ENG
Srbija epicentar negiranja genocida u Srebrenici
Autor/ica 👤Predrag Zvijerac
Povezani članci
Foto: Srebrenica.ba
Regulatori u Bosni i Hercegovini i Srbiji nisu kaznili nijedan od 69 medija čiji su novinari ili sugovornici u izvještajima, od maja 2021. do augusta 2022., odobravali, poricali, umanjivali ili pokušali opravdati genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine.
Sudovi nisu procesuirali nijednu osobu.
U medijima i na njihovim društvenim mrežama na kojima objavljuju sadržaje, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari zabilježio je od 1. maja 2021. do 30. aprila 2022. godine 693 slučaja javnog negiranja genocida koji su vojne i policijske snage Republike Srpske počinile u julu 1995. godine u ovoj istočnobosanskoj općini.
Genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka, negirali su političari, novinari i druge javne osobe.
Najviše medija koji zvanično govore da je u Srebrenici počinjen “zločin” nad više od 8.000 Bošnjaka, ali ne i genocid – je u Srbiji, njih 43.
Prati ih 18 medija iz Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini u kojoj je negiranje genocida i ratnih zločina te veličanje osuđenih ratnih zločinaca krivično djelo.
Edin Ikanović, glavni istraživač na projektu Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, smatra kako su izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima je, pored ostalog, kriminalizirano negiranje genocida, a koje je krajem jula prošle godine nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, utjecale na to da se broj slučajeva u BiH smanji za 80 posto u odnosu na raniji period.
“Vidljiv je nagli skok broja slučajeva u Srbiji koja je sa 476 zabilježena slučaja postala epicentar negiranja genocida na Balkanu. U BiH je to entitet Republika Srpska. I pored krivičnih prijava, vidimo da nemamo nijednu presudu. Čak smo imali obustavljanje istražnih radnji u predmetu (Radovan) Kovačević”, rekao je Ikanović za Radio Slobodna Evropa.
Tumačenje zakona
Do kraja jula 2022. godine podneseno je više od 40 krivičnih prijava za negiranje genocida u Srebrenici, nadležno državno Tužilaštvo BiH “formiralo je predmete”, ali nije podiglo nijednu optužnicu.
Prijava protiv Radovana Kovačevića, savjetnika srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, odbačena je jer, kako je obrazloženo, “Kovačević nije imao namjeru da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi”.
Prema odredbama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo OHR, osoba koja negira, odobrava, umanjuje ili opravdava genocid ili drugi ratni zločin mora to učiniti “na način na koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine ili člana skupine”.
“Nijedna žrtva neće reći da nije povrijeđena negiranjem od strane neke javne ličnosti u javnom prostoru. Očekujemo da u budućnosti bude drugačija praksa u tumačenju zakona i da vidimo prvu presudu. Ako se to ne desi, vratit ćemo se na staro stanje gdje smo na dnevnoj osnovi imali negiranja od raznih političkih i drugih aktera”, naglasio je Ikanović.
Najveći broj slučajeva negiranja genocida dolazi iz Republike Srbije – 476, slijedi BiH, odnosno entitet Republika Srpska – 176, zatim Crna Gora – 27, a zabilježena su i dva slučaja negiranja genocida u Republici Hrvatskoj.
Oba slučaja su izjave Zorana Milanovića, hrvatskog predsjednika, koje u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari smatraju “relativizacijom genocida”.
Što se tiče oblika negiranja, na prvome mjestu je aktivno poricanje – 444 slučaja, slijede relativizacija – 126, podrška počiniteljima – 59, priznavanje zločina ali ne i genocida – 57, te pet slučajeva prizivanja novoga genocida.
To je trostruki porast u odnosu na prethodni period kad su zabilježena 234 slučaja negiranja genocida.
Prednjače Dodik i Vulin
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajuća stranka u tom entitetu u BiH, prema podacima Memorijalnog centra je od maja prošle do aprila ove godine 31 put negirao da je u Srebrenici počinjen genocid.
Nakon sjednice Predsjedništva BiH, posljednje prije ljetne pauze, Dodik je to ponovio.
“Bio je zločin i nikakva politička kvalifikacija genocida ne može se upotrijebiti za ono što se tamo desilo”, kazao je Dodik.
Što se tiče Srbije, Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova, 17 puta je negirao da je u Srebrenici počinjen genocid.
Prati ga zastupnik vladajuće Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije Miodrag Linta koji je javno negirao genocid u Srebrenici 15 puta te Miloš Jovanović, predsjednik Demokratske stranke Srbije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, prema podacima Memorijalnog centra, od maja prošle do aprila ove godine srebrenički genocid zanijekao osam puta.
U Srbiji je 2016. godine izmijenjen Krivični zakonik čime su predviđene zatvorske kazne od pet mjeseci do šest godina za sve one koji “negiraju, minimiziraju i opravdavaju genocid i ratne zločine”.
