ENG
Početak kraja EPBIH: Kineski kredit, Sberbank-a i negativan revizorski izvještaj Aleksandara Džombića
Autor/ica 👤Predrag Blagovčanin
Povezani članci
foto: poslovnenovine
U trenucima najave mogućeg raskida ugovora sa kineskim investitorima za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla vrijednosti 1.5 milijardi KM kao i kreditnog opterećenja od 145 miliona, u ruskoj Sberbanci, Elektroprivreda BIH dobila je negativno mišljenje na konsolidovani finansijski izvještaj od strane revizorske kuće nekadašnjeg premijera RS Aleksandra Džombića. Ovaj revizorski izvještaj za 2019. godinu korak je u pripremi koncerna za značajnu transformaciju. Od umanjenja vrijednosti, mogućeg restrukturiranja te u konačnici eventualnog preuzimanja kompanije.
Piše: Predrag Blagovčanin
Odluka o odabiru kineskog konzorcija kao i povećavanju cijena sa inicijalnih 760 miliona KM na 1.5 milijardi veže se za mandat SDP-ovog kadra Elvedina Grabovice kao direktora Elektroprivrede BIH. Tender sa kineskom državnom firmom potpisan je 2014. godine da bi ugovor o finansiranju potpisao nasljednik Grabovice na čelu EP BIH kadar SDA stranke Bajazit Jašarević u novembru 2017. godine. Sporazumom o 20-godišnjem kreditu za finansiranje projekta Blok 7 TE Tuzla definisano je da će 15% vrijednosti projekta biti finansirano novcem JP Elektroprivrede a ostatak novcem kineske državne banke „EXIM“ s tim da vlada FBIH izda 100% bankovnu garanciju.
Kako bi finansirali avans za projekt izgradnje, Elektroprivreda BIH se kreditno zadužuje kod konzorcija komercijalnih banaka predvođenih ruskom Sberbank-om u iznosu od 145 miliona KM, iako su u tom trenutku imali oročenih cca. 120 miliona KM.
Nakon isplate avansa započinju pripremni radovi, a tender koji je zvanično iznosio 19 miliona EP BIH dodjeljuje konzorciju ITC Zenica, Integral Inžinjering i Prijedor putevi koji se prema pisanju medija dovode u vezu sa samim vrhom SDA i SNSD stranke. Pripremi radovi su završeni, a kineski investitor nije još preuzeo gradilište.
Lokacija Bloka TE Tuzla/foto: poslovnenovine
Nakon 15 godina, izgradnja bloka 7 TE Tuzla najveće i najskuplje poslijeratne energetske investicije vrijednosti 1.5 milijardi KM danas je upitna.
Zvanično razloge treba tražiti u otkazivanju suradnje General Electric-a sa kineskim konzorcijem „Gezhouba“ što je dovelo da pokušaja izmjene ugovora ratificiranog od strane Vlade FBIH, Parlamenta FBIH kao i Vijeća Ministara BIH.
Predsjednik Nadzornog odbora Izet Žigić komentarišući najave oko eventualnog raskida ugovora sa kineskim konzorcijem ističe da je EP BIH do sad ispunio svoje obaveze i da je stav ovog tijela poštivanje izvornog teksta ugovora.
„Mi smo podržali izvorni tekst Ugovora sa podizvođačima za vitalnu opremu iz Evrope, odnosno Amerike. Takav ugovor je podržala Vlada FBIH i oba Doma Parlamenta. Bilo kakva izmjena Ugovora zahtjeva isti put odobravanja tih izmjena. Nismo za raskidanje Ugovora već samo poštovanje već dogovorenog.“
Žigić ističe da kineski partner kasni sa realizacijom aktivnosti i da je Uprava Elektroprivrede BIH zadužena da poduzme sve korake u cilju zaštite interesa ove kompanije, a time i FBIH.
Postavlja se pitanje – na koji način će Uprava EP BIH, u ovom trenutku predvođena Admirom Andelijom, štititi interese ovog preduzeća u 90-postotnom vlasništvu FBIH? Iz Uprave EP BIH nisu mogli govoriti o posljedicama raskida ugovora.
„U ovom momentu je prerano govoriti o raskidu EPC Ugovora, jer sve strane ulažu napore da se Ugovor održi na snazi i do kraja realizuje. Ukoliko bi u konačnici i došlo do raskida Ugovora, posljedice tog raskida bi se cijenile prema razlozima i okolnostima tog raskida, te se u ovom trenutku ne mogu prejudicirati njegove eventualne posljedice.“
Prema navodima Uprave EPBIH garant da će radovi završiti na vrijeme su EPC izvođač koji je između ostalog za ovu namjenu izdao bankovnu garanciju u iznosu od 15% neto ugovorene cijene. Ističu da je ugovorom definisano da izvođač plaća penale u slučaju kašnjenja.
