Neprimjereno je da Hrvatska šalje vojsku u BiH
Izdvajamo
- "Kako u pismu Vlade Republike Hrvatske postoji određeni broj krucijalnih neistina, dozvolite mi da vam ukažem na nekoliko važnih elemenata. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni sporazum potpada u kategoriju međunarodnih mirovnih sporazuma kojeg u pravilu i nikako drugačije potpisuju države učesnice u ratu. Takvu definiciju, kasnije je potvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju iz Haaga, koji je rat u Bosni i Hercegovini utvrdio kao međudržavni oružani sukob. Takva činjenica, pravna i historijska, bila je povodom odredbe člana 3. Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma (Povlačenje stranih snaga) sa trajnim karakterom, a nikako privremenom ili jednokratnom (one-time) obavezom", istakao je Komšić.
Povezani članci
- Hadumić, Semovo “Sarajevo” i Bregina “Jugoslavija”
- Gratz predložio izmjene zakona: Ne možete skidati s biroa ljude čiji su prihodi ispod minimalca
- Sramotno: Tužilaštvo BiH neće provesti istragu protiv Krešića, Đakovića i Bandića
- Književni skup, knjiga razgovora i film o Krleži
- Milionska piramidalna prevara
- Eliminacija rodnozasnovanog nasilja – socijaldemokratski stav
Foto: šg
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić povodom pisma Vlade Republike Hrvatske upućenog NATO-u, također je uputio pismo generalnom sekretaru saveza Jensu Stoltenbergu.
Komšić je u pismu istakao da je upoznat sa pismom Vlade Republike Hrvatske upućenim NATO savezu u vezi sa razmatranjem mogućnosti produženja misije EUFOR Operacija Althea, koja uključuju eventualni angažman hrvatskih vojnih snaga u BiH kroz NATO ili EUFOR misije, piše Klix.ba.
“Kako u pismu Vlade Republike Hrvatske postoji određeni broj krucijalnih neistina, dozvolite mi da vam ukažem na nekoliko važnih elemenata. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni sporazum potpada u kategoriju međunarodnih mirovnih sporazuma kojeg u pravilu i nikako drugačije potpisuju države učesnice u ratu. Takvu definiciju, kasnije je potvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju iz Haaga, koji je rat u Bosni i Hercegovini utvrdio kao međudržavni oružani sukob. Takva činjenica, pravna i historijska, bila je povodom odredbe člana 3. Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma (Povlačenje stranih snaga) sa trajnim karakterom, a nikako privremenom ili jednokratnom (one-time) obavezom”, istakao je Komšić.
Naglasio je da su potpisivanjem Dejtona prestale važiti odredbe Splitskog sporazuma na kojeg se Vlada Republike Hrvatske poziva.
“Posebno je važno istaći da Splitski sporazum nema karakter međunarodnog sporazuma, jer se radi o jednokratnom dogovoru o vojnom djelovanju u specifičnim ratnim okolnostima. Iz navedenih razloga, smatram da bi bilo veoma neprimjereno da NATO savez u svoju misiju u BiH ili da kroz misiju EUFOR Operacija Althea uključuje snage Republike Hrvatske, odnosno zemlje čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno u Međunarodnom krivičnim sudu u Haagu kao dijelom udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao stvaranje etnički očišćenih dijelova Bosne i Hercegovine pod vojnom i političkom upravom susjedne Republike Hrvatske”, naglasio je Komšić.
Istakao je da takve političke ambicije Hrvatske prema BiH, suverenoj i nezavisnoj državi, postoje i danas te da se one “nastoje ojačati i vojnim snagama”.
“Čvrsto vjerujem kako razumijete razloge moga obraćanja te da će NATO savez donijeti jedinu moguću ispravnu odluku”, navedeno je u pismu NATO savezu.