Njemačka suspendira razvojne projekte u bh. entitetu Republika Srpska

Povezani članci

• Generalna skupština UN usvojila deklaraciju o eliminaciji seksualnog nasilja u ratu
• Grom iz vedra neba: Volkswagen se povlači iz Vogošće?
• Zoran Pusić: Ako krvoloke motiviraju propovijedi, nešto je dubinski krivo u djelovanju Crkve
• Zločin i kazna sa naših prostora
• I Zagreb je za Davida
• MONEYFEST KONZUMISTIČKE BRATIJE

Foto: Kay Nietfeld/DPA/PIXSELL

Njemačka vlada je zbog secesionističke politike u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska suspendovala četiri razvojna infrastrukturna projekta za koje je bilo izdvojeno 105 miliona eura, izjavila je njemačka ministrica za razvoj Svenja Schulze.

Schulze je jučer na plenarnoj sjednici donjeg doma njemačkog parlamenta, Bundestaga, rekla da postoji saglasnost Berlina i Evropske komisije da treba povući konsekvence iz nacionalističkog i separatističkog kursa i da je zato njeno ministarstvo obustavilo pripremu tih projekata u RS-u “sve dok ne odustane od svih secesionističkih težnji”.

Schulze je, međutim, naglasila da državi Bosni i Hercegovini treba i dalje pomagati, kako bi ona postala otpornija na vanjske uticaje, objavljeno je na sajtu njemačkog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.

Precizirala je da je Njemačka od 1999. godine za BiH izdvojila 833 miliona eura razvojne pomoći i naglasila da će ta razvojna saradnja biti i nastavljena, prenijela je Beta, pozivajući se na Euraktiv Srbija.

“Ta zemlja je uprkos svježim ranama iz prošlosti, zajedno sa međunarodnom zajednicom postavila prve temelje funkcionalne države i značajno unaprijedila uslove života svojih stanovnika”, rekla je Schulze u raspravi povodom 30. godišnjice početka rata u BiH, koju je obojio i rat u Ukrajini.

„Rat ruskog predsednika Putina protiv Ukrajine je prva agresija na neku zemlju u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ali to nije prvi rat na evropskom tlu od 1945. Još 1991 imali smo krvave ratove u bivšoj Jugoslaviji, prvo u Sloveniji, pa u Hrvatskoj”, rekla je Schulze, dodajući da je zatim rat izbio i u BiH.

Prema njenim riječima, sada, nakon 30 godina, opet postoji opasan razvoj događaja u Bosni i Hercegovini.

“Seperatističke težnje Republike Srpske gledam sa velikom zabrinutošću”, rekla je Schulze.

“One ne ugrožavaju samo stabilnost BiH. Upravo u ovoj ratnoj situaciji u Ukrajini prijeti lančana reakcija na Zapadnom Balkanu, pa i šire”, ocijenila je nemačka ministrica.

“Rusija je u proteklih 30 godina iz najrazličitijih razloga podržavala separatističke tendencije u partnerskim zemljama kao što su BiH, Moldavija i Gruzija. Toga treba biti svjesni i moramo se dosljedno oduprijeti svim tendencijama političke i ekonomske destabilizacije u Evropi”, rekla je.

Ona je ponovila da njemačka vlada podržava približavanje cijelog Zapadnog Balkana i istočnog partnerstva Evropskoj uniji, dodajući da to duguje ne samo žrtvama ratova, nego i ljudima koji su željni sigurnosti i boljeg života.

Državna sekretarka za Evropu Anna Lirman ponovila je u Bundestagu da se njemačka vlada zalaže za sankcije protiv člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika.

“Takvo destruktivno ponašanje ne smije proći bez posljedica”, rekla je Lirman.

“Smatramo da su potrebne i sankcije protiv onih koji huškaju na secesionistički rat – prije svih protiv Milorada Dodika”, dodala je Lirman.

Ipak, nisu samo predstavnici Srba u BiH ti koji su krivi za sve probleme, pošto mnogi smatraju da i politički predstavnici bosanskih Hrvata i Bošnjaka podstiču nacionalizam.

“Sve tri strane vode nacionalisti, a evropske institucije im još i podilaze, tako što pregovaraju sa političkom mafijom, umjesto da postave jasne uslove”, rekao je za Euractiv zastupnik Bundestaga Josip Juratović.

AJB