Demokratija nije samoodrživa bez njenih istinskih promotora
Povezani članci
- Zašto se HDZ panično boji povratka Ive Sanadera?
- VRIJEME ISTIČE, SERIJAL #2: Pogledajte drugu epizodu serijala ‘’Stanje BiH društva: EU i NATO percepcije’’
- Milijan Brkić von Solingen
- Hrvatska Wikipedija nacionalistički ostrašćen projekt
- Goran Pandža: U amanet nikome
- BiH je tinjajući vulkan u srcu Evrope
Naida Ribic – foto jajceonline
Registar lobistističkih organizacija u Europskoj uniji (EU) broji gotovo 11 hiljada raznih organizacija i velikih internacionalnih preduzeća. Među top-50 firmi u 2016. godini 14 njih je iz oblasti energije, 9 onih koji se bave tehnologijama, 8 iz finansijske branše, 3 automobilske firme, itd. Među lobistima se nalaze i socijalni mediji poput „Google“ kao i „Facebook“ koji je utrošio oko 2,5 miliona eura u protekloj godini. Samo u 2016. godini potrošeno je 106 379 583 eura na ime lobiranja, u odnosu na 2014. kad je utrošeno 76 213 190 eura. Porast od gotovo 40 procenata nedvojbeno govori o značaju lobizma kao načina pritiska na zakonodavne organe da se sprovedu određene odluke. Sve se više govori i o lobističkim centrama koji su finansirali i lažirali referendum o Brexit-u i napuštanju Velike Britanije iz EU.
Bosna i Hercegovina kao država pridaje dosta mali značaj lobizmu, dok njen manji entitet, dapače, odvaja znatna lobistička sredstva iz svog budžeta. Apsurd tog lobiranja jeste da se budžet puni sredstvima bh. poreskih obveznika u korist separatističkih ciljeva aktualne kao i prethodne vlasti.
I pored ove činjenice, Bosna i Hercegivina ima svoje prijatelje, širom svijeta. Grad Sarajevo je svoju zahvalnost u promoviranju BiH prepoznao u liku Maje Fajon dodijelivši joj nagradu Počasne građanke Kantona Sarajevo, 8. maja 2019 godine. Švedski liberal Jasenko Selimović je svojim angažmanom u Evropskom parlamentu pokazao što znači imati jednog takvog čovjeka na tako odgovornom mjestu promovirajući bosansko-herecegovačke vrijednosti i nesebično štiteći njene interese. Jasenko i Maja zaslužuje naš respekt i zahvalnost za dosadašnji angažman kao i svi drugi promotori građanske i pravne države. Bosna i Hercegovina ima jedan značajan lobistički sistem građana u dijaspori koji se proteže od Kanade, preko Sjeverne Amerike, Evrope i Australije.
Kandidati sa bh korijenima za EU parlamenat kao zaštitnici naših ljudskih prava
Predstojeći EU parlamentarni izbori su prilika da naši građani u EU podrže Bosance i Hercegovce koji se nalaze na listama pojednih stranaka. Naida Ribić, rodom iz Jezera kod Jajca, od februara 1993. živi i radi Holandiji jedna je od kandidata za EU parlamenat. Kao članica DENK partije, koja danas u holandskom paralmentu ima svoja tri predstavnika, na glasačkom listiću svoje stranke se nalazi pod rednim brojem 7. Specifičnost ove stranke je da brani interese stranaca, zalaže se za jednakost svih ljudi, neovisno o njihovoj religijskoj ili rasnoj pripadnosti i po broju kandidata gotovo je najveća stranka po brojnosti žena.
Ova vrijedna žena i majka ima svoju vlastitu firmu i nalazi se na čelu Business kluba Holandije. Kao dugogodišnji volonter bila je potpredsjednica Svijetskog Saveza dijaspore BiH. Marta 2017. osnovala je i Radio BH dijaspore. Kako sama kaže za kandidata u EU parlamentu se odlučila „jer je to najmoćnija institucija, koja odlučuje o svemu što se dešava u EU kao i zemljama koje čekaju na prijem. Ona odlučuje kakav zrak udišemo, što jedemo, kakvu energiju pravimo i niz drugih pitanja značajnih za život običnog čovjeka. DENK partija je prijatelj Bosne i Hercegovine i zasigurno će lobirati na njenom putu da bude ravnopravni član velike europske porodice. S druge strane, jačanje ultradesničarskih i konzervativnih stranaka nameće potrebu da jedna ovakva stranka ima svoje predstavnike u EU parlamentu.“
Naida ističe da bi svoj angažman, u prvom redu, usmjerila u donošenju EU jedinstvenog migracionog zakona. Kao negativne primjere ističe ponašanje EU članica Mađarske i Hrvatske u njihovim brutalnim tretiranjima migranata sa svojim zatvorenim granicama i bodljikavim žicama ali istovremenim povlačenjem miliona eura iz EU u njihovoj integraciji. Pored problema migracija zahtjevala bi od EU parlamenta da se po hitnom postupku usvoji zakon o kažnjavanju negiranja genocida i ratnih zločina kao i o kažnjavanju veličanja ratnih zločinaca.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, Naida smatra da njen angažman neće puno doprinijeti stabilnosti naše države jer je „vode oni koji je ne žele stabilnu, koji je ne vole i koji žele da je unište. I oni imaju moć, a ne mi izvana. Ali mogu lobirati, tražiti pogodne projekte i predlagati da budemo primljeni u EU što prije bez ove redovne procedure koju naši političari odugovlače. Neka se odobri ulazak, neka nas Evropa uzme pod svoje i neka popunjavaju šta imaju i mijenjaju šta moraju. Inače ćemo i za par decenija biti na istom mjestu.”
