ATV: BADNJAK MLADENA IVANIĆA

Povezani članci

• Prijedlog puta ujedinjenja građanskih partija i pokreta u BiH
• Žene u crnom: Nastavljamo izgradnju živog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici
• Ekstremni oblici licemjerstva katoličkoga klera u Hrvatskoj
• Sirijski neprijateljski jad
• Dragan Markovina: Crvena povijest Mostara i Splita treba biti ponos tih gradova
• Čedomir Petrović: VOĐA

Mladen Ivanić hvalio se svojim državničkim uspjesima, što bi zainteresiran i kritički nastrojen novinar jedva dočekao kao materijal za analizu, dodatna pitanja ili čak blagu porugu. Na ATV-u se baš i nismo nagledali tog kritičkog repertoara

 Piše: Uglješa Vuković, analiziraj.ba

ATV VIJESTI: ŠTA JE GAF I ZNAMO LI GA PREPOZNATI?

28. maj – 3. juni 2015.

SVE TE AFERE I NJIHOVI AKTERI: Nedjeljni gost u ATV Vijestima bio je Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, a njegovo gostovanje bilo je zanimljivo ponajviše zbog dvije izjave. Prvo, Ivanić je otvoreno istakao kako su akteri organizovanog kriminala bliski vlasti, aludirajući na sam vrh politike u Republici Srpskoj, a onda je sam pobrojao najpoznatije afere. Problem sa ovom tvrdnjom je što ona u našoj javnosti prolazi bez odjeka, a na samom mjestu njenog izricanja voditelj Igor Požgaj ju je dočekao tako što je nesmetano nastavio o tobožnjim ranim uspjesima Ivanićevog mandata.

NISMO MI TE SREĆE: U nekoj srećnijoj, ili barem malo zrelijoj javnosti, izjava najvišeg dužnosnika o umiješanosti bilo kojeg nivoa vlasti u organizovani kriminal završila bi kao vijest dana. Bila bi praćena i opravdanim novinarskim senzacionalizmom. Naravno, u cijelu priču bi se umiješala i tužilaštva kojima bi se odmah moglo postaviti pitanje hoće li sada funkcioner koji je plasirao tu tvdnju biti ispitan zbog svojih navoda. U našoj verziji Ivanić je produžio dalje, baš kao i Igor Požgaj, i mi zajedno sa njima, te smo svi skupa demonstrirali da smo imuni na priču o korupciji. To je svakidašnja jadikovka koja nikog ne zanima i opravdano je zapitati se koliko su tome doprinijeli mediji, njihovo neinteresovanje i neupuštanje u koštac sa stvarima koje traže direktne prozivke odgovornih i/ili osumnjičenih.

IZDVOJENO: Druga stvar koja je bila zanimljiva jeste svojevrsni gaf koji Požgaj kao voditelj razgovora nije uočio, otkrivajući nam da ili ne prati razgovor, ili ne posjeduje osnovno razumijevanje i sposobnost prepoznavanja gluposti. Ivanić je, nabrajajući svoje “državničke” uspjehe, spomenuo nekakvo unošenje badnjaka kao dokaz njegovog državništva, srpstva, bogougodnosti, ili čega već. Činjenica da takve masne budalaštine i notorne gluposti prolaze nekritikovano otkrivaju otužnu stranu medijske nepismenosti i nekulture ovdašnje javnosti. Šta je onda nama uopšte gaf ako to nije predsjednik koji priča o badnjaku kao svom uspjehu?

KAKO SE ZADUŽUJEMO? Prilog Slaviše Bajića u srijedu, trećeg juna, o novom zaduženju Republike Srpske, približio je široj publici razumljivim jezikom, ali i smislenim objašnjenjima značaj novih zaduženja. Ukratko, prema izloženoj argumentaciji, zaduženje nije nužno problematično, ali jeste njegova namjena i nepostojanje razvojne ekonomske politike. Prilog je građen izjavama analitičara, ministra finansija, ali i novinarskim interpretacijama o stanju u javnim finansijama. Bajić je opet otvorio značajnu temu smještajući dnevnu vijest u širi kontekst.

