Odgađa se prenos nadležnosti sa države na entitet nakon sjednice Parlamenta RS

Povezani članci

• Zoran Pusić: Agresiju na Ukrajinu može se pretvoriti u tragediju za cijeli svijet
• Fond Desa i Jerko Baković / Zaklada SOLIDARNA
• GODINU NAKON INZKOVOG ZAKONA: Iako je primilo 40 prijava, Tužilaštvo BiH još bez ijedne optužnice za negiranje genocida
• Na Palmi rastu banane
• Plesni studio „Flash“ osvojio dva prva mjesta
• Godišnjica masakra na Korićanskim stijenama

foto: skuština.rs

Prenos nadležnosti sa države na entitet se odgađa, daje se podrška misiji EUFOR Althea, i daje se nalog predstavnicima Republike Srpske da u državnim institucijama glasaju protiv uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji – ovo su, između ostalih, usvojeni zaključci na posebnoj sjednici Narodne skupštine.

Poslanici su na kraju sjednice 6. juna u Banjaluci, na kojoj je razmatrana “informacija o međunarodnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji, te koje je tu mjesto i uloga RS”, glasali o tekstu osam zaključaka.

U jednom od zaključaka se navodi da se “primjena zaključaka u vezi sa Informacijom o prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH od 10.12.2021. odlaže za šest mjeseci kako bi se izbjeglo dodatno usložnjavanje geopolitičke pozicije RS u složenim geopolitičkim okolnostima”.

Osim toga, predstavnici RS u institucijama BiH bi trebalo da glasaju protiv uvođenja sankcija Rusiji te da zauzmu neutralan stav po pitanju rata u Ukrajini, te da je donošenje odluka po ovom pitanju isključiva nadležnost Predsjedništva BiH.

Poslanici su takođe podržali zaključak kojim se “smatra da je misija ALTHEA potrebna u cilju očuvanja mira i stabilnosti i da treba da ostane u BiH u skladu sa mandatom koji joj rezolucijom daje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija”.

Prema jednom zaključku, RS podržava priključenje BiH inicijativi “Otvoreni Balkan”.

Sjednica je sazvana na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), Milorada Dodika, koji je bio uvodničar, a nakon njega se poslanicima obratio Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u BiH.

Uslijedila su obraćanja lidera parlamentarnih stranaka, te skupštinska rasprava.

Kalabuhov: Zapad radi na “eroziji Dejtonskog sporazuma”

Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, optužio je Zapad da radi na “eroziji Dejtonskog sporazuma”, tokom svog obraćanja na posebnoj sjednici NSRS.

“Sebična želja da se implementira njihova politička agenda u BiH, posebno kroz nametljivo nametanje evroatlantskih integracija, dovelo je Zapad do pogubnog kursa erozije Dejtonskog sporazuma”, poručio je Kalabuhov tokom svog obraćanja.

Prema njemu, “svako spoljno uplitanje, pogotovo nametanje rješenja suprotnih lokalnom mentalitetu i istorijskoj stvarnosti će imati dalekosežne i opasne posljedice”.

“Rusija kao država garant Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, doslijedno se zalaže za striktno poštivanje temeljnih principa ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta”, istakao je ruski ambasador.

Rekao je da Rusija poštuje suvereno pravo BiH da realizuje svoje spoljnopolitičke prioritete uz poštovanje relevantnog pravnog poretka, ali dodao da “oni imaju pravo da naglase potencijalne probleme u slučaju pristupanja BiH političkim i vojnopolitičkim savezima koji, kako navodi, sprovode neprijateljsku politiku prema Rusiji”.

“Djelovanje pojedinih bh. diplomata ne možemo smatrati odrazom konsolidovane pozicije cijele BiH, zato Rusija svrstava BiH u naše prijateljske države”, rekao je Kalabuhov.

Kao primjer je naveo produžetak ugovora o snabdijevanju gasom po istim uslovima kao ranije.

Kazao je i da Rusija radi sve što je neophodno za što skorije otvaranje Kancelarije ruske ambasade u Banjaluci, a “najznačajniji bilateralni projekat je izgradnja rusko-srpskog hrama i duhovnog centra u Banjaluci”.

Dodik: NSRS da odluči da li je za uvođenje sankcija Rusiji

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, u svom uvodnom obraćanju je rekao da BiH nije uvela sankcije Rusiji.

Istakao je da je današnje zasjedanje značajno “kako bi se u budućnosti moglo pristupiti izradi strategije spoljnopolitičkog položaja RS”.

Dodik je rekao da je spoljna politika BiH propala, da je BiH u fazi da “bošnjački predstavnici pokušavaju da nametnu drugi oblik odlučivanja u domenu spoljne politike”.

On je istakao da spoljnopolitičke odluke moraju biti u skladu sa konsenzusom i propisanim aktima, a napomeno je da se odluke u vezi sa spoljnom politikom, prema Ustavu BiH, donose na Predsjedništvu BiH.

