ENG
U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Sanja Mulać govori kako je, kao čovjek i kao istražiteljica, ogorčena činjenicom da su u ratu ubijana i djeca, i da se u mnogim masovnim grobnicama, i više od 25 godina nakon rata, još uvijek kriju njihova tijela.
“Mi smo našli posmrtne ostatke nekih mještana Žulja u jami Lipovača, 19 ih je identifikovano, a radi se o fragmentima kostiju, te ne znamo gdje je sekundarna grobnica. Lipovača je izmještena i ne znamo gdje je sekundarna grobnica. U Lipovači se očekivalo 100 do 150 nestalih osoba s područja opštine Nevesinje”, kaže Mulać, napominjući da se u Nevesinju redovno pregledaju tereni kako bi se pronašlo, pored ostalih žrtava, i dvadesetero nestale djece, među kojima i beba stara sedam dana, koja nije imala ime.
Pronađeni fragmenti iz jame Lipovača su identifikovani i još se, kako kaže, nalaze u mrtvačnici, u nadi da će se pronalaskom sekundarne grobnice pridružiti kosti. U spomen-kosturnici u Nevesinju, prema informacija INO-a BiH, nalaze se 72 neidentifikovana posmrtna ostatka.
Na području Hercegovine u proteklom ratu nestale su ukupno 1.772 osobe. Do sada su pronađene i identifikovane 1.202 nestale osobe sa ovog područja, dok se još uvijek traga za 570 žrtava.
U mrtvačnici Gradskog groblja Sutina u Mostaru nalaze se posmrtni ostaci 126 žrtava koje nisu identifikovane, kao i tijela 20 identifikovanih žrtava čije porodice još nisu spremne za ukop jer se radi o oskudnim posmrtnim ostacima.
Mulać pojašnjava da se porodice nadaju da će se pronaći i drugi dijelovi skeleta, te su odlučni čekati otkrivanje novih grobnica, kako bi mogli ukopati kompletnija tijela svojih najmilijih.
Nedavno je, kako navodi, započeta ekshumacija u mjestu Zijemlje, ali je obustavljena zbog vremenskih uvjeta, pa će se nastaviti na proljeće.
Jučer, 16. decembra su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili osam osoba zbog ubistva 100 osoba bošnjačke nacionalnosti, na lokaciji u mjestu Zijemlje, među kojima više desetina žena, osoba starije životne dobi, kao i veći broj djece, među kojima i djeca starosti od 15 dana do dvije godine života”, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
U počinjenom zločinu, ubijene su gotovo cjelokupne porodice Ploskić, Šipković, Aličić, Alibašić, Mahinić, Brajević, Čopelj i druge žrtve, priopćilo je Tužiteljstvo BiH.
Uhapšeni su Zdravko Kandić, nekadašnji zapovjednik Petog bataljona Nevesinjske brigade, Dragan Đurđić, nekadašnji zamjenik zapovjednika Petog bataljona Nevesinjske brigade te trenutni pripadnik Oružanih snaga BiH, bivši pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) Dragan Ivanišević, Goran Došlo i Milan Trifković te bivši rezervni milicioneri Siniša i Mladen Kandić i Dragoslav Aćimović.
Iako su ove godine do kraja novembra radnici Instituta izašli na teren 36 puta na području Hercegovine, kako kaže Mulać, izvršeno je ukupno osam ekshumacija, a ekshumirani su posmrtni ostaci tri žrtve.
Kako pojašnjava, danas najveći problem u radu predstavlja manjak valjanih informacija o grobnicama i lokacijama.
“Informacije dolaze svakodnevno do Instituta, ali sve je manje onih koje se zaista pokažu tačnim”, upozorava istražiteljica.
Ranije se, kako kaže, dešavalo da od deset ekshumacija koje se izvrše, u jednom slučaju ne bude rezultata.
“Situacija je sada znatno drugačija. Nažalost, od deset ekshumacija koje se izvrše, u jednom slučaju se pronađu posmrtni ostaci”, dodaje Mulać.
Ona navodi kako je pandemija koronavirusa usporila i rad Ureda INO-a BiH u Mostaru.
“Pandemija nas je puno usporila. Prvo, nismo radili kako treba jer je naš ured mali, pa smo dolazili naizmjenično. Radili smo od kuće, nisu nas ljudi prihvatali, nisu se mogle raditi ekshumacije jer je za to potrebna grupa ljudi”, objašnjava ona.
Pred istražiteljima i radnicima kako Ureda u Mostaru tako i cijelog INO-a BiH još uvijek je veliki posao, jer se na području cijele BiH traga za više od 7.600 nestalih osoba.
“Treba još ekshumacija da uradimo, da izvršimo asanaciju na lokalitetu Bosanskog Grahova, mada je u minskom polju, ali zahtjev je podnesen. Da izvršimo identifikaciju pojedinih osoba, reekshumacije. Ima jako veliki broj pogrešno identificiranih osoba, pa radimo reekshumacije”, pojašnjava Mulać.
Dodaje da su Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) i INO BiH pokrenuli proces da se od članova porodica svih osoba koje su identifikovane klasičnom metodom uzme uzorak krvi.
“Analizirajući, uviđamo greške koje su pravljene prilikom identifikacije i najteže je reći porodici da se u tom mezaru gdje su sahranili svog najbližeg ne nalazi ta osoba”, govori Mulać.
