Političari povećali paušal, građani zapostavljeni

Povezani članci

• Živa aktivnost na kraju godine
• Plan ciklon B
• Nerzuk Ćurak: Mi smo taoci primordijalnih parohijalnih političkih elita
• Noć za pamćenje u amfiteatru Doma mladih
• Otvoreno pismo: DOKLE?
• Rade Šerbedžija: Mladi glumci ne igraju s figom u džepu

Ni protesti obespravljenih radnika, porodilja, boraca, a ni masovni odlasci iz Bosne i Hercegovine, nisu uticali na svijest i savjest bh. političara da promjene dvadesetogodišnju praksu brige isključivo o sebi i ličnim interesima.

Zbog toga se većina političara u Bosni i Hercegovini i odlučuje baviti politikom te stoga ne čude apsurdi, poput posljednjeg slučaja u Srednjobosanskom kantonu (SBK). Poslanici su nedavno sebi na hitnoj sjednici i bez prisustva javnosti povećali paušal do 100 posto, dok dječji doplatak na primjer, u tom istom kantonu, nije mogao biti povećan za godinu dana, a iznosi tek petnaestak eura.

Iako su tih dana građani ovog kantona zbrajali štete od poplava, većina poslanika u Skupštini SBK digla je ruku “za” povećanje paušale sa 500 KM (250 eura) na 1.000 KM (oko 500 eura).

Stanovnici Nove Bile kraj Travnika Mario Sučić i Igor Vidović kažu za Radio Slobodna Evropa da je to vrhunac nebrige vlasti za stanovnike tog kraja, jer pomoć od vlasti nisu dobili.

“Pomagali smo se između sebe, jedni drugima, i to je sva pomoć koju smo mi dobili. Ništa, svaka im čast samo neka povećaju taj paušal, da olakšaju i nama da možemo otići svi odavde, fino se spakovati i otići”, kaže Igor Vidović

“Pa dobro. Očigledno je njima to potrebnije, nego ljudima koji su ostali ovdje bez kuće”, poručuje sarkastično Mario Sučić.

Izmjene Zakona o platama koje omogućavaju povećanje poslaničkih paušala donesena je na hitnoj, nenajavljenoj sjednici.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Senad Selimović kaže da je za povećanje paušala glasalo 20 poslanika iz Stranke demokratske akcije (SDA) i stranaka okupljenih oko Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), dok su protiv bili poslanici SDP-a i jedan poslanik Nezavisnog bloka.

“Pazite, prihvatio je Kolegij, prihvatila je Vlada, mislim da se čekalo da novinari odu”, objasnio je SDP-ov poslanik Senad Selimović.

Srednjobosanski kanton jedan je od najsiromašnijih u Federaciji BiH. Međutim, to nije omelo poslanike da se počaste povećanjem paušala.

Ministar finasija SBK Zoran Marković tvrdi da je Vlada već pripremila novac u budžetu za paušale, te da oni ne smiju prelaziti iznos od 800 KM (400 eura). U činjenici da će poslanici imati viša primanja, dok se to ne može reći za djecu nezaposlenih roditelja, ministar finansija ne vidi ništa sporno.

“Znači, time se povećava neovisnost zastupnika u odnosu na stranke”, opravda odluku Vlade i Skupštine, ministar finansija SBK-a Zoran Marković.

Apsurd bh. politike vidljiv je i u sljedećem primjeru. Sjednice Skupštine Tuzlanskog kantona se ne održavaju, još uvijek nije formirana Vlada tog kantona i ne zna se kada će se to dogoditi. Ali, poslaničke plate i paušali redovno se isplaćuju, za razliku od dječjih doplataka nezaposlenim roditeljima.

Njihove plate i paušali su značajno viši u odnosu na prosječne plate u Federaciji BiH. Na primjer, samo osnovica plate bez minulog rada i brojnih naknada predsjedavajućeg Skupštine Tuzlanskog kantona je 3.434 KM (1,717 eura), dok su paušali za poslanike koji nisu profesionalizirali svoj status oko 1.600 KM (800 eura). Prosječna plata u Federaciji BiH je iznad 800 KM (400 eura).

O svemu tome građani Tuzle, Ulfeta, Milan i Rabija kažu:

Obespravljeni radnici koji se svake srijede okupljaju ispred pravosudnih institucija u Tuzli, koji su i 2014. godine prvi digli glas na masovnim protestima protiv lošeg političkog stanja u zemlji su ogorčeni.