Dodik je istakao da je tim povodom podnio tužbe protiv Svena Alkalaja, ambasadora BiH u Ujedinjenim nacijama, i Bisere Turković, ministrice spoljnih poslova BiH, jer smatra da su odluke donosili nelegalno mimo ustavnih procedura.

Dodik je rekao da je protiv sankcija Rusiji, i dodao da će predložiti NSRS pitanje da li RS treba da pristane na uvođenje sankcija Rusiji.

On je zahvalio što je ruski ambasador Igor Kalabuhov što je prihvatio poziv da se obrati javnosti, te napomenuo da su bili spremni i da prime druge ambasadore.

Dodao je da su na djelu veliki pritisci Zapada, kao i da je proces pristupanja EU vezan za pitanje odnosa prema Rusiji u odnosu na ukrajinski sukob.

“Mi mislimo da treba ostati neutralan i da nakon sukoba možemo da razgovaramo i sa jednima i sa drugima. Nakon svakog rata dolazi do pregovora, a u normalizaciji tih odnosa nas niko neće ništa pitati”, rekao je Dodik.

Na sjednici su se obraćali i lideri svih parlamentarnih partija u RS, nakon čega je uslijedila rasprava.

Kakvi su komentari ambasadora EU i SAD?

Ambasadori Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) su se uoči sjednice obratili zajedničkom izjavom, u kojoj su naveli da će se u NSRS “vjerovatno čuti dezinformacije o brutalnoj ruskoj invaziji na Ukrajinu”.

Poslanicima je poručeno da “imaju moć da stanu u odbranu civilizacijskih vrijednosti tako što će odbiti cinične dezinformacije Rusije i stati na stranu hiljada Ukrajinaca koji su meta napada, koji bivaju kidnapovani, silovani, mučeni i ubijani u ratu koji vodi Rusija”.

“Vjerovatno ćete čuti da Rusija štiti ljude od nacizma. Ovo su nečuvene laži. Moskva želi iskoristiti kulturološke i vjerske veze koje ima sa srpskim narodom da bi vašu pažnju odvratila od svojih zločina u Ukrajini”, poručuju ambasadori.

Dodaju i da “ništa nije dalje od istine”, od izjava u kojima Zapad pokušava narode u BiH da liši njihovog identiteta, te podsjećaju da “kao garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma, partneri BiH iz EU i SAD rade na tome da svim građanima BiH osiguraju da u potpunosti iskoriste svoja kulturološka i etnička prava”.

Ističu da je efikasna zaštita tih prava u središtu evroatlantskih integracija.
“Mi štitimo prava, ne gazimo ih kako je to radila i radi Rusija sopstvenim građanima, a sada i građanima Ukrajine”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da se Zapad ne miješa u unutrašnje stvari BiH, jer je zemlja aplicirala za članstvo u EU po sopstvenoj zemlji – što sa sobom nosi i potrebu za reformama.

“Miješanje je ono što Rusija radi u BiH: podstiče podjele u ovoj zemlji i prijeti ozbiljnim posljedicama ukoliko BiH odabere da iskoristi svoja suverena prava”, upozoravaju iz ambasada.

U saopštenju se zaključuje da su “EU i SAD i dalje prijatelji i partneri BiH, oba entiteta i Brčko distrikta kao sastavnih i ključnih dijelova zemlje”, te da “manipulacija Moskve nema snagu da oslabi našu podršku ili uništi odlučnost građana BiH koji se bore za bolju budućnost unutar evroatlantske zajednice država”.

Da li je BiH uvela sankcije Rusiji?

Predstavnici opozicijskih stranaka iz RS ranije su prozivali Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji je vladajuća stranka u RS, da nije spriječio BiH da se priključi sankcijama Evropske unije prema Rusiji i Bjelorusiji, uvedene zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Dodik i zvaničnici njegove stranke tvrde da sankcije nisu uvedene te da su za razne restriktivne mjere “neustavno i nezakonito” glasali ambasadori BiH pri Evropskoj uniji, Ujedinjenim narodima i Savjetu Evrope.

Dodik smatra da BiH treba ostati neutralna te je više puta ponovio da podržava teritorijalni integritet Ukrajine.

Druga dva člana Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili su rusku invaziju na Ukrajinu i podržali uvođenje sankcija.

Sankcije EU prema Rusiji se odnose, između ostalog, na finansijski sektor, energetiku, kontrolu izvoza, viznu politiku kao i zamrzavanje imovine te zabrana stavljanja sredstava na raspolaganje određenim fizičkim i pravnim licima.

Prema postojećem zakonu, Savjet ministara BiH nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH, koje vodi spoljnu politiku, odlučuje o načinu uvođenja, provođenja i ukidanja sankcija prema stranim državama.

Visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj (Josep Borrell) je potvrdio da se i BiH uskladila sa odlukom o uvođenju sankcija protiv Rusije.

RSE