalna davanja. Građanima nije ostalo drugo nego da pišu pisma. O ovom problemu pisali su javnom pravobranitelju, ministrici financija, ministru pravosuđa, ali ništa se bitno nije promijenilo. Pred šalterima FINA-e još traje defile nevoljnika koje je država nakanila iscijediti koliko god se može. Opet ponavljamo, nemamo na ovom mjestu namjeru pravdati dužnike i tvrditi da građani ne bi trebali plaćati račune, ali kad ima toliko sluha za poduzetnike koji duguju milijune, država bi morala imati sluha i za prosječnog građanina, pa mu omogućiti preživljavanje unatoč ovrhama i blokiranim računima. Ako je državi baš stalo da igra tvrdo, onda neka igra tvrdo prema svima, pa i prema korifejima hrvatskog gospodarstva. Kad bi kojim slučajem Porezna uprava u ovom trenutku odlučila pokrenuti ovrhe, odnosno blokirati račune svih poduzetnika koji joj duguju novac – hrvatsko gospodarstvo preko noći bi puklo po šavovima. Država si to, dakako, ne može dopustiti, ali otkud joj onda pravo da u takvu situaciju dovodi prosječnog građanina. Misli li netko da pretjerujemo, da ljudi pod teretom dugova u Hrvatskoj ne pucaju po šavovima, neka se zaputi u prvu poslovnicu FINA-e i neka tamo posluša nevoljnike s blokiranim računima i blokiranim životima

Novi list , tekst prenosimo s dozvolom autora