Protest zbog Nobela Handkeu ispred Ambasade Švedske u Sarajevu

Povezani članci

• Baralija: Izetbegović i Čović za Mostar trebaju da odgovaraju, a ne da se o njemu dogovaraju
• BPNP: Unutar anonimnog bošnjačkog neonacističkog pokreta koji privlači maloljetnike
• Uhapšeno 37 osoba u akciji protiv kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana
• Svi oni „vole„ Bosnu i Hercegovinu
• Jel’ sarajevska mantra đe je nekad bila?
• Podrška Emiru Suljagiću

Foto: Selma Boričić Mršo/RFE/RL

Članovi Udruženje žrtava i svjedoka genocida i građani okupili su se ispred ambasade Švedske u Sarajevu u utorak ujutro zbog odluke Komiteta Kraljevske švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Peteru Handkeu.

Majke Srebrenice predale su pismo ambasadoru, namijenjeno kralju i kraljici Švedske u kojem su ih pozvale na obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici, naredne godine.

Devet udruženja koja okupljaju žrtve genocida i rata u BiH u oktobru su uputile protestno pismo Nobelovom komitetu zbog dodjele Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu.

“Mogli ste posthumno nagraditi Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića ili Adolfa Hitlera, jer je nagrada Peteru Handkeu nagrada njima i svim drugim fašistima koji su planski uništavali civilizaciju. Dodjelu Nobelove nagrade Handkeu, koji je, kako kažu, podržavao politiku koja je dovela do genocida u Srebrenici, vide kao uvredu cijelom svijetu”, navedeno je u pismu.

Udruženja traže da Komitet osudi Handkeove stavove o ratnim zločinima u BiH jer, kako navode, ideologija Radovana Karadžića i Ratka Mladića koju njihov “laureat promoviše inspirisala je brojne ekstremiste, a među njima Andresa Breivika i Brentona Tarranta, čime se ugrožava sigurnost nevinih ljudi širom svijeta”.

Švedska akademija brani svoju odluku o dodjeljivanju Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu, tvrdeći da je davao provokativne izjave, ali da nije podržavao krvoproliće.

Priznanje Handkeu, govorniku 2006. godine na sahrani Slobodanu Miloševiću, nekadašnjem lideru Srbije koji je preminuo u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala tokom procesa po optužbi za ratne zločine na postjugoslovenskom prostoru, izazvalo je mnoštvo kritika.

Nobelovom komitetu pisao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, a reagovao je i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

“Iznenađeni smo izborom pisca koji je svojim javnim glasom potkopavao istorijsku istinu i ponudio javnu podršku počiniocima genocida, poput bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića i lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića”, navedeno je saopštenju koje u ime američkog PEN centra potpisao romanopisac Jennifer Egan.

Osudama se pridružio i hrvatski PEN centar, te hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova, a o dodjeli Nobelove nagrade Handkeu pisao je za New York Times i književnik Aleksandar Hemon.

RSE