Povratnici – istinski borci za očuvanje multietničke BiH

Edin Osmančević
Autor/ica 27.1.2019. u 11:18

Izdvajamo

  • Esadu i njegovoj ekipi se zahvaljujemo na prijatnom razgovoru želimo uspješan rad, zdrav i sretan život. Kao što sam već u uvodu ovog teksta napisao, Bosna i Hercegovina ima svoje istinske, „nevidljive“ heroje o kojima treba pisati!

Povezani članci

Povratnici – istinski borci za očuvanje multietničke BiH

Učestvujući na maršu mira, na relaciji Žepa-Srebrenica, umorna kolona se zaustavila na samom ulazu u grad Srebrenicu kako bi se okrijepila, sačekala kolonu iz pravca Nezluk – Srebrenica i krenula naprijed ka Potočarima. I kako to biva, dok smo se odmarali, ubrzo je do nas doprla vijest kako je jedan od američkih diplomata odsjeo u obližnjoj kući. Na inicijativu doktorice Feride Čengić, iz kolone je brže bolje napravljen „pregovarački tim“ koji se uputio ka toj kući. Dugo smo zvonili dok nam vrata nije, otvorio jedan srednjovječni čovjek koji nas je dubokim muškim, gotovo bariton glasom pozdravio na odličnom engleskom „Welcome! What can I do for You?“. Bio je to početak jednog lijepog poznanstva sa gospodinom Esadom Smajićem sa kojim sam i napravio jedan kraći intervju. Najiskreniji i najveći heroji opstanka multietničke BiH su upravo njeni povratnici, a Esad je jedan od njih.

Esad Smajić

Esad Smajić je jedan od tih povratnika koji se  vratio u Srebrenicu i odlučio da zajedno sa mladim ljudima prije dvije godine startuje opštu poljoprivrednu zadrugu – OPZ „Drinaplod“ Srebrenica. Nakon završene gimnazije u rodnom gradu – Srebrenici, nastavio je školovanje na Beogradskom Univerzitetu gdje je stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Ekonomskom fakultetu. Nakon stečenog obrazovanja vratio se u Srebrenicu, radeći u opštinskom organu samouprave, a potom nastavio rad u Beogradu kao rukovodilac jedne društvene, uvozno-izvozne firme (UTMA). Osamdesetih godina se ponovo vraća u Srebrenicu gdje je osnovao prvo društveno preduzeće „OMES-Promet“ Bratunac, te obavljao poslove na mjestu direktora. Poslije „Markovićevog zakona“ o mogućnosti otvaranja privatnih preduzeća osnovao je i vodio privatno preduzeće u Srebrenici pod imenom „Razvitak“ Srebrenica koja je u to vrijeme imala 300 radnika.

Nakon ratnih zbivanja, jedno vrijeme je proveo u Njemačkoj radeći u „PIZ“ kompaniji, a zatim otišao u SAD radeći u Consulting kompaniji kao Executive Officer gdje je bio i suvlasnik iste kompanije. Povratkom u Srebrenicu organizujući mlade ljude prije dvije godine osnovana je opšta poljoprivredna zadruga – OPZ „Drinaplod“ Srebrenica. 

Povratak u Srebrenicu je bio izazvan osnovnom potrebom da se vrati svom rodnom kraju i pomogne koliko je god moguće u organizaciji promjena i postizanju boljeg životnog standarda sa zapošljavanjem mladih ljudi.

OPZ „Drinaplod“ Srebrenica

OPZ “Drinaplod” p.o. Srebrenica osnovana je u februaru 2017. godine čija je pretežna djelatnost mješovita poljoprivredna proizvodnja. Vrše otkup i preradu vrganja, lisičarke, smrčka i crne trube. Njihovi proizvodi su dostupni u svježem, sušenom i zamrznutom stanju. U periodu od aprila do novembra vrše otkup, preradu i prodaju u sušenom stanju ljekovitog bilja od kojih su najzastupljenije maslačak, srijemoš, kopriva (žara), zova (zoba), lipa i mnoge druge. Otkupljuju takođe herbu, korijen, list, cvijet i plod ljekovitih biljaka. Organizacijski tim čine mladi ljudi željni da rade i stvaraju, kao i iskusni stručnjaci koji su spremni da prenesu svoje znanje. Oni stvaraju nove vrijednosti kroz iskorištavanje vlastitih prirodnih i ljudskih potencijala sa ciljem unapređenja svih oblika organizovanja i usavršavanja poljoprivredne djelatnosti u regiji istočne Bosne.

Postojanjem u trajanju od dvije godine OPZ „Drinaplod“ postigla je značajne rezultate na bazi rada mladih ljudi. Naravno da je bilo poteškoća koje su uspješno savladali. Angažovani mladi ljudi su stvaraoci kojima treba pomoći iskustveno da implementiraju svoje ideje u pogledu izgradnje bolje budućnosti i života. Mladi se zalažu u tom pravcu i izražavju spremnost da pored silnih problema ostanu i opstanu u ovoj državi kakva jeste, a posebno u Srebrenici koju pritiska mnoštvo drugih problema.

