Bezazleni nazubljeni šareni ljepljivi papirići u Bruxellesu
Povezani članci
Piše: Nada Zdravič
U Misiji BiH pri EU u Bruxellesu je 22. januara 2014. otvorena izložba maraka iz Bosne i Hercegovine. Predstavila su se sva tri operatera : BH Pošta Sarajevo, Hrvatska Pošta Mostar i Pošte Srpske. BiH je članica Svjetske poštanske unije (među operaterima i profesionalcima je uobičajen naziv UPU, Universal Post Union) od 1993. Kuriozitet je da su sva tri operatera članovi UPU, a to je jedinstven slučaj među 192 zemlje članice (za poređenje : Organizacija ujedinjenih naroda broji samo jednu članicu više).
Misija BiH u Bruxellesu je ovom izložbom željela privući pozornost diplomatske javnosti u glavnom gradu političke i svake druge Europe notornom činjenicom da je BiH zemlja – kao i sve druge. Za ‘univerzalan’ u rječniku piše da znači : zajednički, kosmički, enciklopedijski, opći, međunarodni, svjetski, ekumenski, javni – dakle BiH je jedna od 192 zemlje koje su takve. Na svoj način slična drugima i dio familije od 192 zemlje nalik njoj. Nije malo, i nije za smetnuti s uma. Vjerujem da je i ovo, kao i sve ostalo, pitanje podataka kojima se raspolaže. Nema države, tj. nema zemlje bez poštanske marke. Misija BiH u Bruxellesu je ponudila dokaz da je BiH kao i svi drugi, bez obzira što politička javnost i u zemlji i u EU ponekad upućuju da je drugačije.
Poštanska marka je simbol komunikacije, komunikativnosti i želje za povezivanjem. Zato je ova izložba poštanskih maraka iz BiH u Bruxellesu znak otvorenosti naše zemlje, pristupačnosti i nepobrisivog pokazatelja: ‘Mi postojimo i mi smo dio svijeta koji komunicira’.
Poštanski operateri su na molbu Misije BiH pri EU dostavili materijal po svom profesionalnom izboru. Ukupno je izloženo skoro 160 maraka nastalih od 1995. do danas i 35 koverata Prvi dan. Raznorodnost i bogatstvo Bosne i Hercegovine su i na ovoj izložbi došli do izražaja: gosti i posjetitelji su kod najstarijeg bh. operatera uočili dugogodišnju tradiciju. BH Pošta Sarajevo je u tonu miroljubivosti i u duhu tolerancije kroz marke prikazala ono što bi svaki građanin svijeta želio istaći za svoju domovinu, kao pojedinačno značajno i kao univerzalni kvalitet. To su vrijednosti koje se i na razini profesionalnih institucija
i svake osobe njeguju: tradicija, kulturna baština, prirodne ljepote i civilizacijske činjenice Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da poštanski operater iz Sarajeva uz izložene marke nije ponudio popratni tekst. Operater koji je 1993. kad je i poštao član UPU, na suvenir listu svojih prvih maraka napisao : ‘Ove poštanske marke su štampane u ratnim uslovima. Bez papira, boja, struje, vode. Samo dobrom voljom’, nije u Bruxelles poslao marke koje podsjećaju na najbolnije razdoblje naše zemlje. Naprotiv.
Izložba počinje markom sa židovskom knjigom Hagadom sačuvanom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, i markama koje obilježavaju katolički Božić i pravoslavni Uskrs. BH Pošta je u Bruxelles imala šta poslati : najljepše ruho koje je kao takvo potvrđeno u nekoliko navrata u svijetu, svjetskim nagradama na međunarodnim natjecanjima, od Kine do Italije. Tu je marka koja je u Pekingu proglašena za najljepšu poštansku marku u 2008. – prigodno izdanje ‘Europa – pišem ti pismo’. Tu je i marka na temu Fauna, sa motivom labuda koja je 2010. proglašena za najbolje dizajniranu marku. Tu je i marka ‘četiri konfesije’, koja je stalno izložena u izložbenoj Sali u sjedištu UPU (što je druga najstarija međunarodna organizacija na svijetu) u Bernu u Švicarskoj. Filatelisti su na otvorenju tražili marku sa Kuršumli medresom 1537. (na koju pada kiša slova) 1999. proglašenu za najljepšu marku na svijetu iz oblasti kulture. Oni koji poznaju grad Sarajevo razumjeće zašto je poštanska marka sa motivom ‘Arhitektonsko naslijeđe – zgrada Pošte u Sarajevu’ dobitnica nagrade za najljepšu marku 2004. A oni koji još ne poznaju naš glavni grad – imali su u prostorima Misije BiH pri EU mogućnost namirisati – njegov duh. Laskavo je bilo slikati se pored poštanske marke na temu Flora – Jasnin encijan, koja je proglašena 2011 . najboljom poštanskom markom na svijetu. I tako dalje.
Ostala dva operatera iz Mostara i Banjaluke su izložbi, koja predstavlja prvu njihovu afirmaciju ove vrste u javnosti u inostranstvu, pristupili drugačije: uz marke su predstavili i pisani tekst uz teme koje su odabrali.
