PROJEKTI POMOĆI POVRATNICIMA SAMO ZA ODABRANE: Milioni za kompanije bliske SDA dijeljeni bez kontrole
Povezani članci
Foto: Anadolija
Zbog načina na koji netransparentno dodjeljuju milione javnih sredstava Ministarstvo i samog ministra Ramića teško tereti i povratnička populacija, kao i vlasnici preduzeća koja nisu prošla na konkursu
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica FBiH na konkursu za projekte zapošljavanja povratnika 2015. godine protežiralo je velike i profitabilne kompanije, za koje su bili predviđeni višemilionski iznosi, dok povratnička mala preduzeća, koja nisu bliska SDA, nisu mogla da dobiju ni minimalne poticaje zapošljavanju.
Iako je Odlukom o konačnoj rang listi za dodjelu sredstava Federalnog ministarstva za izbjeglice samo za kompaniju Bingo, poznatu po lancu hipermarketa širom BiH i velikom profitu, predviđeno čak 12,7 miliona KM (daleko najviše u odnosu na ostale), u ovom ministarstvu tvrde da ova odluka nije provedena?!
Na upit o favoriziranju kompanije Bingo iz ministarstva, kojim rukovodi Edin Ramić (SDA), odgovorili su „da nijedna kompanija nije dobila više od 300.000 KM“ i da je odobreni iznos za svaki od odobrenih projekata „bio u potpunosti usklađen sa javnim pozivom“.
Međutim, na zahtjev portala Inforadar da nam dostave dokument(e) sa spiskom svih firmi i iznosima koje su dobili, ni nakon deset dana nije odgovoreno.
Zbog načina na koji posljednjih godina „rade“ i netransparentno dodjeljuju milione javnih sredstava Ministarstvo i samog ministra Ramića teško tereti i povratnička populacija, kao i vlasnici preduzeća koja nisu prošla na konkursu. Svi oni tvrde da su samo kompanije bliske strukturama SDA dobijale sredstva, ali i da ne postoje nikakva saznanja o efektima tih ulaganja.
Foto: Faksimil javnog poziva iz 2015. godine: “Bingo” uvijek na pravom mjestu i sa predviđenim izdašnim donacijama
Kada je riječ o konkretnom pozivu iz 2015. godine, osim kompanije Bingo, višemilionski iznosi su predviđeni i za kompaniju Eurostil iz Doboja (pet miliona KM), firmu koja je u vlasništvu HIFA oila (jedne od najprofitabilnijih kompanija u državi, bliske SDA) Srebreničanku (sedam miliona KM), Lafat Comerc iz Kalesije (pet miliona KM), Natura Vitu iz Teslića (2,5 miliona KM), te firmu Obnova promet iz Šamca (dva miliona KM).
NEMA TRAGA MILIONIMA
U prilog tvrdnjama koje upućuju na korupciju i kriminal, odnosno o nepoznatim efektima doniranja višemilionskih sredstava, može da posluži i revizorski izvještaj za 2015. godinu za ovo Ministarstvo, u kojem je jasno naznačeno da Jedinica za internu reviziju „nije izvršila sve planirane revizije u skladu sa Godišnjim planom interne revizije za 2015. godinu“.
Revizori upozoravaju i navode da nisu izvršene revizije praćenja realizacije ugovora (!), te revizije dodjele, realizacije i nadzora nad utroškom sredstava tekućih transfera! Također, izvještaj za 2016. godinu je gotovo identičan; revizori zaključuju kako opet nije obavljena revizija najznačajnijih procesa.
„Ministarstvo nije uspostavilo odgovarajuće knjigovodstvene evidencije i sačinilo finansijski izvještaj za razvojno-investicione projekte, za koje su nadležni u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH, kao i ostalim propisima o računovodstvu i finansijskom izvještavanju donesenim od strane Vlade FBiH. Imajući u vidu da realizovani transferi čine oko 90% ukupnih troškova Ministarstva, smatramo da interna revizija nije radila na potrebnom nivou iz razloga što nije obavljena revizija najznačajnijih procesa“, piše u izvještaju.