Podrška nije izostala ali ima dosta problema

OPZ „Drinaplod“ Srebrenica nije imala smetnje u radu i ostvarila je dobru saradnju sa institucijama koje pružaju podršku povratnicima, gdje su implementirali projekte u malinarstvu, otkupu gljiva i voća, a u planu je da izgrade prerađivačke kapacitete za voće i povrće čime bi se omogućilo uključivanje većeg broja kooperanata na području doline Drine. Ostvarili su dobru saradnju i sa drugim poslovnim partnerima u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i određenim razvojnim agencijama kao što je SERDA u Sarajevu.

Esad nam je objasnio da su najveći problemi za sve privredne subjekte, posebno u začetku, kvalifikovana radna snaga koja se teško odlučuje da radi u manjim mjestima, i velika poreska opterećenja od strane države. Također, tom problemu doprinose stalne tenzije i zastrašivanje od strane političkih struktura u BiH. Generalno ovdje još nije zaživjela pravna država koja svim građanim garantuje jednaka prava pred zakonom, pa tako i u smislu privrednih subjekata.

U odnosu na 2014. godinu kada se Esad vratio iz SAD, situacija se rapidno, u negativnom smislu, promijenila prije svega iz razloga koji su već navedeni. Posljedice ovakvog stanja u cjelokupnom društvu rezultiraju svakodnevnim odlaskom mladih, sposobnih i kvalifikovanih kadrova iz naše zemlje i to je možda navjeći poraz i gubitak za naše društvo i državu.

Gdje se OPZ Drinaplod Srebrenica vidi za 2-3 godine?

Cilj ove firme je da u narednim godinama uvećaju broj kooperanata, broj zaposlenih, da povećaju proizvodne kapacitete u smislu prerade voća i povrća jer ovaj kraj obiluje kvalitetnim i neprskanim zasadima voća i povrća što znači proizvodnju kvalitetne zdrave hrane koja je trenutno tražena na tržištu. Njihovi rezultati su vidljivi na web stranici www.drinaplod.com. Esad vjeruje da će sa radom mladih ljudi uspjeti uskoro da njihove  proizvode plasiraju i na inotržište. 

Pored niza projekata u OPZ Drinaplod-u Srebrenica, trenutno je u toku najnovija inicijativa i realizacija projekta u pčelarstvu koje može omogućiti zapošljavanje mladih u ruralnim područjima, a posebno u Srebrenici.  Neophodno je podržati ovaj projekat u finansijskom smislu gdje je za upošljavanje jednog pčelara potrebno  3.500,00 KM za obezbjeđenje 10 pčelinjih društava i kompletne opreme za pčelarstvo.

Pravilnim nadzorom i usmjeravanjem od strane stručnog tima OPZ Drinaplod Srebrenica, takav jedan pčelar za tri godine će imati 80 pčelinjih društava čime ostvaruje prinos meda koji iznosi minimalno 10 kg po košnici odnosno 800 kg u sezoni čija je vrijednost na tržištu 12.000,00 KM što omogućava prosječne prihode od 1.000,00 KM mjesečno, ne računajući druge pčelinje proizvode kao što su polen i propolis, kao i stvaranje i prodaju novih društava (rojeva).

Evo mogućnosti za sve one koji su zainteresovani da se uključe i omoguće napredak našim građanima da neovisno privređuju kroz OPZ Drinaplod Srebrenica, što će stvoriti velike mogućnosti za organizovanu proizvodnju pčelarskih proizvoda i ostvarivanje novih uslova za opstanak na ovom području.

Esad napominje da svi koji su zainteresovani: humanitarna društva, pojedinci i organizacije, mogu sa skromnim učešćem pokrenuti i doprinjeti boljem životu naših građana koji su voljni da rade i budu neovisni. On smatra da sa 3.500 KM uloženih u pčelarstvu može za tri godine da obezbjedi prihode koji su dovoljni za troškove i život  jednog domaćinstva na selu. Dodatno, razvojem tog sektora omogućit će se izvoz prirodnog meda na evropsko tržište što će značajno uticati na životni standard naših građana (kooperanata), a istovremeno omogućiti i nova radna mjesta u preradi pčelinjih proizvoda. To je jedan od trenutno započetih projekata, koji realizuje OPZ Drinaplod Srebrenica. Zainteresovani se mogu obratiti putem emaila: drinaplod@gmail.com, ili web stranice www.drinaplod.com.

Esadu i njegovoj ekipi se zahvaljujemo na prijatnom razgovoru želimo uspješan rad, zdrav i sretan život. Kao što sam već u uvodu ovog teksta napisao, Bosna i Hercegovina ima svoje istinske, „nevidljive“ heroje o kojima treba pisati!

Edin Osmančević
Autor/ica 27.1.2019. u 11:18