Međutim, te odredbe zakona odnose se na pravosnažne presude domaćih sudova i Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, ali ne i na presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, a koji su donijeli presude i o genocidu u Srebrenici.
Tako da oni koji negiraju genocid koji je potvrđen presudama u Hagu, koji je osnovan za zločine počinjene na području bivše SFRJ, ne mogu biti kažnjeni.
U Skupštini Srbije je 2010. godine usvojena Deklaracija kojom se osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice, ali bez spominjanja riječi “genocid”.
Šta rade regulatorna tijela?
Od 69 medija čiji su novinari negirali ili koji su poslužili kao platforma za negiranje genocida, 43 medija su iz Srbije, 18 medija je iz entiteta Republika Srpska, četiri su iz entiteta Federacija BiH, iz Crne Gore su tri te jedan iz Hrvatske, prema podacima Memorijalnog centra.
Prednjače tabloidi poput Alo, Informera, Objektiva, Kurira i televizije Happy TV iz Srbije te Radio televizija Republike Srpske, list Glas Srpske te Srpska novinska agencija (SRNA), koja je u vlasništvu Vlade Republike Srpske.
Marija Vučić iz Raskrinkavanja kazala je za RSE kako je zvanični stav vlasti iz Republike Srbije da je u Srebrenici “nije počinjen genocid” te se Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) ponaša u skladu s tim.
“REM ne reaguje ni za mnogo u Srbiji ‘prihvatljivije’ stvari kao što su krivična dela u rijalitijima, kamoli za negiranje genocida koji i sama država negira. Jedan dio javnosti smatra da je počinjen genocid, ali ne sme to da kaže jer će ih drugi dio javnosti predvođen vlasti i tabloidima ‘razapeti’. U Srbiji najsmelije što možete da kažete je da je to bio ‘zločin'”, naglasila je Vučić.
Milena Popović iz Istinomera naglasila je da, koliko je njoj poznati, u Srbiji nikad nijedan medij nije kažnjen zbog negiranja genocida i lažnog izvještavanja o ratnim zločinima.
Kaže da su neki mediji opomenuti zbog govora mržnje, ali se to nije odnosilo konkretno na ratne zločine.
Na kraju, najveća žrtva je ispao predsednik Srbije Aleksandar Vučić kojeg su pre sedam godina navodno pokušali da ubiju u Srebrenici.– Milena Popović
“Tokom poslednjeg obeležavanja 2022., mediji u Srbiji su izveštavali tako da bi prosečan gledalac saznao da se jeste desio neki zločin, ali to sigurno nije bio genocid, da su stradali Bošnjaci, ali da su stradali i Srbi, te da su stradali Bošnjaci bili vojnici. Na kraju, najveća žrtva je ispao predsednik Srbije Aleksandar Vučić kojeg su pre sedam godina navodno pokušali da ubiju u Srebrenici”, kazala je Popović za RSE.
Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) u BiH je od početka 2017. godine do kraja 2019. godine izrekla više od 80.000 eura novčanih kazne Radio televiziji Republike Srpske po više osnova.
Između ostalog, RAK BiH je 2019. godine kaznio RTRS jer je u centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik 2 u prilogu o masakru na Tuzlanskoj kapiji izvještavao o zaključku “konačnog izvještaja međunarodnih eksperata kako se nije radilo o eksploziji granate ispaljene sa Ozrena, već je riječ o simultanoj terorističkoj eksploziji sedam koordinisanih detonacija”.
Granatom ispaljenom s položaja Vojske Republike Srpske je 25. maja 1995. ubijena 71 osoba, najviše mladih koji su u prosjeku imali 24 godine. Ranjeno je više od 150 osoba.
Za zločin je pravomoćno osuđen general Vojske RS-a Novak Đukić, koji je uoči izricanja pravosnažne presude pobjegao u Beograd gdje živi slobodno.
Draško Milinović, tadašnji direktor RTRS-a, imenovan je u julu 2020. na čelo RAK-a kao prijedlog vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Te godine, prema zvaničnom izvještaju RAK-a, nije izrečena nijedna kazna RTRS-u.
RAK je tokom 2021. godine, u kojoj je zakonski zabranjeno negiranje genocida, izrekao 13 “izvršnih mjera”, od čega su u tri slučaja izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od oko 9.000 eura te devet pismenih i jedno usmeno upozorenje.
Nijedna kazna nije izrečena televizijama za koje se navodi da je u njihovom programu negiran genocid i drugi ratni zločini i u kojima su veličani ratni zločinci.
“Regulatorna agencija za komunikacije tokom prethodne godine nije dobijala prijave niti vodila slučajeve po osnovu izmjena Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina”, kazali su za RSE iz RAK-a BiH.
Predrag Kovač, bivši direktor RAK-a, kaže kako “ne misli da je situacija danas puno bolja nego što je bila, niti da je isključivo RTRS jedini u BiH koji ne radi baš profesionalno”.