TEMATSKA RAZNOVRSNOST: Dan prije, u uredničkom izdanju Vlatka Vukotića, ATV nas je tematskom raznovrsnošću podsjetila na pozitivnu ulogu koju medij može imati. Lokalne priče iz Trebinja i Brčkog izvjestile su nas o tamošnjim turističkim aktuelnostima i nedaćama građana s parking mjestima, a Bojan Sandić nas je pažljivim intervjuisanjem žrtve porodičnog nasilja, koja je bila voljna podijeliti svoju priču, upozorio na štetnost i prisutnost često dobro skrivanog nasilja u svoja četiri zida. Centralna informativna emisija, koja u slučaju ATV-a traje više od 45 minuta, trebala bi svakodnevno obilovati raznovrsnim pričama ne libeći se da zalazi van svijeta politike i uobičajenih dnevnih informacija.

PLUS SEDMICE:

Prilog Bajića o novom zaduženju RS-a. Ekonomska tema ispričana jednostavnim jezikom, s proizvedenim učinkom informisanije publike.

MINUS SEDMICE:

Ivanićevo gostovanje, jer na sve njegove potencijalne gafove Požgaj je reagovao nezainteresovano.

OCJENA: 6

ATV (JEDAN NA JEDAN): Dežmekasti razgovori

2. juni 2015.

BEZ DODATNIH KORAKA: U političkom talk showu u formatu intervjua, koji se uz to referira na aktuelnosti zarad razumljive atraktivnosti, gostovanje istoričara (Srđan Milošević) koji se bavi revizionizmom moralo je možda još više biti naglašeno aktuelnim dešavanjima. Autor emisije Jedan na Jedan Marinko Marinković većim dijelom gradio je razgovor suprotstavljajući drugačija gledišta sagovorniku, što jeste poželjan pristup koji obogaćuje dramaturgiju. Opet, Marinković je mogao ići i dalje još bezobraznije izručujući gostu relevantna drugačija mišljenja. Ili je mogao relativizovati njegova stajališta, čak ih otvoreno nipodaštavajući. Naravno, uz neizbježnu snagu zavodljive (protiv)argumentacije. Stephen Sackur je na BBC-u u svojim polučasovnim bravurama u emisiji Hardtalk razvio opisanu postavku do savršenstva. Na taj način kupio je savremene gledaoce koji traže oštar i beskompromisan razgovor na ivici krajnje netrpeljivosti, ali je zadržao i kvalitet insistirajući na (kontra)argumentima.

NE BJEŽATI OD ZAMJERANJA: Marinković jeste gosta izlagao drugim i drugačijim osvrtima, ali nedostajalo je zamjeranje koje mora ići do mjere da se napravi uvjerljiva poza drugomišljenika. Zanimljivo je da danas vlada uvjerenje kako su mediji pretjerano dramatični, naporni, suviše opterećeni efektima i skloni senzacionalizmu, a da se zapravo počesto ispostavlja da ovdašnji novinari, naprimjer, obožavaju uspavanu atmosferu TV razgovora kojoj nedostaje ikakva dinamika. Razlog tome je jednostavan. Dežmekast razgovor ne iziskuje napor, pripremljenost i koncepcijsku osmišljenost. Jer ako je gost istoričar marksističke provenijencije, uloga dobrog intervjuiste je da mu, bez obzira na svoj lični stav, namjerno suprotstavi liberalne ili nacionalne pristupe, braneći njihove vrijednosti kao svoje. Samo krajnost suprotstavljenog mišljenja može izazvati uvježbane stavove gosta otkrivajući gledateljstvu njihovu stvarnu narav i autentičnost.

U slučaju Jedan na Jedan, Marinković je držao ispravan pravac, ali mu je nedostajalo hrabrije upuštanje u krajnosti. Kada se razgovaralo o komunističkom suđenju Draži Mihailoviću, mogao je još opširnije i oštrije prozvati revanšizam ondašnjih vlasti. Konačni utisak je da Marinković mnogo bolje i pripremljenije vodi TV razgovor od svojih kolega što vode Vijesti u 7, kao i da bi oni imali šta naučiti gledajući njegov show.

OCJENA: 7