ENG
Pad depozita u bankama
Autor/ica
Povezani članci
Ukupni depoziti u bankama u prva tri mjeseca pali su za 1,5 posto na razinu od 213,1 milijardu kuna. Razlog smanjenju štednje većinom je pad deviznih depozita tvrtki za više od 11 posto. Bijeg depozita iz banaka zasad se prema naznakama nije prelio u druge vidove štednje poput investicijskih fondova ni na ostatak tržišta kapitala.Takvo kretanje štednje nije iznenađujuće već se radi o sezonskom efektu gospodarstva jer u prvom tromjesečju, objašnjava glavni ekonomist Société Générale-Splitske banke Zdeslav Šantić, uvijek dolazi do smanjenja ukupnih depozita.”U proljeće se dinamiziraju investicijske aktivnosti i većina prihoda se ostvaruje oko sredine godine. Tvrtke posljedično povlače svoje depozite iz banaka u namjeri da iskoriste taj period, a iako će ove godine investicijski ciklus biti slabiji nego inače, već je primjetan pad korporativnih depozita”, kaže Šantić.
Preokret u ožujku
Ne treba ni zaboraviti da je prošle godine (s kojom uspoređujemo kretanja prvog kvartala) zabilježen snažan rast depozita kao posljedica visoke cijene novca koja je i premašivala razine od 6 posto. U strukturi štednje i dalje dominiraju devizni depoziti s udjelom većim od 80 posto. Devizni štedni depoziti na kraju ožujka dosegnuli su 142,5 milijarde kuna što je 3,5 posto manje nego krajem 2010., dok kunska štednja bilježi lagani rast od 4,9 posto na 36,5 milijardi kuna. Tvrtke u bankama drže 42,5 milijarde kuna od čega je gotovo 17 milijardi na tekućim i žiro računima, 5 milijardi u štednim te oko 21 milijarde u oročenim depozitima koji su zabilježili najveći pad. “Iako kretanja u prvom tromjesečju pokazuju zaustavljanje trenda rasta deviznih depozita, godišnja kretanja i dalje pokazuju njihov rast iako bitno sporijom dinamikom nego prošle godine. Nakon što su u 28 uzastopnih mjeseci bilježili godišnje stope pada, kunski oročeni depoziti u ožujku su porasli 2,9 posto godišnje, no i dalje su znatno ispod pretkriznih razina”, primjetili su analitičari Raiffeisen banke.
Makroekonomski rizici
Tako su kunski depoziti manji za gotovo tridesetak posto uspoređujemo li, primjerice, posljednje brojke s onima iz ožujka 2008. Na te je brojke nedavno upozorio i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski iznoseći podatke za 2010. tijekom koje je štednja porasla za 4,5 posto, od čega su devizni porasli 9 posto, a kunski smanjeni za 11 posto. Što se može očekivati do kraja godine? Kretanja će prvenstveno ovisiti o makroekonomskim rizicima, kao i potrebama države za refinanciranjem na domaćem tržištu i rastu loših kredita.
Prihodi od turizma
O tom nizu faktora ovisit će trend pada aktivnih i pasivnih kamatnih stopa pa posljedično i kretanje štednje u bankama. Analitičari prognoziraju rast ukupnih depozita od oko tri posto zahvaljujući korporativnom sektoru od kojeg se očekuje da depozite zadrži na postojećim razinama. Od segmenta stanovništva ne očekuje se značajni rast depozita zbog kretanja na tržištu rada te i dalje značajnog pritiska na realne dohotke. Ipak, ove godine očekuju se veći prihodi od turizma za razliku od prošle godine što će se nakon ljeta preliti u stavku depozita u bankama.
Dividenda HT-a
Zaba ostala bez 1,3 mlrd. kn
Najveći pad korporativnih depozita objavila je Zagrebačka banka u izvješću za prvo tromjesečje. Iako su ukupni depoziti rasli, korporativni depoziti smanjeni su za čak 1,27 milijardi kuna, a depoziti stanovništva manji su za gotovo 447 milijuna kuna. Premda Zaba nije objavila detalje iza toliko značajnog pada korporporativne štednje, nagađa se da se radi o depozitu HT-a koji je kompanija povukla radi pripreme za isplatu dividende.
Autor/ica
