Ustavni sud Hrvatske podržao COVID-potvrde

Povezani članci

• Poziv na pretplatu Robi K
• Ministri odbacili Đukanovićeve tvrdnje da je Crna Gora pred bankrotom
• Almedin Šišić: Dragan Čović je krenuo putem Ante Jelavića, hoće li završiti kao Jelavić?
• U Tuzli obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta
• AFERIM, JUNAČINO!
• Robert W. McChesney: Novinarstvo koje od ljudi pravi idiote

foto: eudigitalnacovidpotvrda.hr

Ustavni sud Hrvatske ocijenio je da je odluka o obaveznim COVID-potvrdama u zdravstvu i socijali u skladu sa Ustavom. Dok desna opozicija optužuje institucije da će po diktatu vladajućih zaustaviti mogući referendum protiv COVID-potvrda, analitičari su uvjereni da će se institucije i racionalni dio hrvatske politike oduprijeti iracionalnosti i korištenju niskih strasti od strane Mosta, koji je inicirao taj referendum.

“Stožer je to bio ovlašten donijeti, mjera je posvećena zdravlju ljudi, posebno ranjivih skupina – bolesnih i onih u sustavu socijalne skrbi, i mjera nije imala prekomjerni teret za adresate”, izvijestio je novinare predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

“Ono što je ključno – nema diskriminacije. Nema obaveznog cijepljenja, nego postoji alternativa – ili cijepljenje ili testiranje”, kazao je Šeparović.

Ustavni sud obavezao je Nacionalni stožer Civilne zaštite da ubuduće mora obrazložiti svaku svoju odluku i objasniti načelo razmjernosti, odnosno da su poduzete samo nužne mjere, i nijedne druge.

Opozicija ovu odluku Suda vidi kao predigru za moguće njihovo odlučivanje o pitanjima na referendumu protiv Nacionalnog stožera i COVID-potvrda za koje kleropopulistički oporbeni Most tvrdi da je prikupio dovoljno potpisa.

Šeparović je odbacio kritike opozicije i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da je vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) instrumentalizirala Ustavni sud, što se – tvrde – vidi po sadržaju i tajmingu njihovih odluka.

“To su sve legitimne političke borbe, međutim, ja bih volio da se o našim odlukama sudi na temelju argumenta i onoga što u njima piše, a ne unaprijed u skladu s nekim očekivanjima. Garantiram da je Ustavni sud samostalan i neovisan i da ne odlučuje pod ničijim pritiskom”, odgovorio je Šeparović na kritike.

Premijer Andrej Plenković iznova je zanijekao bilo kakvu korist od Mostove referendumske inicijative.

“Narav te inicijative je čista destrukcija i samopromocija, nebriga za poštivanje propisa koji su doneseni na temelju zakona i nebriga za zdravlje građana. Dakle, to je jedna vrlo perfidna, u biti zla inicijativa”, poručio je Plenković kleropopulističkoj opoziciji.

I Milanović je 20. prosinca izravno prozvao Vladu da će onemogućiti Mostov referendum.

“Vjerojatno će ih probati pokrasti. Tko – vlast. Sumnjam na HDZ, oni su skloni takvim stvarima. Imamo posla s lopovima, helou”, kazao je u ponedjeljak (20. prosinca) Milanović novinarima.

O daljoj sudbini Mostovog referenduma odlučivat će Sabor i Ustavni sud.

Hrvatska boluje od uobičajene boljke tranzicijskih zemalja – nedostatka povjerenja u institucije, dodatno oslabljene napadima populista i predsjednika Milanovića.

Profesorica ustavnog prava na Sveučilištu u Rijeci Sanja Barić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) duboko je uvjerena da će se institucije znati nositi i sa ovim problemom i sa napadima, ako im se malo pomogne.

“Institucije nisu u tako lošem stanju kako ih se želi prikazati. Postoji problem s kapilarnim klijentelizmom i korupcijom”, kaže Barić.

“I tu je najveći problem – lokalna i regionalna samouprava, državne firme, namještanje poslova, javna nabava i tako dalje. Ali kada se radi o samom vrhu upravljanja države, a to je djelovanje Ustavnog suda, djelovanje Vlade ili ministarstva u vezi s ovim referendumom, djelovanje Vlade i Sabora u ovim kritičnim trenucima – to nije savršeno, ali je daleko od onoga kako se želi prikazati da je loše”, ocjenjuje profesorica Barić.

Dok Vlada i Sabor, po njenom sudu, dobro vode situaciju o epidemiji, Nacionalni stožer Civilne zaštite, po njenoj, je ocjeni kompromitiran i vladajući bi tu trebali nešto napraviti.

Njena je poruka – za okupljanje racionalnih u hrvatskoj politici.

“Ali ne okupljanja oko iracionalnosti, zlonamjernosti, neistina, potpuno krivih koncepata ljudskih prava i korištenja niskih strasti, a to je ono što Most radi kontinuirano u ovom mandatu, i to je strašno. A imaju kapacitete i mogli bi drugačije i oni. Poruka ide, prije svega, HDZ-u, ostacima SDP-a (Socijaldemokratska partija) i Možemo – da možemo! Da skupe glave i odustanu sada od potrebe da budu inherentno na suprotnim političkim polovima, i da zajedno odrade racionalizaciju društva, ako već ne političko jedinstvo”, poručuje profesorica Barić.

Most je najavio da će u srijedu (22. prosinca) izići sa brojem prikupljenih potpisa.

Na koja pitanja Most traži odgovore?

Most je prikupljajući potpise tražio potporu za raspisivanje referenduma sa dva pitanja. Prvo bi bilo ustavotvorno i tražila bi se izmjena čl. 17 Ustava, gdje bi se dodala i epidemija, odnosno pandemija kao trenutak u kojem se mogu ograničiti prava i slobode zajamčeni Ustavom, ali samo dvotrećinskom većinom u Saboru.

Drugo pitanje je zakonodavno, gdje će se tražiti izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti na način da se Nacionalni stožer Civilne zaštite kao tijelo više uopće ne spominje, i da će se tražiti da se u sklopu prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propiše da Vlada u roku 30 dana mora ukinuti COVID-potvrde.

Za raspisivanje referenduma predlagatelj treba prikupiti potpise deset posto upisanih birača, što je sada negdje oko 370.000. Sabor provjerava je li prikupljen potreban broj potpisa i – ako ocijeni da postoji potreba – šalje referendumska pitanja na Ustavni sud na provjeru ustavnosti. Ako su oba uvjeta zadovoljena, pristupa se raspisivanju referenduma.

RSE