„U skladu sa EPC Ugovorom, Izvođač plaća ugovornu kaznu za kašnjenja i ista se plaća nakon protoka roka za završetak projekta, te se u ovom momentu ne može procijeniti da li će stvarno doći do kašnjenja.“
Revizioni dokazi Aleksandra Džombića
Podsjećamo, revizorska kuća Grant Thornton u vlasništvu Aleksandra Džombića nekadašnjeg ministra finansija RS-a i premijera ovog entiteta za čiji mandat se vežu afere poput izgradnje nove zgrade Vlade RS-a, privatizacije Robne kuće Boska, propast Birča kao i plasman kredita iz IRB-a, dobila je posao eksterne revizije Elektroprivrede i zavisnih društava u periodu 2019-2021 godine.
Aleksandar Džombić/foto: Nezavisne
To je konačni epilog niza žalbi i upravnih sporova između revizorske kuće BDO Sarajevo, Ureda za razmatranje žalbi BIH kao i Suda BIH. Prvobitni tender dobila je revizorska kuća BDO Sarajevo da bi nakon odluke Ureda za žalbe BIH posao bio dodijeljen kompaniji Grant Thornton. BDO Sarajevo pokreće upravni spor da Sud BIH donosi odluku da se postupak ponovi. Nakon ponovljenog postupka tender za eksternu reviziju dobila je revizorska kuća Aleksandra Džombića.
Pored apsolutnog monopola u RS-u, Aleksandar Džombić čije se nekadašnje revizorsko društvo Confida dovodilo u vezu sa malverzacijama prilikom poslovanja, dampingovanjem cijena dobio je poslove eksternih revizija, a samim tim i uvid u poslovanje i dokumentaciju u najvažnijim federalnim i državnim institucijama poput Centralne banke, Kliničkog centra, Razvojne banke FBIH, Terminala FBIH te u konačnici i EP BIH.
Negativan revizorski izvještaj/tačno.net
Visokopozicionirani izvor EP BIH za portal Tacno.net ističe da se negativno mišljenje koje je Aleksandar Džombić izdao ovom koncernu može značajno odraziti na ugovor o finansiranju sa kineskim investitorom o izgradnji bloka 7 TE Tuzla kao i na komercijalni kredit u iznosu od 145 miliona KM podignut kod konzorcija banaka predvođenih ruskom Sberbankom.
„Analizom negativnog revizorskog izvještaja kuće Grant Thornton za 2019. godinu evidentno je da nije postojao osnov za negativno mišljenje. Kvalifikacije revizora na osnovu kojeg je iskazao mišljenje, a koje se odnose na obaveze rudnika kao i gubitke iznad visine kapitala su u totalnoj suprotnosti sa standardima. Za Koncern JP Elektroprivreda ovakvo mišljenje posebno je opasno u momentu investicije za Blok 7 TE Tuzla. Ne samo zbog kredita kod EXIM banke nego i komercijalnog kredita kod Sberbanke. U slučaju negativnog finansijskog mišljenja, prema pravilima bankarskog poslovanja, banka ima mogućnost raskida Ugovora o kreditu i aktiviranja sredstava obezbjeđenja.“
Podsjećamo, kao garanciju za komercijalni kredit ruska Sberbanka je dobila pravo hipoteke nad Blokom 6 TE Tuzla te dijelom upravne zgrade Elektroprivrede BIH dok je kao garancija za kredit sa kineskom EXIM bankom založena hipoteka na planirani Blok 7 TE Tuzla.
Ugovorom između JP Elektroprivrede i Konzorcija banaka Sberbanka BH, Intesa Sanpaolo Bank i NLB banke o finansiranju dijela avansa za izgradnju bloka 7 TE Tuzla, a koji su potpisali Bajazit Jašarević i tadašnji Izvršni direktor za ekonomske poslove Muhamed Ražanica, postavljeni su veoma rigorozni razlozi zbog kojih banka može raskinuti ugovor i pokrenuti naplatu.
Pored ograničenja investicija do 2024. godine te zabrane isplate dividende bez saglasnosti banke kao i redovnog dostavljanja finansijskih izvještaja urađenih od strane eksternog revizora jasno je definisano da banka ima pravo raskida ugovora i naplate potraživanja ukoliko dokumenti ili podaci koje Elektroprivreda dostavlja nisu potpuni, ažurni i tačni.
Izvor potala Tačno.net ističe da je negativno mišljenje u sklopu revizorskog izvještaja krajnje tendenciozno pogotovo ukoliko se poredi sa revizorskim mišljenjem koje je Aleksandar Džombić dao Elektroprivredi RS-a.
„U revizorskom izvještaju Elektroprivrede RS-a navedene su puno veće primjedbe pogotovo u segmentu naplate potraživanja što je dovoljan osnov za negativno mišljenje. Međutim, revizorska kuća Grant Thornton Elektroprivredi RS-a je dostavila mišljenje sa rezervom. Postavlja se pitanje koji je krajnji interes. Da li je to sistemska priprema koncerna Elektroprivrede za značajne transformacije poput restruktuiranja kompanije, odvajanja proizvodnje od distribucije ili je to u konačnici početak preuzimanja kompanije. Elektroprivreda je imala i negativan finansijski izvještaj i kada je renomirana revizorska kuća KPMG radila reviziju ali Elektroprivreda u tom trenutku nije imala kreditna zaduženja.“
Iz Sberbanke Sarajevo do objave ovog teksta nije stigao odgovor na upit o posljedicama negativnih finansijskih izvještaja na kreditni aranžman, a sadašnji Izvršni direktor za ekonomske poslove Muhamed Kozadra odbio je da govori na ovu temu.
