Visoki predstavnik suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini u RS

Povezani članci

• Goran Sarić: Dvije vreće drva
• Igor Borozan: Izravno suprotstavljanje primitivizmu
• Munib Delalić: Najbolje da me ”pronalaze” u onome što radim
• ZAŠTO SVOJU DJECU MORAMO UČITI TKO SU BILI USTAŠE, A TKO PARTIZANI?
• Dodikov Blitzkrieg na medije i civilno društvo, kao uvod u potpunu diktaturu ili tek suicid Putinovog pijuna?
• Zbog krize i nogometa u 2012. manje Britanaca na Jadranu

Foto: Arhiva

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) je 27. februara suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini u RS, koji je trebao da stupi na snagu 28. februara.

Prema ovom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, “po sili zakona” pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BIH.

Visoki predstavnik je naglasio da se pitanje državne imovine “ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja”.

“Nalog od 12. aprila 2022. godine sada se primjenjuje na novi Zakon RS sa istim nazivom, što faktički znači da se primjena navedenog zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH, odnosno dok Ustavni sud ne donese privremenu mjeru u vezi sa navedenim zakonom. Dok sud ne donese odluku u vezi s ovim pitanjem, mora se izbjeći bilo kakva pravna nesigurnost”, navodi se u odluci visokog predstavnika u BIH.

Schmidt je 12. aprila stavio van snage Ukaz tadašnje predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.

Tada je prvi put upotrijebio Bonske ovlasti, koje predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.

Zakon o nepokretnoj imovini je 5. aprila objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, a usvojen je na sjednici Skupštine Republike Srpske 10. februara.

Uoči donošenja odluke 27. februara, OHR je pet dana ranije, 22.februara, zatražio od Ustavnog suda da hitno reaguje i “spriječi nepovratnu štetu državnim interesima”.

Prethodno je Ustavnom sudu BiH apelaciju uputio Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

Bećirović je 21. februara zatražio od Ustavnog suda da donese Odluku o privremenoj mjeri kojom se stavlja van pravne snage ovaj zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu.

Reakcije u RS

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je za novinsku agenciju Srna da se nakon Schmidtove odluke “s pravnog stanovišta nije dogodilo ništa”.

“Republika Srpska je usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koji ostaje na snazi. Odluke i legalno biranih visokih predstavnika se ne objavljuju u Službenom glasniku Republike Srpske. Ne može se svaki putnik namjernik miješati u unutrašnja pitanja BiH i Republike Srpske”, rekao je Dodik.

Dodik ne priznaje Christiana Schmidta za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer se protivi načinu negovog imenovanja.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu (PIC) mira su 27. maja 2021. godine imenovali Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka.

Reagovao je i predsjednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

On je izjavio Srni “da će se u Republici Srpskoj primjenjivati ono što donese Narodna skupština, a ne Christian Schmidt”.

Skupština Republike Srpske je 10. marta 2021. godine usvojila zaključak u kojem poziva na ukidanje visokog predstavnika u BiH i “na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH donesene izvan mandata utvrđenog Aneksom 10”.

Istovremeno, iz OHR-a je tada odgovoreno kako Skupština Republike Srpske “može održavati sjednice o svakom pitanju za koje smatra da je to potrebno. Međutim, o zatvaranju OHR-a odlučuje Upravni odbor Vijeća za proveđenje mira”.

Pitanje državne imovine godinama bez rješenja

Vijeće za provođenje mira (PIC) u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.

Vijeće čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.

Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.

Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005., koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom BiH.

Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Na državnom nivou taj zakon nikada nije usvojen.

Sve odluke Ustavnog suda BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2012. godine stavio van snage zakon koji se bavio pitanjem državne imovine u Republici Srpskoj. Tim zakonom je bilo predviđeno da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo RS.

Ustavni sud BiH je, u skladu sa ovom odlukom, kasnije osporavao i druge zakone koji državnu imovinu prepisuju na entitet.

U septembru 2021. neustavnim je proglašen entitetski Zakon o šumama, a godinu i po ranije, u februaru 2020. godine Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a.

Ova pravosudna institucija je, također, u februaru 2020. godine ocijenila neustavnim i više članova Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS.

U svim odlukama, navedeno je da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

RSE