Schmidt omogućio formiranje Vlade Federacije BiH i vanrednih izbora

Povezani članci

• Istražujemo/Da li Vaše dijete treba asistenta u nastavi?
• Ima li Dodikov zahtev za ‘mirnim razlazom’ pristalica u Evropi?
• Dupetom u Evropu
• ‘Umrijet ću, neću ga ukopati’: 570 žena Srebrenice preminulo da nisu našle svoje
• Jutro nakon nereda u centru za migrante u Blažuju: Povrijeđeni policajci, prevrnuta policijska vozila…
• Raspivane maškare

foto: ftv

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio je 27. aprila odluku kojom je omogućio formiranje Vlade Federacije BiH. Schmidt je iskoristio Bonske ovlasti na osnovu kojih ima pravo mijenjati zakone, ustave entiteta ili smijeniti zvaničnike. Visoki predstavnik u BiH je konačan autoritet za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ovom odlukom je omogućeno da se vlast u ovom bosanskohercegovačkom entitetu formira bez saglasnosti potpredsjednika Federacije BiH iz reda bošnjačkog naroda, Refika Lende.

Do sad je predsjednik Federacije BiH predlagao novu entitetsku vladu samo Zastupničkom domu i za to je morao dobiti saglasnost oba potpredsjednika.

Prema izmjenama Ustava Federacije BiH koje je nametnuo OHR, ako oba potpredsjednika ne daju saglasnost, već samo jedan, takav prijedlog se dostavlja Zastupničkom domu gdje je za imenovanje potrebna prosta većina.

Novina je i da o tome glasa i drugi, Dom naroda Parlamenta Federacije FBiH što do sad nije bio slučaj.

Vlada će biti imenovana ako u Domu naroda protiv imenovanja vlade ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova zastupnika konstitutivnih naroda (svaki klub ima 23 delegata).

“Moja odluka uključuje kratku obavijest da Zastupnički dom mora čim prije glasati o vladi. Takvo odlučivanje nije moj posao već zadatak izabranih zvaničnika”, naglasio je Schmidt. Taj rok ističe sutra, 28. aprila.

Izmjena Ustava Federacije koje je nametnuo Schmidt, uvodi se i mogućnost vanrednih izbora.

Predsjednik Federacije može još jednom predložiti novu vladu, uz saglasnost oba ili samo jednog potpredsjednika. Ako taj prijedlog ne bude potvrđen u Zastupničkom domu, Parlament Federacije i kantonalne skupštine smatraju se raspuštenim.

Raspuštanjem kantonalnih skupština, automatski se raspušta i drugi, Dom naroda, budući da se izaslanici u tom domu delegiraju iz kantonalnih skupština.

Prijevremeni izbori raspisuju se sukladno Izbornom zakonu BiH za Zastupnički dom Federacije i skupštine kantona. Predsjedniku i dva dopredsjednika Federacije prestaje mandat njihovom smjenom nakon ovih prijevremenih izbora.

Lendo, koji dolazi iz Stranke demokratske akcije, partije koja je opoziciona nakon opštih izbora prošle godine u BiH, je svoj potpis u vezi formiranja vlade uslovljavao ulaskom ove stranke u vlast. HDZ BiH i stranke tzv. Osmorke na čelu sa SDP-om BiH ne žele koalirati sa SDA.

Vlada Federacije BiH nije formirana šest mjeseci nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta nije imala saglasnost oba potpredsjednika, kako je propisano Ustavom Federacije BiH.

Centralna izborna komisija BiH je 6. marta potvrdila izbor Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, predsjednice i dva potpredsjednika Federacije BiH, nakon čega je počeo teći rok od 30 dana za uspostavljanje nove entitetske vlade.

Koje odluke je Schmidt još donio?

Visoki predstavnik u BiH nametnuo je i izmjene krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini kako bi “ojačao integritet izbora”.

“Vidio sam neke vjerodostojne izbore o predizbornim i postizbornim nepravilnostima pa sam izmijenio Krivične zakone kako bih uključio novo krivično djelo izborno podmićivanje. Uključuje i podmićivanje svih izabranih zvaničnika. To treba poslužiti kao upozorenje svima koji na taj način ispunjavaju svoje ciljeve”, kazao je Schmidt.

Šta je prethodilo Schmidtovoj odluci?

Rok za uspostavu Vlade Federacije BIH je istekao 8. aprila. Dan ranije, Schmidt je pozvao političare da se dogovore i poručio da novih upozorenje neće biti.

Aktuelna Vlada FBiH, u kojoj nedostaju tri ministra, imenovana je u februaru 2015. godine, nakon pretprošlih izbora održanih u oktobru 2014. godine.

Nakon izbora 2018. do kraja mandata 2022. godine se vodeće stranke, bošnjačka Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica BiH, nisu mogle dogovoriti u vezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, te trećeg partnera u vlasti.

Predsjednica FBiH Lidija Bradara (HDZ) i potpredsjednik Igor Stojanović (SDP) za predsjednika Vlade Federacije BiH predložili Nermina Nikšića, lidera SDP-a.

Ranija izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH

Visoki predstavnik u BiH je 2. oktobra, nakon što su zatvorena biračka mjesta, donio paket mjera koje sadrže amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.

Odluka se odnosi na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, s ciljem poboljšanja funkcionalnosti ovog entiteta i osiguranja blagovremene provedbe rezultata izbora održanih 2. oktobra 2022. godine.

To je bila osma odluka Schmidta na funkciji visokog predstavnika BiH otkako je preuzeo mandat, u augustu 2021. godine.

Vlada Federacije posljednji put je formirana 2014. godine, i od opštih izbora 2018. je u “tehničkom mandatu” iako Ustav BiH ne prepoznaje ovakav mandat.

Ovu vladu od 2015. godine čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije je Fadil Novalić iz SDA.

RSE