Poništena diploma Sebije Izetbegović, direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu

Povezani članci

• Romofobija u Petruševcu: “Uzmi ih k sebi”
• HDZ u Hercegovini se nakon pet godina sjetio konstitutivnosti Srba, a i dalje ignorišu bosanski jezik
• PROUSTAŠKI HRVATSKI TJEDNIK I DALJE NAPADA SRBE KOJI NISU IMALI NIKAKVE VEZE S ČETNIČKOM JNA I HRVATE KOJI NISU INDOKTRINIRANI USTAŠTVOM
• Kriminalci ili žrtve uvozničkog lobija
• Sloboda medija u BiH u zadnjih 10 godina u stalnom padu
• Dževad Karahasan: Dejtonski sporazum je rasistička svinjarija

foto: arhiva

Senat Univerziteta u Sarajevu poništio je 6. marta diplomu magistrice medicinskih nauka Sebije Izetbegović, direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu.

Odluka je donesena za 30 glasova “za”, pet je bilo “protiv” i šest “suzdržanih”, a zvanično je objašnjeno da ona “nije ispunila sve ispitne obaveze na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Sebija Izetbegović je kadar vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) i supruga je Bakira Izetbegovića, predsjednika te političke partije.

Senat je prihvatio analizu komisije, koju je imenovao 1. februara sa zadatkom da analizira prikupljenu dokumentaciju i provjeri vjerodostojnost isprava o postdiplomskom studiju Sebije Izetbegović.

Komisija, koju je predvodio Muhamed Ajanović, dekan Stomatološkog fakulteta, utvrdila je niz nedostataka, te uputila zvaničan prijedlog Senatu da se poništi magistarsko zvanje direktorice KCUS.

“Sporno je što diploma magistra nije dostavljena Univerzitetu i što ne postoji. Danas je jedna od prodekanica izjavila da Izetbegović nikad nije imala tu diplomu u svojim rukama. Ne postoji uvjerenje o položenim ispitima iz Zagreba. Iz Zagreba smo dobili zvaničan akt da ne mogu izdati uvjerenje o validnosti indeksa. Ako su ispiti priznati, oni su trebali biti u njenom sarajevskom indeksu”, kazao je rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Šrijelj.

Sebija Izetbegović je, u vrijeme dok je trajala sjednica Senata, saopćila da će pokrenuti krivične prijave za zloupotrebu položaja i prekoračenja ovlasti, za diskriminaciju kao i za iznošenje neistina u pokušaju njene diskreditacije kao redovnog profesora Univerziteta u Sarajevu.

“Od 1992. godine, sve isprave i diplome stečene u inostranstvu podliježi ekvivalenciji u BiH. Svake sedmice ja potpišem nekoliko takvih rješenja. U ovom konkretnom slučaju, umjesto da se pokažu takvi dokumenti, prijeti se”, kazao je Škrijelj.

On je kazao da studenti ne mogu biti odgovorni, odnosno da se neće poništavati ocjene studenata koji su polagali ispite pred Izetbegović. Naglasio je da ne može prognozirati hoće li biti otpora na Medicinskom fakultetu gdje je Izetbegović profesorica prema provedbi takve odluke.

“Mislim da će biti otpora, ali i da će biti više udara na mene kao rektora. Tužilaštvo je ranije dobilo jednu krivičnu prijavu protiv mene. Ne ljutim se što su oni tako brzo, već od 23. februara, stavili sve u pogon da provjere prijašnju prijavu. Sad mi se prijeti novom”, kazao je rektor Škrijelj.

Protiv odluke Senata nije moguća žalba, ali se može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana.

Univerzitet u Sarajevu i svi njegovi fakulteti, instituti i akademije zaduženi su da pristupe reviziji svih personalnih dosjea studenata i svih matičnih knjiga i evidencija u iduća tri mjeseca, s tim što je Škrijelj najavio da će taj rok sigurno biti produžen.

Dvogodišnje sumnje i provjere magistarske diplome

Javne izjave koje su u pitanje dovele vjerodostojnost akademskih zvanja Sebije Izetbegović počele su u maju 2021. godine.

Senat Univerziteta u Sarajevu je formirao dvije komisije. Najprije je 10. novembra 2022. godine zatražio od Medicinskog fakulteta da formira komisiju, koja će pregledati kompletnu dokumentaciju Izetbegović i za 30 dana dostaviti izvještaj.

Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu i član Senata je 18. januara rekao da ne želi da udugovlači postupak, ali da su članovi Senata oprezni, jer “ne žele preskočiti nijednu stepenicu u ovom procesu”.

Škrijelj je tada rekao da komisija Medicinskog fakulteta nije Senatu dostavila traženu dokumentaciju o postdiplomskom studiju Sebije Izetbegović.

