Počela primjena Otvorenog Balkana: Slobodan protok robe između tri zemlje

Povezani članci

• Njuz je ovlašten da objavi
• EU o kandidatskom statusu BIH u oktobru ili decembru 2022.
• Da li je konačno vrijeme za preispitivanje?
• Snežana Čongradin: Kosovo – očuvanje nečega što ne poseduješ
• Osiguranje u saobraćaju ili osiguranje bespotrebnih nameta?
• Jasenovac: Državni vrh i udruženja žrtava odvojeno obilježavaju godišnjicu proboja

foto: DW

Primjena Sporazuma o prometu prehrambenih proizvoda između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, koji su lideri ove tri zemlje potpisali u okviru inicijative Otvoreni Balkan, počela je jučer.

Goran Đaković, savjetnik ministra poljoprivrede Srbije, za medije iz Srbije kazao je kako slobodan promet prehrambenih proizvoda između tri zemlje znači mnogo, pogotovo izvoznicima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, s obzirom na to da više od 600 kompanija iz Srbije izvozi u Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Kada naš kamion krene u Sjevernu Makedoniju, mi ćemo ih obavijestiti o tome. Poslije odgovarajuće kontrole kamion će moći da prođe, pošto je naš certifikat sada priznat u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kao i njihovi certifikati kod nas”, kazao je Đaković za RTS.

Iako su se nadležne inspekcijske službe usaglasile da međusobno priznaju dokumentaciju koja prati robu, dokumentacija je i dalje standardna i obuhvata fitosanitarne i veterinarske certifikate, s tim što kamioni neće morati dodatno čekati na granici za uzorkovanje u zemlji u koju se izvozi.

Prednost ovog sporazuma je da kamioni više neće stajati na granici, gdje se ranije dešavalo i da roba propadne, već je moguća samo rutinska kontrola pasoša vozača kamiona, a ostalo će se odvijati sasvim nesmetano.

Bosna i Hercegovina, podsjetimo, nije dio ovog sporazuma, jer su u državi bila različita razmišljanja o njemu. Neki su smatrali kako je to odlična prilika za uvezivanje regiona i za lakši protok robe, dok su drugi smatrali kako se iza ovog dogovora krije politika koja ne bi išla na ruku Bosni i Hercegovini, ali i kako bi to naštetilo domaćim proizvođačima.

Ovaj sporazum podržao je ranije i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, koji je kazao kako nije bitno ko je pokrenuo inicijativu, već koje ekonomske koristi ona može donijeti.

klix.ba