Brisel sve zahtjevniji prema zemljama Zapadnog Balkana

Imenovanje predsjedavajućeg nove bh. vlade pozdravljeno je u Briselu. Sada predstoji konkretan posao na dovršetku svih zadataka reformi i evropskih integracija koji predugo čekaju na izvršenje, poručuje se ovom prilikom, uz upozorenje da posao neće biti ni lak ni jednostavan: država će se morati prilagoditi sve zahtjevnijim odnosima sa Briselom, ali i uhvatiti ritam sa sve snažnijom integracijskom dinamikom svojih susjeda.

Glasnogovornik komesara za proširenje Štefana Fulea, Peter Stano rekao je za RSE da EK očekuje konkretne korake od BiH. 

„Evropska komisija pozdravlja potvrdu imenovanja g. Vjekoslava Bevande kao predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Mi očekujemo sada jasne i konkretne korake koji će Bosnu i Hercegovinu čvrsto vratiti na put prema Evropskoj uniji. Naravno, Evropska komisija je spremna da pomogne bh. vlastima kako bi se ostvario potrebni progres“, kaže on.  

Na pitanje da li je potrebno u Sarajevo slati novi, osvježen podsjetnik liste pitanja kojima se po hitnom postupku mora baviti nova vlada, Stano odgovara:

“Nije na Evropskoj komisiji da daje savjete izabranim političarima u partnerskim državama šta treba da čine –  jer oni dobro znaju šta im je činiti. Baza za to su potrebe građana, a iz našeg ugla – zadaci koje je zaista neophodno ispuniti su jasno naglašeni u posljednjem godišnjem izvještaju Evropske komisije. To su zadaci koji se redovno ponavljaju bh. političarima – odavde, iz Evropske komisije ili naše delegacije u Sarajevu”.  
 
Ovo je šansa da Bosna i Hercegovina stane na svoje noge, poručuje evropski parlamentarac Jelko Kacin, koji podsjeća:  usvojite zakone i uskladite Ustav sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. Međutim, Bosna i Hercegovina treba mnogo više – neophodno je osposobiti bh. institucije da uspješno vode pregovore o prijemu, a formiranje bh. vlade mogao bi biti prvi korak na tom putu.
 

​​Da predstoji još dosta teškog, ali neophodnog posla, potvrdila je i Paola Pampaloni, koja u Direktoratu za proširenje Evropske komisije vodi bh. dosije. Ona podsjeća da se, kada konačno država dobije vladu, mora naći načina da se preduprijedi nedavna drama sa sudbinom sto miliona eura evropskih pretpristupnih fondova. Za takvo nešto treba funkcionalan koordinacijski mehanizam na bh. strani. I ne samo za evropski novac. 

“Zaista, moramo zajedno sjesti i pokušati doći do sporazuma o tome kako i šta raditi sa evropskim pitanjima, koordinacijom evropskih poslova ubuduće. To važi za pretpristupne fondove, ali i za usaglašavanje zakonske regulative”, kaže Paola Pampaloni.  

Gotovo istovremeno sa reakcijama Evropske komisije na potvrdu imenovanja Vjekoslava Bevande kao predsjedavajućeg Vijeća ministara, Evropski parlament je posredno poručio Bosni i Hercegovini: vrijeme za čekanje je potrošeno jer, jedan za drugim, vaši susjedi grabe prema evropskim strukturama.

Podrška Srbiji za dobijanje statusa kandidata

Ovaj put je bilo riječi o Srbiji, koja je u nacrtu rezolucije što se sprema u Parlamentu dobila snažnu podršku da marta ove godine i formalno postane kandidat za evropsko članstvo. 

„Mislim da je ova debata bila veoma konstruktivna, pozitivna i mogu reći, dobronamjena. Jer svima je jasno da Srbija mora naprijed, a ako Srbija napreduje, napreduje i region. I obrnuto –  ako Srbija nazaduje, kolateralna šteta je enormna i ide na sve susjede i širi region. Ali ako govorimo o proširenju EU poslije pristupanja Hrvatske, nama su potrebne pozitivne vijesti sa jugoistoka Evrope.

Zato očekujem da ćemo do 1. marta, kada  budemo glasali o nacrtu rezolucije, uz amandmane koje očekujemo, napraviti još realniji mozaik srpske priče koja bi morala imati uticaja na Savjet, koji će  sedam dana iza toga odlučiti o tome da li da Srbiji da status zemlje kandidata ili ne.  Nadam se da će i ova današnja rasprava podstaći konstruktivniju i proaktivniju ulogu Srbije, posebno u dijalogu sa državama članicama Evropske unije, koje treba  ubijediti da zemlja i zaslužuje taj status, kako bi ga i dobila početkom marta, te s manje frustracija krenula na svoje izbore i onda svaku buduću vladu obavezala da ubrza taj proces, da bi se što je moguće prije dobio datum početka pregovora i otvorila ta najteža poglavlja, 23 i 24, na koja su, u biti, bile i sve primjedbe danas izrečene.

Govorilo se o ljudskim pravima, organizovanom kriminalu i korupciji, neefikasnosti države, medijima, ljudskim slobodama. To je ono što je bit problema – sam status nije dovoljan, treba dobiti i datum i otvoriti ta poglavlja. Onda Srbija za sebe, susjede, region i Uniju može znatno brže i bolje nešto da napravi”,  kaže Jelko Kacin.

​​Međutim postavlja se pitanje šta ako ne bude odluke o kandidatskom statusu.

Član Evropskog parlamenta iz Austrije,Hannes Swoboda kaže za RSE da će uslijediti velike i negativne posljedice.

„Mislim da će tada posljedice da budu loše. Ljudi će biti veoma razočarani. Bio bi to kraj ili prekid reformskog procesa u zemlji i, naravno, cijeli region bi bio razočan ako bi vidio da nema stvarne podrške najvećoj državi u regionu. Krajnje je vrijeme da se sada, kada je Hrvatska uspjela u pristupanju Uniji, okrenemo Srbiji i da započnu stvarne, ozbiljne pripreme za prijem”, istakao je Swoboda.  

A šef delegacije za Jugoistočnu Evropu Evropskog parlamenta, Eduard Kukan, ističe kako je u danima pred nama, neobično važno da Beograd pokaže da zaista želi normalizaciju odnosa sa Prištinom: 

“Ono što sam zapazio iz diskusije jeste da Srbija mora nastaviti da sa pažnjom vodi dijalog sa Prištinom i da se mora postići napredak –  ne samo sugestije i prijedlozi, već i konkretna implementacija. Na to će Parlament obratiti pažnju, ali i države članice Unije”, naglašava Kukan.  

Žele li bh. politički lideri, kako su obećali, do polovine ove godine napraviti uslove za predaju aplikacije za evropsko članstvo, moraće pokazati više od planova koji lijepo zvuče. Evropa, ali ni region, više nisu isti oni kakve smo ostavili juče, i jedini način da ih BiH dostigne jeste da pokaže da nije ni ona ista kakvu su imali prilike da upoznaju posljednjih godina.