“Komisija Medicinskog fakulteta nije dostavila uvjerenje prof. Izetbegović o položenim ispitima Sveučilišta u Zagrebu, niti validnu ispravu vezanu za postupak ekvivalencije položenih ispita na Medicinskom fakultetu u Zagrebu”, kazao je Škrijelj.

Izetbegović je bila članica Senata, ali se povukla, nakon što je u oktobru prošle godine na općim izborima osvojila mandat u Skupštini Kantona Sarajevo.

Škrijelj je istakao da je Senatu dostavljen ”nezvanični, reciklažni papir pisan rukom. Na njemu je nabrojano na engleskom jeziku deset ispita sa ocjenama prema kopiji indeksa iz Zagreba i devet naziva predmeta na maternjem jeziku.

“Nismo dobili ni uvjerenje o položenim ispitima kao javnu ispravu, niti indeks sa postdiplomskog studija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu”, izjavio je ranije.

Pismeno izjašnjenje Senat nije dobio ni od Izetbegović, u kojem bi se očitovala o problematici koja se tiče njene akademske karijere. Univerzitet je zaključio da će Senat imenovati svoju komisiju, koja će predložiti rektoru i senatu daljnje postupanje.

Zakonom je predviđeno da je visokoškolska ustanova, u ovom slučaju Univerzitet u Sarajevu, obavezna poništiti diplomu ako se utvrdi da je stečena nezakonito.

Istraga Tužilaštva Kantona Sarajevo

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 2021. godine pokrenulo istragu o diplomi Izetbegović. Od hrvatskih vlasti zatražena je dokumentacija, jer je Izetbegović izjavila da je dio specijalizacije provela i u Zagrebu.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske saopćilo je da Sebija Izetbegović jeste upisala poslije diplomski studij u Zagrebu, ali da to ministarstvo nema podatke o položenim ispitima.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo je utvrdila 2. jula 2021. da zvanje magistrice Izetbegović zahtijeva dodatne provjere.

Amina Valjevac, dekanesa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na kojem predaje i Sebija Izetbegović, uoči sjednice Senata je u otvorenom pismu javnosti “skrenula pažnju na konstantne neprimjerene medijske pritiske i napade na dostojanstvo uvažene prof. dr. Sebije Izetbegović”.

Valjevac je navela da je Sebija Izetbegović diplomirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u aprilu 1989. Navela je i da je taj fakultet “izvršio ekvivalenciju (priznavanje) ranije stečenih prava (položenih ispita na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)”, te da je u martu 1998. godine odbranila magistarski rad na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Valjevac je navela da je Sebija Izetbegović odbranila doktorat na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u julu 2000. godine i nakon toga izabrana u zvanja, od asistentice do redovite profesorice.

Ko upravlja Univerzitetom u Sarajevu?

Prema zakonu, Univerzitet uživa autonomiju i samoupravu, uključujući unutarnju organizaciju, donošenje statusa i ostalo. Financira se iz budžeta i vlastitih prihoda. Senat odlučuje o svim akademskim i stručnim pitanjima, uključujući i izbor rektora, tajnim glasanjem, između redovnih profesora, na mandat od četiri godine.

Članovi Senata Univerziteta u Sarajevu su rektor, sedam prorektora, prorektor, dekani 23 fakulteta i tri akademije i direktori pet instituta, te Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, kao i direktor Univerzitetsko-kliničkog centra u Sarajevu. U Senatu je i sedam predstavnika Studentskog parlamenta Univerziteta.

Rektori, prorektori, dekani, prodekani i direktori instituta na mogu biti članovi stranke, izvršne i zakonodavne vlasti, te sindikata.

Ko upravlja Kliničkim centrom u Sarajevu?

Sebija Izetbegović je direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Imenovao ju je Upravni odbor. Federalni ministar zdravstva daje suglasnost za imenovanje.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je javna zdravstvena ustanova u vlasništvu pet od deset kantona u entitetu Federaciji BiH. Vlasnici su Federacija BiH, Zeničko-dobojski (ZDK), Bosanskopodrinjski (BPK), Unsko-sanski (USK), Srednjobosanski (SBK) i Kanton Sarajevo (KS).

Upravni odbor KCUS-a ima 11 članova i bira se na mandat od četiri godine, kao i menadžment te ustanove.

BiH nema državno ministarstvo za pitanje zdravstva.

Zdravstvo u BiH je u punoj nadležnosti entiteta Republika Srpska (RS) i Brčko distrikta BiH kao posebne administrativne jedinice, te u podijeljenoj nadležnosti između entiteta Federacije BiH (FBiH) i njenih deset kantona.

RSE