U Crnoj Gori stupio na snagu Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Povezani članci

• NOVINARSKI SUD ČASTI: Kako je Hautshwicka ispao p…
• U NPM-u održana premijera “Ćelave pjevačice”
• Sarajevo se danas sjeća svoje ubijene djece: Smrt kao svakodnevnica i traume za cijeli život
• Milanovića i Plenkovića “ujedinio” Thompson: Pjevali “Herceg-Bosno, srce ponosno”
• Promocija knjige “Posljednji poziv u pomoć“, akademika Slave Kukića
• ŽENAMA UKRAJINE ZA 8. MART OMOGUĆITE MIR

Foto: Stevo Vasiljevic/Reuters

Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica u Crnoj Gori, koji je izazvao nezadovoljstvo Srpske pravoslavne crkve (SPC) i opozicije predvođene Demokratskim frontom (DF) stupio je danas na snagu, 8. januara.

Novi zakon garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim građanima koji nisu vjernici.

Zakon utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore koja je kroz vijekove građena i sticana od javnih prihoda države.

Propisano je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.

Ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati.

Ostavljena je sloboda izbora prilikom registracije vjerskih zajednica.

Izričito je utvrđeno da vjerska zajednica čiji je vjerski centar u inostranstvu nema obavezu da se registruje, već slobodno odlučuje o tome da će zahtijevati upis u Registar, pri čemu neregistrovane vjerske zajednice ne mogu imati svojstvo pravnog lica.

Zakon dozvoljava registraciju svake vjerske zajednice koja ima najmanje tri punoljetna vjernika, koji čak ne moraju ni biti državljani Crne Gore, ukoliko imaju odobren stalni boravak u skladu sa zakonom.

Zakon uvodi i dodatne uslove u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice koja se dozvoljava samo ako se legitimni cilj zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i sloboda drugih ne može ostvariti blažim mjerama ograničenja.

Izričito se propisuje mogućnost finansiranja aktivnosti vjerskih zajednica iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave.

Utvrđuje se da će svako sporenje u vezi sa vlasništvom nad vjerskom imovinom biti rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu sa važećim zakonima u Crnoj Gori.

Uprava za imovinu ima rok od godinu dana, počevši od 8. januara, da utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su prema ovom zakonu državna svojina, da izvrši njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti.

Nakon toga Uprava za nekretnine ima rok od 15 dana, od dana podnošenja zahtjeva, da izvrši upis zahtjeva i da odmah, bez odgađanja o tome obavijesti vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljište.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica 27. decembra.

Za Zakon je glasalo 45 poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD), Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force, kao i poslanici Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP).

Zakon je donesen uz žestoko protivljenje SPC-a i opozicije predvođene DF-om.

Za Mitropoliju SPC sporna je odredba Zakona koja se odnosi na imovinu vjerskih zajednica prema kojoj će vjerski objekti i zemljište, koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina ako ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica nad tim objektima.

RSE