Potpuno je stoga jasno, a na šta upozoravaju i revizori, da nije bilo ozbiljne i adekvatne kontrole realizacije i utroška miliona za ove namjene (a čak i same dodjele), što upućuje na mogućnost velikih zloupotreba i „ugrađivanja“ u same tendere.
Na pitanje o protežiranju kompanije Bingo i dodjeli sredstava kompanijama bliskim SDA, koje smo adresirali na ministra Ramića, odgovoreno nam je iz Sektora za razvojne projekte „da je sve urađeno po zakonu i propisima“,
„Kompanija Bingo d.o.o. export–import Tuzla je bila prvorangirana na rang listi za područje određenih općina (Bijeljina, Zvornik, Bosanski Petrovac, itd.). Bingo d. o. o. export–import Tuzla sa projektima pokretanje poslovnih jedinica Janja Bijeljina i Bosanski Petrovac u potpunosti je izvršio preuzete obaveze i kroz ova dva projekta uposlio ukupno 45 novih radnika-povratnika“, naveli su u odgovoru.
Foto: Edin Ramić; povratnici teško optužuju ministra
Na naše insistiranje da nam dostave dokumenta i dokaze koji pokazuju spisak kompanija koje su dobile sredstva i njihove iznose, iz Ministarstva su ostali nijemi.
Također, ni iz kompanije Bingo nismo dobili nikakav odgovor na pitanje o dobijenim sredstvima i broju zaposlenih povratnika.
Poznato je da je Bingo iznimno profitabilna kompanija, a njegov vlasnik Senad Džambić multimilioner.
Ugledni časopis Forbes je upravo te 2015. objavio da je Bingo ukupno drugi u BiH po prihodima (258,9 miliona eura), odmah iza kompanije Hifa Group Izudina Ahmetlića, koja posluje u naftnom sektoru te je ostvarila dobit u od 330,5 miliona eura!
Prema predviđanjima ekonomista, vlasnik Binga bi ove ili naredne godine trebalo da postane prvi bh. milijarder.
Za razliku od ovih velikih i uspješnih kompanija, javna sredstva za zapošljavanje povratnika nisu mogla dobiti mala povratnička preduzeća koja pokušavaju da prošire svoje kapacitete i zaposle nove radnike, ali prevashodo opstanu.
Uprkos ovim egzaktnim podacima, enormnoj zaradi kompanije i velikom bogatstvu njenog vlasnika, Bingo je bio favoriziran na konkursu te su mu na kraju isplaćena velika sredstva “za pomoć povratnicima”, no revizija nije uspjela da do kraja utvrdi koliko, gdje i na koji način su ta sredstva utrošena.
Sagovornik InfoRadara iz Opštinskog vijeća Zvornik, koji je insistirao na anonimnosti, pojasnio nam je metodologiju procesa davanja donacija, od same odluke o dobitniku sredstava, pa do njene realizacije.
„Bingo je po prethodnom dogovoru stranački dobio sredstava za otvaranje trgovačkog centra u Zvorniku, ali je zaposlen neznatan broj povratnika koji rade za 300-400 KM. Primanja su im takva da im se ne isplati raditi, a, s druge strane, nema nikakvih kontrola koliko se zapošljava i koliko ti ljudi ostaju na poslu“, rekao je naš sagovornik.
Drugi sagovornik iz Doboja, iz Gradske skupštine, koji je također želio da ostane neimenovan, kazao je da se sredstva za zapošljavanje isključivo dijele stranački, i da ih u Doboju dobija HIFA „koja je bliska sa SDA“.
„Oni zapošljavaju svoje ljude, ali su uslovi rada toliko loši da ti ljudi, ako sami ne dobiju otkaz, onda mahom napuštaju posao“, ispričao je on.
POVRATNICI OGORČENI NA RAMIĆA
Za razliku od firmi koje su od ovog ministarstva dobile ogromna sredstva, koja već imaju objekte po cijeloj BiH i, kako smo to već naveli, iznimno profitabilno poslovanje koje se mjeri u desetinama miliona eura, određena povratnička preduzeća iz Podrinja nisu prošla na konkursu i prijeti im gašenje.