“Koliko se sjećam tog slučaja ‘Tuzlanska kapija’, to je bilo po prijavi i službe RAK-a su konstatovale da je bilo kršenja i izrečena je kazna. Svaki direktor se oslanja na stručne službe RAK-a. Isti ljudi koji danas rade tamo radili su i prije pet godina.
Sa stanovišta bivšeg direktora, nemam tu šta dodati i bilo bi neprofesionalno i nekorektno komentarišem što rade nasljednici, pogotovo ako nemam sve informacije”, kazao je Kovač za RSE.
Kovač kaže da “to kako će se RAK postaviti zavisi od onog ko rukovodi tom institucijom” te da “osim medijskih pritisaka od medija kojima su izricane kazne nije imao previše političkih pritisaka” u periodu kad je bio direktor RAK-a.
Uklanjanje objava na društvenim mrežama
Twitter te kompanija Alphabet u čijem vlasništvu je, pored ostalih, YouTube, prošle godine su najavile uklanjanje sadržaja u kojima se negira genocid u Srebrenici.
Isto su u odgovoru za RSE ponovili i u avgustu ove godine.
“Kao dio naše utvrđene politike protiv govora mržnje, predani smo uklanjanju sadržaja koji umanjuje ili negira ‘dobro dokumentiran, nasilan događaj’, uključujući onaj u Srebrenici. Ako se utvrdi da sadržaj krši ova pravila, uklonit ćemo ga”, rekao je glasnogovornik YouTubea za Radio Slobodna Evropa.
Iz Twittera su za Radio Slobodna Evropa kazali da “uvredljivom ponašanju i mržnji nema mjesta na Twitteru”.
“Imamo jasna pravila o uvredljivom ponašanju i ponašanju ispunjenom mržnjom, koja zabranjuju sadržaj koji negira da su se dogodila masovna ubistva ili druge masovne žrtve, gdje možemo potvrditi da se događaj dogodio”, kazali su za RSE iz Twittera.
Pojašnjavaju da “to može uključivati reference na takav događaj kao ‘prevaru’ ili tvrdnje da su žrtve ili preživjeli lažni ili ‘glumci'”.
“I, u skladu s našom politikom borbe protiv veličanja nasilja, poduzimamo mjere protiv sadržaja i ponašanja koji pokušavaju veličati, hvaliti ili negirati činove nasilja i genocida. Nastavit ćemo poduzimati radnje kada identificiramo bilo kakve tweetove ili račune koji krše pravila Twittera”, naveli su iz ove mreže.
Iz kompanije Facebook nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome koliko je ova društvena mreža do sada registrirala i uklonila spornih sadržaja.
Mladen Lakić, istraživač portala Raskrinkavanje.ba koji se bavi provjerom činjenica u saradnji s Facebookom, kaže kako uklanjanje neprimjerenog sadržaja radi sam Facebook u skladu sa svojom politikom.
“To je moguće uraditi tako što korisnici to (negiranje genocida) prijave Facebooku. Što se tiče medijskih objava, mi možemo uraditi provjeru tačnosti i ta objava može biti označena kao netačna, djelimično netačna ili manipulativna i bit će ponuđena analiza kako bi publika na društvenim mrežama mogla znati o kakvom je sadržaju riječ. Doseg tog sadržaja se smanjuje”, pojasnio je Lakić.
Raskrinkavanje je ove godine radilo analize o negiranju genocida u Srebrenici u medijima.
“Mediji u Republici Srpskoj su i ove godine izvještavali o komemoraciji održanoj 11. jula u Srebrenici, ali su izbjegavali da koriste termin ‘genocid’. U najvećem broju slučajeva se genocid negira kroz izjave političara dok novinari nisu pribjegavali takvim formulacijama”, kazao je Lakić.
S druge strane kaže kako su tabloidi iz Srbije su otvoreno negirali genocid kroz izjave sagovornika, ali su i sami autori tekstova to radili i neki tekstovi su prenošeni i u medijima iz Republike Srpske.
Kompanija Twitter označila je 17. avgusta 2021. pojedine medije kao one koji sarađuju s Vladom Srbije. Ta oznaka stoji na zvaničnim nalozima tih medija a, između ostalih, označeni su i Radio televizija Srbije, Tanjug, Informer, Kurir i Pink, isti mediji na kojima se negira genocid.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je odluka Twittera “pohvala za te medije”.
YouTube je 2018. počeo ispod videa stavljati oznake da su ih postavili emiteri koji se finansiraju od vlada ili javnih fondova.
Više od 8.000 većinom bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u Srebrenici u julu 1995. Taj zločin jedini je koji je počinjen na prostoru bivše Jugoslavije koji su međunarodni i domaći sudovi karakterizirali kao genocid.
Protjerano je više od 40.000 ljudi, a mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove. Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari navode da je više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Srebrenici.
Sedam presuda Haškog suda te 13 presuda Suda BiH uključuje i presude za genocid.
Među osuđenima su i Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, te glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.
Autor/ica 👤Predrag Zvijerac