Zašto volim Bosnu i Hercegovinu
Naida dijeli BiH na ”domovinu i na državu. Ako me pitate zašto volim BiH to je isto kao da pitate majku zašto voli svoje dijete. Domovina je moja ljubav, radost, djetinjstvo i ona je najljepša na svijetu. Budim se sa mišlju o njoj i njen miris nosim u sebi. Država nam ne valja ništa. Vode je oni koji je ne vole, nema zakona, niti je socijalno uređena. Kriminal i korupcija nam ”cvijetaju”. Obojena je tamnim bojama od kojih se ljudi guše i bježe od nje. U državi se stalno zvecka oružjem i njeguje se mržnja. I njima domovina ništa ne znači.”
Naida nam šalje poruku ”da se moramo trgnuti iz apatije, da svako od nas analizira samo sebe kakav doprinos može dati promjenama, da se edukujemo i da vjerujemo u sebe. A prije svega da pođemo vjerovati jedni drugima, više poštujemo i jedni druge podržavamo. Svi smo krivi za ovo stanje u kome se naša država nalazi. Prodavale su se firme u bescijenje, mi smo ćutali. Uništavali firme, krali, a mi smo opet ćutali. Zavladala je korupcija i mito a mi i dalje ćutimo. Ubijaju nam djecu a mi opet ćutimo. Dokle? Dozvoljavali da budemo dio tor-politike gdje krda prate čobana ne razmišljajući uopšte da li je to dobar put za nas. Uporno glasamo za stranke protiv kojih onda sljedeće 4 godine štrajkujemo. Svejedno nam je što poslanici i ministri ne mogu mjesecima da se dogovore oko podjele vlasti, ne održavaju sastanke ali zato primaju debele plate dok nema penzija, prazni su fondovi za školstvo i zdravstvo. Donacije za sport i kulturu se sakupljaju humanitarnim akcijama. Narod u BiH se mora ujediniti sa dijasporom jer jedino dijaspora može da donese promjene te ekonomski ojača državu. Mi živimo i radimo po EU propisima i normama, osjetili smo te blagodeti i zato nas često ne razumiju u domovimi i kažu: “Nemojte nam pametovati”. Naida poručuje bh. dijaspori da se bolje ujedini. Ističe kako je često naša nesloga i sujeta jača od društvenih interesa što je naš najveći problem.
Poruka ženama
Naida želi da bude primjer ženama u njihovom otporu ”da se podcjenjuju.” Poziva žene da ”sebe vole i vjeruju u sebe. Da žena ne postoji samo da bi bila majka, supruga i domaćica. Usudimo se vjerovati u nemoguće i pratiti svoje srce. Negdje smo izgubili snove i ideale bez kojih je život nezamisliv. Nije lako. Zaista je trnovit put do zvijezda. Treba puno rada, odricanja, učenja. Znoja što bi rekli, pa i suza. Ali nije nemoguće. Trebamo jako željeti i vjerovati u sebe. Jer ako sami u sebe ne vjerujemo, kako to možemo očekivati od drugih.”
Izlaskom na EU izbore promovirate demokratiju u pravom smjeru
Demokratija nam je data kao instrumenat da mjenjamo svijet nabolje, jer to većina ljudi želi. Međutim, ona nije samoodrživa, samodata i traži naš angažman da je svakodnevno ”hranimo” demokratskim vrijednostima poput zaštite i unapređenja ljudskih prava. Demokratija je krhka i uvijek je lakše degradirati nego nadograđivati. Naša apatija daje prostor antidemokratskim snagama da upravljaju našim životima. Posebno u vremenu kada rastu populističke i ultradesničarske stranke. Naida nam sugerira da vjerujemo u snagu pojedinca. Mjenjajući sebe možemo mjenjati svijet oko sebe. Iskoristimo ovaj moćni instrument u našim rukama da utičemo na EU zakonodavnu vlast, i izlaskom na EU-izbore podržimo Naidu ali i sve druge naše kandidate bh. korijena koji promoviraju politiku građanskih i socijaliberalnih vrijednosti.