Vlasnici ovih firmi, koje smo posjetli na licu mjesta, za ovakvu situaciju okrivljuju Ministarstvo, samog ministra Ramića, ali i predstavnike SDA preko koje se, prema njihovim riječima, dijele poticaji za razvijanje preduzeća i zapošljavanje povratnika samo podobnim i interesnim grupama.
Foto: Povratnici Aziz Smajić, Enver Šečić i Safet Golić
Fadil Baćevac, povratnik u Janju, tvrdi da njegovo prevozničko preduzeće nije prošlo na konkursu 2015. godine jer nije blizak strukturama SDA u Podrinju.
Baćevac je aplicirao za nabavku dva autobusa sa kojim bi zaposlio četiri radnika. Kaže da nije prošao na konkursu jer ne pripada „poslušnicima“ SDA u Podrinju.
„Federalno ministarstvo finansira jednostrano i pojedince i kompanije bliske SDA. Na sceni je stranački nepotizam i korupcija koja nagrađuje poslušne, a ne sposobne. Oni odlučuju kome će dati poticaj, donaciju, koga će zaposliti, i tako kupuju glasove ovdje“, ogorčen je Baćevac.
Šta se sve i na koji način radi ilustrira podatkom kako su u Janji „neki dobili po tri donacije, a neko ni jednu“.
„Pare se daju svake godine, a vrlo malo efekta ima i nema monitoringa i kontrole koja će objektivno reći koji su rezultati! Postoji primjer gdje je čovjek uložio pola miliona u proizvodnju, i trebala mu je minimalna podrška za struju, ali nije je dobio. A kad je u pitanju ‘Bingo’, ono su kupili Semberku, uloženo je u to preko milion KM, ali ona više ne radi nego što radi“, kaže Baćevac.
Naglašava da ih ovakva politika prema povratnicima tjera iz zemlje.
„Od oko 9.000 povratnika, ostalo nas je svega oko 3.000 na prostoru Janje. Ljudi odlaze, iseljavaju se i to je rezultat politike SDA i Federalnog ministarstva za izbjeglice i raseljena lica“, zaključuje Baćevac.
Na konkursu 2015. godine nije prošlo ni preduzeće za proizvodnju namještaja iz Potočara, povratnika Aziza Smajića. On kaže kako je unaprijed znao da neće dobiti sredstva, jer nije istomišljenik i poslušnik SDA u Srebrenici i Bratuncu.
KONKURSI IZREŽIRANA FARSA
Foto: Povratnik Aziz Smajić tvrdi da se projekti daju i dijele samo podobnim i interesno povezanim
Aziz, nakon što je uspio izbjeći iz Srebrenice 1995. godine i preživjeti genocid, vratio se u Potočare gdje pokušava da ostvari egzistenciju i ostane. Kaže da bi preduzeće koje je pokrenuo moglo da zaposli desetak povratnika, ali da trenutno radi njih dvoje i da je situacija sve teža.
„Aplicirao sam na tom konkursu 2015. godine i znao sam da će me odbiti jer ne pripadam grupi ljudi koja određuje sve u regiji Birač. Nakon prijave tražili su mi naknadno potvrdu o izmirenim porezima, a na kraju je ispalo da nismo na vrijeme dostavili to. Naravno, to nema veze sa suštinom. Projekti se dijele podobnim i interesno“, kaže Smajić, dodavši da poslije ovog konkursa više nije htio ni da aplicira.
„Nisam, jer nema smisla. Javna je tajna kako se dobijaju sredstva od Federalnog ministarstva. Niko u Federalnom ministarstvu nije odobrio projekat prije nego što nisu kontaktirane lokalne vlasti da se provjeri ko treba da dobije poticaj. Ovdje je velika nezaposlenost. Ovo preduzeće je moglo da se proširi i zaposli radnike, ali sad smo samo nas dvojica tu, i pod kreditom. Ja se više ne nadam nikakavoj pomoći ovdje, vidim samo da omladina odlazi. Ako SDA ponovo pobijedi nas nema ovdje“, ogorčen je Smajić.
Razgovoru se pridružuje i Safet Golić, povratnik u Bratunac. Safet također tvrdi da poticaje za posao i zapošljavanje dobijaju isključivo pojedinci bliski SDA, odnosno rukovodstvu SDA u regiji Birač.
