Prva presuda za diskriminaciju u predškolskom obrazovanju u BiH

Izdvajamo

• Inkluzivni vrtić „Sunčani most“ iz Mostara diskriminisao je dječaka sa Down sindromom, što je dokazano u pravosnažnoj presudi.

Povezani članci

• Dragan Vikić i Jusuf Pušina oslobođeni optužbe za ratni zločin u Sarajevu
• Drugi dan 2. Sarajevofesta- Umjetnost i politika
• Protesti u Briselu i brojnim drugim gradovima: Ne damo BiH, u njoj ima mjesta za sve
• Đikan i parada
• Snežana Čongradin: Kasnimo 600 dana, ali nema veze
• Faruk Šehić i Nenad Rizvanović na 2. Sajmu izdavača BiH “Knjige u nišama”

Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Nakon šest godina pravne bitke, roditelji malodobnog P.M. iz Mostara dobili su potvrdu onoga što su još 2015. godine tvrdili, a to je da je njihov sin žrtva diskriminacije.

video: Jasmin Brutus

Nakon trogodišnjeg boravka u vrtiću „Sunčani most“, direktorica vrtića Biljana Čelan 2015. godine odlučila je isključiti P.M. iz daljeg obrazovnog ciklusa.

Ahmet Salčin iz Udruženja „Vaša prava BiH“, koji je zastupao porodicu diskriminisanog dječaka kaže kako je u ovakvim postupcima veoma bitna uloga Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH. Ova institucija  je 2015.godine izdala preporuku da se dječak vrati u vrtić, međutim, preporuka nije ispoštovana.

Nakon presude, jedan od ombudsmana za ljudska prava BIH, Jasminka Džumhur kaže kako je zadovoljna da su sudovi uvažili preporuke.

„Pozdravljam tu sudsku odluku i ona ima višestruki značaj. Prije svega, ona ukazuje da stepen razumijevanja diskriminacije u pravosuđu raste, ukazuje da institucije ombudsmena u svojoj preporuci, kao preventivni mehanizam za diskriminaciju djeluje efikasno“, kaže Džumhur.

Tužba Općinskom sudu u Mostaru predata je 2015. godine, a sud je nakon pet godina donio presudu u kojoj se navodi kako je utvrđena diskriminacija od strane „Ediakonewerk“ Inkluzivni dječiji vrtić „Sunčani  Most“ Mostar.

Nakon žalbe direktorice vrtića, godinu kasnije, Udruženju „Vaša prava BIH“ u oktobru je dostavljena pravosnažna presuda Kantonalnog suda u Mostaru, kojom se potvrđuje prvostepena presuda.

U pravosnažnoj presudi navodi se kako je vrtić povrijedio pravo maloljetnog dječaka na jednako postupanje u procesu predškolskog odgoja i obrazovanja na način da je malodobnom tužiocu onemogućen nastavak odnosno kontinuitet pohađanja programa djece s teškoćama u razvoju za 2015./2016. školsku  godinu, iako je u godini polaska u osnovnu školu, predškolski odgoj i obrazovanje obavezno za svu djecu predškolskog uzrasta.

Salčin navodi kako je na ovaj način povrijeđeno pravo na jednako postupanje, te da je presudom utvrđena i naknada nematerijalne štete za pretrpljene duševne boli zbog povrede časti, ugleda, dostojanstva i prava ličnosti u iznosu od 8.000 KM.

Za predsjednika Udruge za Down sindrom Mostar, Igora Ledića ova presuda je veoma bitna jer, kako kaže, ohrabruje ljude da se bore za prava svoje djece.

Dječak P.M. i njegova porodica godinama su članovi Udruge, a Ledić kaže da su im oni sve vrijeme bili potpora u dokazivanju diskriminacije.

Dječak je 2015. godine imao pet godina i trebao je pohađati predškolski obavezni program još samo jednu godinu, kako bi se mogao upisati u osnovnu školu.

Prema Zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju, dijete godinu prije polaska u prvi razred, mora biti u vrtiću.

P.M. je u školskoj 2015./ 2016. trebao krenuti u prvi razred. Međutim, roditelji su od Službe za odgoj, obrazovanje, mlade i sport Grada Mostara, dobili odobrenje odgađanja polaska u prvi razred. Kako bi P.M. bio spreman za upis u prvi razred, preporučeno je da dijete provede još jednu godinu u vrtiću.

Sa zvaničnim dokumentom Službe, roditelji su otišli u vrtić, tražili upis jer su, bez obzira na to šta se dešavalo prethodnih nekoliko mjeseci, smatrali da je taj vrtić ipak najbolji za njihovo dijete.

Djetetova majka kaže da prilikom novog upisa u vrtić nije bilo nikakvih problema.

“Sa potvrdom o odgodi polaska u prvi razred, otišli smo u vrtić i prvog juna upisali dijete. Međutim, 18. juna, direktorica nam je rekla da dijete više ne dovodimo, jer je agresivno. Dva dana prije toga (16. i 17.), ona ga je snimala mobitelom i to joj služi kao dokaz o agresivnosti našeg djeteta”, rekla je majka dječaka P.M. .

Roditelji su se obratili Ministarstvu obrazovanja nauke, kulture i sporta HNK, te Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH. Međutim, to nije promijenilo odluku direktorice.

Diskriminacija.ba