“To je krajnje licemjerje – dok neko danas nema hljeba da jede, neko se danas rasipa novcem”, kaže Sakib Kopić, predsjednik Sindikata Solidarnosti.

Bivši poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona i profesor na tuzlanskom Univerzitetu Sabit Zekan napominje da su poslanici ne trebaju brinuti za plate, jer su one osigurane budžetskim sredstvima, dok se sredstva moraju naći za ugrožene grupe kao što su penzioneri, invalidi ili djeca.

“Poslanici bi trebali biti zadnji koji primaju novac iz budžeta, a ne prvi”, smatra bivši poslanik.

Da se isplati baviti politkom pokazuje i primjer premijera Tuzlanskog kantona Jakuba Suljkanovića, koji osim premijerske plate, dobija i poslanički paušal, jer i istovremeno i poslanik u Skupštini. Vlada nije formirana, a Skupština jeste, pa se u tom pravnom vakuumu desilo da prima dvije plate u isto vrijeme. I sam smatra da to nije korektno, ali da je, kako kaže, takav Zakon.

“Puno toga se u ovoj državi može postaviti sa aspekta morala i pitanja za mnoge stvari”, kaže Suljkanović.

Dom naroda Federalnog parlamenta objavio je podatke o godišnjim primanjima svih delegata, bez obzira da li su angažovani na profesionalnoj ili neprofesionalnoj osnovi. Ukupan iznos koji je izdvojen iz budžeta za primanja 54 delegata u prošloj godini iznosio je nešto više od dva miliona maraka ( oko milion eura).

Osim plate, delegati imaju pravo i na paušale u iznosu od 630 KM (315 eura) mjesečno, kao i na niz naknada. Među tim naknadama se nalaze topli obrok, odvojeni život, troškovi smještaja, troškovi odlaska kući vikendom, troškovi prevoza, troškovi korištenja privatnih automobila u službene svrhe, rad u komisijama, otpremnine prilikom odlaska u penziju, pomoć u slučaju smrti nekog od članova porodice, te regres za godišnji odmor.

Za paušale delegatima isplaćeno je nešto više od 185.000 KM (92,500 eura) za odvojeni život više od 130.000 KM (65,000 eura), a za topli obrok više od 92.000 KM (46,000). Po visini isplaćenog iznosa slijede naknade za posjete kući vikendom, troškovi prevoza, te regres za godišnji odmor.

I dok je Federacija Bosne i Hercegovine u finansijskoj blokadi, jer se čeka razrješenje situacije oko izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH, koji bi trebao usvojiti budžet više od pola miliona budžetskih korisnika neće dobiti naknade. Time su pogođeni bivši borci, policija, poljoprivrednici i uposlenici u javnoj administraciji, zbog čega najavljuju proteste i štrajkove.

U jeku priče o blokadi isplata u ovom bosanskohercegovačkom entitetu ministrica finansija Jelka Milićević (HDZ) i ministar rada i socijalne politike FBiH Vesko Drljača (SBB) raspisali su konkurse za prijem osam državnih službenika.

Ovakvo ponašanje bh. političara ne čudi novinarku Otvorene mreže Rubinu Čengić.

“Nije to ništa novo u ponašanju izabranih i imenovanih političara. Mi smo imali slučajeve da se nakon održanih izbora sazove kantonalna skupština, promjeni zakon o Vladi i poveća se broj ministarstava da bi sve političke partije u koaliciji na datom području zadovoljile svoje političke apetite. Nije prvi put da gledamo povećanje plata, paušala, zapošljavanje na završetku mandata. Nažalost, to se sve desi na kraju ili na početku mandata, pa do izbora zaboravimo. Ili su birači kratke pameti pa ne kazne političke partije koje se tako ponašaju. Neodvajanje novca za dječiji doplatak, za bolesnu djecu, za porodilje i slično je također već viđeno ponašanje”, navodi Čengić

Zato poručuje građanima da se probude.

“Mislim da je krajnje vrijeme da kaznimo neodgovorne političare koji misle samo o svojim novčanicima a nipošto o javnim interesima i interesima građana koji su ih birali i koji pune budžete iz kojih se isplaćuju njihove ogromne plate, paušali i druge naknade”, zaključuje novinarka Rubina Čengić.

RSE