Preminuo Hrvoje Polan, majstor fotografije i hrabar čovjek

Povezani članci

• Rizici (ne) investiranja u elektroenergetski sektor BiH
• Renato Baretić: Narod koji ima ovakvu omladinu, ne treba brinuti za svoju budućnost
• Heni Erceg: Lojalnost zlu
• HRVATSKA MODA U SARAJEVU: Izlozba u galeriji Collegium artisticum
• Svetislav Basara:Ne dražite više
• Da li je moguće, drugovi, da smo svi mi volovi

Hrvoje Polan se gotovo tri desetljeća bavio news i dokumentarnom fotografijom. Radio je za brojne novine i agencije, od Feral Tribunea do Reutersa, zadnjih desetak godina za Agence France Presse, a potom je prešao u freelancere.

Objavljivao je u svim vodećim svjetskim medijima (IHT, The Guardian, Newsweek, Time…); pokrivao je sve ratove te socijalne konflikte na prostoru bivše Jugoslavije, Albanije, Iraka, Gaze, Zapadne obale… Jedan mu je rad uvršten u kolekciju »100 najboljih slika dekade 1990-2000«, koja je izložena u Museum of Modern Art (MoMA) u New Yorku.

‘Nepoželjna’ fotografija iz Knina

Zbog svoje ‘nepoželjne’ fotografije na dan oslobađanja Knina, objavljene tada u Feralu, a na kojoj se vidi kako skupina ljudi pristigla vlakom iz Splita pljačka kninsku robnu kuću, trpio je prijetnje smrću.

Zadnji njegov zapaženi rad je fotomonografija Iza sedam logora o domovima kulture koji su u ratu pretvoreni u mučilišta, koju je napravio zajedno sa Viktorom Ivančićem i beogradskim novinarom Nemanjom Stjepanovićem.

Prije nekoliko godina izložbom »Priče o besmislu«, na 40 crno-bijelih fotografija Hrvoje Polan ilustrirao je iz perspektive žrtava sve apsurdne posljedice koje društveni sukobi ostavljaju iza sebe, snažno podsjećajući da je fotografija najbolji medij za širenje zaboravljene empatije.

Ljepota i snaga fotografije

– Ljepota i snaga fotografije je u njezinoj višeslojnosti i, po meni, uopće nije potrebno da fotografija bude šokantna. Ono što današnja javnost podrazumijeva šokantnim, svojevrsni je emotivni patos i pravo je pitanje zašto nam treba sve jači podražaj da reagiramo. Fotografija nije samo prva, ona drastična stvar na slici. Fotografiju određuju i mnoge druge stvari kao i kontekst u kojem je snimljena, pa način na koju je iščitavamo zavisi i od razumijevanja konteksta. Na kraju krajeva, fotografija je izrazito subjektivan medij, koliko god se govorilo da fotografija ne laže.

To je samo nečija interpretacija situacije, viđena kroz komad tehnike s bezbrojnim varijantama načina upotrebe. Fotografija je, s druge strane, još uvijek izrazito vjerodostojan medij ako je znamo iščitavati. Što sve ne znači da fotografija ne mora biti šokantna, naprotiv. Šokirati se znači da ti mozak radi dobro, vjerojatno ćeš se usput zapitati što te to toliko šokiralo, pa ćeš razmišljati o onome što si vidio, ispričao je Hrvoje Polan u intervjuu našem listu 2016. godine.

novilist.hr