ZATVORENO 23. IZDANJE KULTUROLOŠKOG PROGRAMA MODUL MEMORIJE

Povezani članci

• Tajna neuspjeha pisca Debelokurcovića
• U ime solidarnosti i odgovornosti odgađamo drugu Bh. povorku ponosa
• Neprijateljska propaganda: Žuti prsluk, bijela bunda
• Za kontinuitet besčešća: Slavka Lozinu u Ustavni sud!
• Dokumentarac o pulskom filmskom festivalu nepodoban za prikazivanje u Areni (!?)
• Zagreb Pride – “Za budućnost bez fašizma”

U utorak, 8. maja u Centru za kulturu – Konjic, prikazan je višestruko nagrađivani film “Muškarci ne plaču”, reditelja Alena Drljevića, a nakon projekcije je, u istom prostoru, otvorena izložba “FreeDom”. Tim programom je zatvoreno 23. izdanje kulturološkog programa Modul Memorije.

Modul Memorije je kulturološki program koji se bavi očuvanjem kulture sjećanja, imajući kao motiv to da se stvari iz prošlosti ne smiju zaboraviti, i kako se iz njih mora učiti, jer se jedino na taj način neće ponoviti. Cilj ovo programa je uspostaviti jasnu i neraskidivu vezu između etike i estetike, te na taj način koristiti kako umjetnost tako i društvene vrijednosti i norme kao način komunikacije sa svojom publikom.

Svečanim otvaranje izložbe „Shadow of Memory“ u Vijećnici, 30.marta, svjetski poznatog fotografa Ron Haviv-a, zvanično je otvoren ovogodišnji Modul Memorije. U pitanju je kolekcija rijetko objavljenih ili nikada viđenih fotografija ovoga autora, ujedno i prijatelja Sarajeva te naše zemlje, iz perioda rata u Bosni i Hercegovini. Po prvi put ove godine, dodijeljena je i Specijalna nagrada Modula Memorije za očuvanje kulture sjećanja, a nagrada je uručena autoru, koji je prisustvovao samom otvaranju izložbe. Ron Haviv i njegova saradnica, dr. Lauren Walsh, su narednih dana održali zanimljivo predavanja o značaju fotografije u ratnim uslovima, na taj način zaokruživši priču o izložbi.

Ove godine su, u okviru Modula Memorije otvorene četiri izložbe eminentnih bh., te regionalnih i svjetski poznatih fotografa, a sve društveno i socijalno angažovane. Pored izložbi, održane su projekcije višestruko nagrađivanih bh. dugometražnih i kratkometražnih filmova, te evropska premijera novog filma Aide Begić, “Never leave me”, koja tematizira živote sirijske djece siročadi. Ni teatar nije zapostavljen, pa se tako, u ovogodišnjem programu M.M. našla splitska predstava “Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad”, koja se upravo bavi pitanjem prihvatanja Drugog i Drugačijeg, a predstava je gostovala u čast na nedavno preminulog Predraga Lucića. Kako je Modul Memorije program koji pokušava da objedini sve grane umjetnosti, kako pozorišnu, tako i filmsku, ali i književnost te druge načine izražavanja, te želi da etablira i da priliku i mladim ljudima i umjetnicima/cama; ove godine su održane dvije promocije knjiga. Jedna je novi roman bh. autora Edina Krehića, a druga je dramski tekst izdat u okviru Biblioteke MESS. Posjetitelji i posjetiteljke Muzeja ratnog djetinjstva su imali/e priliku da vide Pancirnu knjigu, djelo mladog umjetnika, posvećeno upravo sjećanju, memoriji te periodu opsade. Kao i svake godine, programi Modula Memorije se održavaju i u drugim gradovima, zbog svijesti o važnosti povezivanja, kazivanja, i komunikacije, pa su tako, upravo u Konjicu, održani posljedni programi.

“Ono što ovaj program čini posebnim jeste način na koji mu pristupaju kako ljudi koji rade na njemu tako i posjetitelji/ljke. Baziran je upravo na prijateljskim odnosima i komunikaciji bez da se i u jednom trenutku zanemaruje činjenica koliko je važno baviti se ovim temama, a pri tome, kvalitet programa se nikada ne dovodi u pitanje, a upravo je velika posjećenost svih ovogodišnjih programa znak je da ljudi prepoznaju važnost ovog projekta i cilj je u tom duhu nastaviti naš rad”, Hana Bajović, program menadžerica Modula Memorije.

 “Umjetnički programi Modula Memorije podsjećaju nas na snagu i potencijal čovjeka da i u najgorim situacijama teži ljepoti, dobroti i pravdi. Modul Memorije, već duže od dvije decenije, dokaz je kako su teška i bolna ljudska iskustva zapravo razlog i motiv da svi budemo plemenitiji, bolji i suosjećajniji kao ljudi, a činjenica da imamo mogućnost obezbijediti građanima i građankama gotovo dva mjeseca besplatnih kulturnih programa, za koje vjerujemo da su ujedno i društveno angažirani, jeste ono što je najveći motiv i snaga za postojanje Modula Memorije, jer je upravo primarni cilj Modula razvijanje empatije i svijesti prema drugima koji prolaze kroz ono kroz šta smo i mi tokom rata u BiH”, rekao je Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS i umjetnički direktor Modula Memorije.