„U Bratuncu ne radi sigurno 95 posto povratnika. Šta su rezultati ulaganja u zapošljavanje povratnika?! Poticaje uvijek dobijaju isti. Ko nije u SDA – nema ga!“, poručuje Golić.
Enver Šečić iz naselja Voljavica kod Bratunca kaže da, dok se za projekte zapošljavanje daju milioni – ljudi iz Bratunca i Srebrenice odlaze.
„Ja sam se 2001. godine vratio u Voljavicu u opštinu Bratunac. Negdje 2008. bilo je 150 domaćinstava, a danas svega 60-80 ljudi. U Bratuncu ako nisi član SDA i ne slušaš kako ti oni govore nećeš dobiti ništa. Nemamo čak ni prevoz za djecu do škole“, kaže Šečić.
Tvrdi da je velik broj povratnika ogorčen na politiku SDA koja ih, kako kaže, ponovo tjera iz svojih kuća.
Šečić poručuje da povratnicima nije bitno ko sjedi na rukovodećim mjestima, već im je samo bitno je da imaju uslove za život.
„Ali ovdje ih imaju samo pojedinci. Politička struktura SDA dijeli narod ovdje do te mjere da se zamjera ljudima ako sjede sa nekim ko nije dio te političke grupe“, kaže on.
Nedim Čivić, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, također tvrdi da ministarstvo koje vodi Edin Ramić, bez jasnih kriterija i netransparentno dijeli novac za zapošljavanje u Podrinju.
BOŠNJACI NAPUŠTAJU PODRINJE
Foto: Nedim Čivić kaže da je nepoznato u šta su potrošeni milioni namijenjeni povratnicima
„Ramić se hvali kako nikad nije više uloženo u opštinu Zvornik. Ne sporim da su dati milioni, ali šta su efekti tih miliona, i u šta su potrošeni?! Neka nam kaže ijedan projekat od kojeg su svi imali koristi? Biraju se projekti prijatelja i podobnih. Ranije su svi spiskovi za poticaje i donacije bili vidljivi, znali su se kriteriji i ko je i zbog čega dobio određena sredstva. Od kad je Edin Ramić ministar do tih podataka je jako teško doći, a pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni projekti! Odrede se liste korisnika odabranih po zakonskim propisima, a onda se te utvrđene liste mijenjaju na način da se nepodobni izbacuju sa spiska“, pojašnjava Čivić.
Prošle godine devet mjesnih zajednica sa područja opštine Zvornik uputilo je dopis federalnom premijeru Fadilu Novaliću u kojem su tražili informacije o tome ko i na koji način dobija sredstva za povratnike u opštini Zvornik.
Mjesne zajednice nikad nisu dobile odgovor.
Foto: Faksimil pisma mjesnih zajednica koje je ostalo bez odgovora
Umjesto njima, odgovor u kojem se kritikuju predstavnici tih mjesnih zajednica gradonačelniku Zvornika uputio je sam ministar Ramić.
Čivić kaže da to predstavlja totalni nemar prema ljudima koji žive ovdje.
„Doveli su u situaciju ljude da ovise od njih. Ovdje se od ministra pravi slika velikog brata, da se za sve pita i da nabije ljudima strah. Imenovao je svoje koordinatore pomoću kojih pridobija ljude. Unija za održivi povratak je objavila podatak da je od početka 2013. do 2018. oko 6.500 ljudi napustilo opštinu Zvornik, od čega je 95 posto Bošnjaka. Ovo postaje sredina staraca“, govori Čivić.
Boravkom ne terenu, među povratnicima, jasno je i fizički vidljivo da za sve o čemu ovi ljudi pričaju postoji apsolutno pokriće.
Koliki zapravo strah vlada među povratnicima koji nisu članovi ili simpatizeri SDA, a koji tek pokušavaju da opstanu kao nacionalna manjina u Podrinju, potvrđuje i sama činjenica da, osim Čivića, većina drugih političara iz opozicionih stranaka nisu smjeli da javno govore o donacijima Bingu i drugim kompanijama, nepotizmu i dobro uhodanoj korupciji pri dodjeli sredstava.
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)