Hrvatska pošta Mostar je pod naslovom ‘Sklad i raznolikost’ predstavila marke sa temom Međugorje, Uskrs i Božić. Tema ‘Flora i fauna’ počinje tekstom ‘Bosna i Hercegovina je bogata zmijama’, a u okviru teme ‘Mitovi i arheologija’ prikazana je vrlo upečatljiva marka koja predstavlja vukodlake i blagotvorno djelovanje gloga u svrhu obrane od takvih mračnih sila. Uz marku sa starim gradom Blagajem navedeno je da se njegova izgradnja pripisuje Stjepanu
Vukčiću Kosači, utemeljitelju Hercegovine. U temi ‘Kulturno naslijeđe’ predstavili su šargiju, hercegovačke seljačke cipele, sir trapist, ranokršćansku baziliku u Cimu, gramatiku Tome Babića, 400 godina od prve knjige tiskane na narodnom jeziku – “Nauk krstjanski za narod Slovinski”. Može se golim okom laika uočiti da marke HP Mostar djeluju vrlo suvremeno i da je u njihovu reprezentativnost uloženo mnogo. Logično je da je ova pošta posebno ponosna na marku koja je izdata povodom Svjetskog dana štednje 31. oktobra 2012: predstavlja prvi kovani novac na našim područjima, u Daorsonu, a samim tim je i jedan je od preteća današnjeg eura. Profesionalni filatelistički portal World Stamps News službeno ju je proglasio jednom od 12 najzanimljivijih na svijetu u toj godini.
Pošte Srpske su u sličnim tematskim cjelinama, poput ‘Kulturnog naslijeđa’ predstavili Skelane pored Srebrenice, kuću osaćanku, stare avione iz II svjetskog rata koje su izgradili Ljubomir Ilić i Kosta Suvčev i nakit tepeluk. U tematskoj jedinici ‘Moć prirode’ posjetitelje su raznježili crteži jelenka, bubamare i vilinog konjica, što se u svakodnevnici zahuktale EU skoro više nigdje ni ne vidi. U ‘Fauni’ su predstavili konje, u ‘Flori’ sveto drveće kod starih Slavena, a u temi ‘Europska zaštita prirode’ pješčane piramide kod Foče. Od ličnosti koje su na markama RS zaslužile posebno mjesto našli su se likovi tenisača Novaka Đokovića, Meše Selimovića, Vuka Stefanovića Karadžića i Vasilija Ostroškog. Za razliku od druga dva bh. operatera Pošte Srpske su markama željele afirmirati poslodavca: obilježili su službene znakove entiteta, 10 godina Republike Srpske, 10 godina Daytonskog sporazuma, kao i 600 godina postojanja Zvornika. Na temu ‘Ljudi i događaji’ ovaj operater je predstavio nobelovca Ivu Andrića, 200 godina od Prvog srpskog ustanka, Nikolu Teslu i 50 godina Guče. Kao da je ovaj operater želio naglasiti značaj vjekovne izreke ‘Dobar susjed neprocjenjivo je blago’, s kojom se svi slažu.
Operateri su predstavili biser-vode BiH, rijeku Unu i vrelo Bosne, Prokoško jezero i rijeku Taru, ‘najveći rezervoar svježe vode u Europi, a koja se može piti cijelim njenim tokom, koji je u BiH dug 40 km. Prema službenim podacima voda je na Zemlji rjeđa od zlata, 800 milijuna ljudi na Zemlji nema pristup pitkoj vodi. BiH obiluje vodom, to je ono što mnooogi nemaju a što će biti cilj poteza donositelja odluka na najvišim razinama. Umjesto da se vječito osvrćemo na bolnu i nerješivu prošlost, možda da se usmjerimo na vlastito, za mnoge
neslućeno bogatstvo. I opažanje : BiH je i pomorska zemlja, ima izlaz na jedno od najljepših i najbogatijih mora na svijetu – Mediteransko, njedra trgovine, razmjene i turizma. Ko u EU zna da je BiH pomorska zemlja i da ima mornaricu? Možda će se poštanski operateri prvi sjetiti da plasiraju ovu činjenicu u svijet ?
Među posjetiteljima na otvorenju izložbe su bili visoki gosti – zbog čega je organizator posebno ponosan. To su najviše rangirani članovi diplomatskog zbora u Bruxellesu, visoki činovnici Europske komisije i poslanici Europskog parlamenta, koji su ovom prigodom vidjeli na malenim nazubljenim šarenim ljepljivim papirićima iz Bosne i Hercegovine, rječnikom politike rečeno – jasnu pozitivnu poruku, koja proizlazi iz činjenica sa lica mjesta. Na otvorenju su bili i najznačajniji predstavnici Međunarodnog odjeljenja Pošte Belgije, čak i Kraljevskog filatelističkog društva – što nije od manjeg značaja. Među članovima diplomatske zajednice iz Bosne i Hercegovine u Bruxellesu, brojnije nego u nekoj drugoj zemlji zbog bh. bilateralnog predstavništva pri Kraljevini Belgiji i Misije BiH pri NATO, zatekla sam ponekog ko je sa velikim zanimanjem, skoro da je nedostajala lupa – istraživao naše marke. ‘Upoznaj vlastitu domovinu da bi je više volio’ – i to je dobar put za budućnost BiH. Sa radošću sam posmatrala Dr Srećka Djurkina, stomatologa iz Sarajeva koji dugo živi i radi u Bruxellesu, koji je iz neposredne blizine gledao i ushićeno izjavio : “Ja nisam imao pojma da sve ovo ima kod nas!” Tako su se fotografije sa izložbe maraka u Misiji BiH pri EU preselile na društvenu mrežu koju posjećuje 1,2 milijarde aktivnih korisnika širom planete. Impakt ?
I mnogi nisu znali i ne znaju, mada je praktikuju na razne načine, da je Bosna i Hercegovina zemlja kao i druge. O drugima još manje možda znaju. ‘Istina je rijetko čista i nikada jednostavna’, rekao je Oscar Wilde. Zato je dobro što su Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Misija BiH pri EU organizirali ovu izložbu bezazlenih šarenih papirića sa neizbrisivom i dalekovidom porukom : Bosna i Hercegovina je između ostalog jedinstvena (lijepa) geografska, povjesna i administrativna činjenica usred Europe i to niko ni sa kakvim izgovorom ne može ignorirati.