BiH hitno treba zakon o zaštiti okoliša

Povezani članci

• Slučaj Divjak: Pariz zove Sarajevo
• Oko Kolinde je toliko licemjerja da su ugroženi interesi zajednice
• Vesna Rajnović: Dokad će Milorad Dodik ismijavati državu
• Ljubo R. Weiss: Radimir Čačić – nepodnošljiva lakoća obećavanja i varanja
• Nerzuk Ćurak: Možda smo na korak od stavljanja traka na rukave
• Motivi zločina: čokoladom u istoriju beščašća

BiH je jedina zemlja u regionu koja nema zakon o okolišu, rečeno je na konferenciji BELLS pokreta i Centra za energiju i ekologiju iz Tuzle. Takav zakon našoj zemlji otvorio bi mnoge mogućnosti, poboljšao regionalnu saradnju, ali i olakšao ulazak BiH u EU.

Zaštita okoliša ujedinila je preko deset političkih stranaka u BiH u namjeri da odmah nakon konstituiranja vlasti donesu zakon o zaštiti okoliša.

„Najsloženiji rezultat je formiranje „Zelene parlamentarne grupe“ u Parlamentarnoj skupštini BiH, koju čine predstavnici različitih političkih opcija iz oba entiteta. Time smo javnosti poslali poruku da je moguć dijalog ukoliko se nađu kvalitetne teme“, kaže Sabina Jukan, nacionalna koordinatorica BELLS pokreta BiH.

To što BiH još nema zakon o zaštiti okoliša dovelo je do toga da su našoj zemlji izmakla brojna sredstva EU, a kojima su ekološki problemi Zenice, Lukavca i Kaknja mogli odavno biti prošlost, upozorila je Nermina Zaimović Uzunović iz „Zelene parlamentarne grupe BiH“.

„Mi smo, zbog nedonošenja ovog famoznog zakona, izgubili nekoliko miliona grant sredstava, odobrenih sredstava Evropske komisije za oblast ekologije, upravo zato što nismo imali zakonsku podlogu“, kaže Nermina Zaimović Uzunović.

Uloga Balkana

Upravo zaštita okoliša doprinosi borbi protiv klimatskih promjena s kojima se cijeli svijet posljednjih godina suočava. U toj borbi i Balkan ima ključnu ulogu, kaže Lazar Prodanović, koordinator „Zelene parlamentarne grupe BiH“.

Lazar Prodanović, foto: Midhat Poturović

„Smatramo da ćemo, ako stvorimo ovaj zakonodavni okvir, biti u situaciji da apliciramo za određene projekte u kojima bi učestvovala i BiH i susjedne zemlje, jer kao što znamo, oblast zaštite životne sredine ne može biti izolovano ostrvo, da ne govorimo u BiH ili u regionu, već i u svijetu“, navodi Prodanović.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH također je podržalo sve aktivnosti BELLS pokreta u kreiranju „zelene“ politike naše zemlje.

„Razvijanje BELLS standarda i potpisivanje memoranduma o razumijevanju sa 30 općina, više od deset političkih stranaka, više od petnaest institucionalnih agencija u regiji, intenzivne kampanje za podizanje javne svijesti za probleme okoliša i dostizanje okolinskih standarda, iza kojih stoji više od 60 hiljada građana i tri i po hiljade članova Parlamenta, predstavnika političkih stranaka, predstavnika lokalnih samouprava, profesora, javnih ličnosti iz BELLS regije u zapadnom Balkanu – ovim rezultatima BELLS je postao važna i dragocjena platforma za sticanje i razmjenu znanja, iskustava, vještina za kreiranje „zelenih“ politika ekonomski stabilnog i jakog Balkana“, kaže Nermina Skejović Hurić, stručna savjetnica Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

BiH, pored brojnih socijalnih i ekonomskih problema, zaštitu okoliša još uvijek promatra kao sporadičan problem, naglašava Jukan.

„Još jednom pozivamo donosioce odluka ove naše BELLS regije zapadnog Balkana, da u svoje agende, pored ekonomskih i socijalnih politika, ugrade i okolišne politike prema evropskim standardima, ukoliko žele graditi društvo na principima održivog razvoja. Potpisali smo memorandume o razumijevanju sa pet općina iz različitih krajeva BiH koje su podržale naše BELLS okolišne standarde za gradove i općine, i time pokazali spremnost za evropsku BiH. Postoje snage u Bosni i Hercegovini spremne za evropske okolišne standarde“, kaže Jukan.

Oko 11.000 građana BiH potpisalo je deklaraciju o zaštiti okoliša, ali problem je, kažu stručnjaci, što ključni akteri vlasti još uvijek ekologiju promatraju kao tuđi a ne svoj problem

slobodnaevropa.org