Također, iz revizorskog društva Grant Thornton u vlasništvu Aleksandra Džombića na našu adresu nisu stigli odgovori na postavljena pitanja.
Andelijina crna lista
O načinu na koji je Admir Andelija kao kadar SDA na prijedlog DF-a došao na poziciju generalnog direktora Elektroprivrede BIH kao i njegovim konekcijama sa kontraverznim biznismenom Abdurahmanom Hodžićem Hodžom portal Tačno.net pisao je početkom prošle godine.
Admir Andelija/foto: klix.ba
U periodu od dolaska na poziciju generalnog direktora EP BIH ovo preduzeće je po prvi put počelo objavljivati liste ponuđača koji su diskvalifikovani na vremenski period od tri godine od učešća na tenderima. Tako su se na listi našla preduzeća poput Nexsen-a Banja Luka, Institut za građevinarstvo IG Banja Luka, INZA-e, ALS doo Bihać. Skoro dva mjeseca iz Elektroprivrede nisu stigli odgovori na pitanje iz kojih razloga su ove firme diskvalifikovane.
Indikativno, prema podacima odjela za internu reviziju Elektroprivrede BH koja je analizirala ispoštovane odredbe tenderskog ugovora potpisanog sa revizorskom kućom Grant Thornton, realizacija ugovorenog posla kasnila je 574 dana. Iako je rok za realizaciju iznosio 27 dana.
Izvršni direktor za ekonomske poslove Muhamed Kozadra u svom rješenju dostavljenom drugom ponuđaču na tenderu, kompaniji BDO Sarajevo, opravdao je ovo kašnjenje podatkom da rok naveden u predmetnoj ponudi nije ispoštovan, jer podaci neophodni za reviziju nisu bili pripremljeni na vrijeme od strane zavisnih društava i vladajućeg društva.
Da Elektroprivreda BIH ima problema sa stvarnim prikazom finansijskog poslovanja govori i podatak da su pola godine nakon imenovanja dva člana Odbora za reviziju Elektroprivrede BIH, podnijela ostavke. Prema pisanju portala Žurnal.info prvi je to uradio dr. Haris Jahić, profesor ekonomskog fakulteta koji je naveo da su eksterna i interna revizija formalnost.
foto: Žurnal.info
Koncern Elektroprivrede posluje sa milionskim gubitkom
Prema podacima iz Konsolidovanog finansijskog izvještaja za 2019. godinu Koncern Elektroprivreda BIH ovu godinu je završila su gubitkom od 12,6 miliona KM što je pozitivan rezultat ako u obzir uzmemo gubitke iz 2018. godine od 17.1 milion KM.
Postavlja se pitanje na koji način će ovo javno preduzeće servisirati dugove prema obavezama iz kredita i kako će pronaći rješenje za izlazak iz ugovora o izgradnji Bloka 7 Tuzla koji već u ovom trenutku nema finansijsku opravdanost kako zbog naplate CO2 taksi tako i zbog proizvodnih troškova.
Parcijalni koruptivni interesi u proteklih 15 godina doveli su najvrijednije preduzeće u Bosni i Hercegovini u mat poziciju ulaganjem u zastarjelu tehnologiju i potpisivanjem nepovoljnih kreditnih aranžmana što može imati katastrofalne posljedice za energetski sektor Bosne i Hercegovine.
Iz kineske ambasade u Sarajevu na upit portala Tacno.net o eventualnom jednostranom raskidu ugovora Elektroprivrede BIH sa sa kineskim državnim konzorcijem „Gezhouba“ dobili smo krajnje diplomatski odgovor.
„Kineska strana se dosljedno pridržava principa zajedničkih konsultacija, zajedničkog doprinosa i ostvarivanja zajedničke pobjede u pragmatičnoj saradnji sa bh. stranom. Ukoliko dođe do problema u provođenju projekta, dvije strane treba da ga riješe dogovorom. Saradnja između Kine i BiH je ravnopravna i u korist obje strane.“
Prema zvaničnim podacima ukupne direktne investicije koje se odnose na registrovani kapital iz Narodne republike Kine u BIH u periodu od 1994. godine do kraja 2019. godine iznose nešto više od 7 miliona KM.
Međutim, kroz Ugovore o izgradnji i finansiranju energetskih i infrastrukturnih projekata BIH je, prema podacima Financial Times-a, na samom vrhu kineskih investicija u regionu koje se procjenjuju na više od tri milijarde dolara.
Svi kineski projekti u BIH se odnose na kreditiranje i izgradnju infrastrukture.
Autor/ica 👤Predrag Blagovčanin
