Amerikance je pomoć Afganistanu do sada koštala više nego Maršalov plan

Izdvajamo

• Veliki dio američkih novaca ide afganistanskoj armiji. Njeno stvaranje, obuka, organizovanje i naoružanje koštali su do sada Sjedinjene države 62 milijarde dolara. Međutim audit SIGAR-a je pokazao da u skladištima afganistanske armije vlada h

Povezani članci

• Kordiću ne pakovati!
• Ozren Kebo: Može li novinarstvo spasiti dunjaluk?
• Heni Erceg: Jezična žandarmerija
• HRT FAŠIZMU!
• Habulin: Dajemo punu podršku Milanoviću u njegovim naporima da današnju Hrvatsku oslobodi od ostataka ustaštva
• Otelo se

Sjedinjene države će do kraja godine na pomoć Afganistanu utrošiti 104 milijarde dolara. Time je nadmašen Maršalov plan kojim je poslije Drugog svjetskog rata Evropa postavljena na noge. Međutim u Afganistanu se nema puno toga slaviti. Vlada u Kabulu je korumpirana, američko oružje nestaje a proizvodnja opijuma raste.

Piše: Vera Žilkova
Preveo: Ešref Zaimbegović

“Sjedinjene države su dale 104 milijarde dolara na formiranje i stabilizaciju afganistanske vlade i sigurnosnih snaga, pomoć afganistanskoj ekonomici i poboljšanje kvaliteta života u Afganistanu,” izjavio je John Sopko, šef ureda Specijalnog inspektorata za rekonstrukciju Afganistana (SIGAR), koji spada pod američku vladu.

“Prema preračunu SIGAR-a Sjedinjene države će do kraja 2014. godine dati na rekonstrukciju Afganistana, uzimajuću u obzir inflaciju, više nego na šesnaest evropskih država poslije Drugog svjetskog rata u okviru Maršalovog plana, “ stoji u kvartalnom izvještaju tog ureda.

Međutim ova zemlja pod Hindukušem za razliku od poslijeratne Evrope još nije doživjela prosperitet. Od američkih novaca izrasle su neupotrebljavane zgrade, nefunkcionalne elektrane a prije svega korumpirana vlada koja se svoje ovisnosti od inostrane pomoći neće tako brzo osloboditi, piše magazin Foreign Policy.

Nejasna sudbina američkog oružja

Veliki dio američkih novaca ide afganistanskoj armiji. Njeno stvaranje, obuka, organizovanje i naoružanje koštali su do sada Sjedinjene države 62 milijarde dolara. Međutim audit SIGAR-a je pokazao da u skladištima afganistanske armije vlada haos.

Armije ima samo djelomične popise. Na popisu oružja često se javlja isti serijski broj, nekada nije kompletan ili uopšte ne odgovara odgovarajućem tipu oružja. Zbog loših popisa veoma je teško ili nemoguće utvrditi gdje svo američko oružje završava. U centralnom skladištu afganistanske armije nedostajalo je naprimjer 24 teška mitraljeza M2 Browning i 24 puške M48.

“ Sa aspekta ograničene sposobnosti afganistanske vlade da vodi ispravan popis oružja ili njihovog uništavanja postoji opasnost da to oružje padne u ruke pobunjenika koji predstavljaju dalji riziko za američki personal, afganistansku armiju i afganistanske civile,” zaključuje audit SIGAR.

Soja nije zamijenila mak

Amerikanci u Afganistanu ne uspjevaju ni u razvojnoj pomoći i kampanji protiv narkotika za koju su utrošili 7,6 milijardi dolara. Proizvodnja opijuma u poslednje tri godine stalno raste a upravo trgovina sa opijumom je jedan od glavnih izvora finansiranja Talibana i predstavlja za zemlju važnu bezbjednosnu prijetnju.

“Uzgajanje opijuma ima ozbiljne društvene, političke i ekonomske posledice za zemlju i region. Trgovina drogama potkopava afganistansku vladu zato što finansira pobunjenike, održava korupciju i narušava ekonomiku,” piše u prethodnom, aprilskom izvještaju SIGAR – a.

Amerikanci su pokušali afganistanske zemljoradnike ubjediti da umjesto maka uzgajaju soju ali za njeno uzgajanje u zemlji ne postoje dobri uslovi a ni potražnja. Uprkos tomu američko ministarstvo poljoprivrede je za program uzgajanja soje platilo 34,4 miliona dolara.

Ovisnost o pomoći

Najvažnijim problemom ostaje činjenica da je afganistanska vlada ovisna na inostranoj pomoći. Njezini prihodi iznosili su lani 2 milijarde dolara, budžet je međutim bio 5,4 milijarde. Vlada ne uspjeva efektivno prikupljati porez – u periodu od januara do aprila prikupljeno je 20% manje nego što je planirano, upozorio je magazin Foreign Policy.

Pritom bi afganistanska vlada i armija trebale postepeno preuzimati odgovornost za to šta se dešava u zemlji. Bezbjednosna situacija u zemlji se u poslednje vrijeme pogoršava a skupe građevine iz inostranih sredstava propadaju.

idnes.cz