Nastavljaju se izbori za gradonačelnika Mostara: Kordić, Guzin, Baralija ili neko četvrti

Povezani članci

• Esad Bajtal o posjeti Clinton i Ashton regiji
• Frontal istražuje: Bog je na nebu, na zemlji imovina (2. dio)
• Naša stranka: Kolindina izjava u cilju raspirivanja mržnje prema muslimanima
• Tehnologija patke
• DJELO KOJE SE TRAŽI: Promocija knjige „Svjedoci zla“ u Mostaru!
• Prva mostarska partija: Građane Mostara pozvaćemo na neposluh

Prva sjednica novog Gradskog vijeća Grada Mostara, koja je prekinuta u petak, nastavit će se danas u 13 sati, a vijećnici bi trebali odlučivati o izboru gradonačelnika. Ipak, moguća je i nova odgoda sjednice.

Vijećnici neće samo nastaviti prekinuti izbor, nego će morati odlučiti o pismu koje im je u međuvremenu poslao visoki predstavnik Valentin Inzko.

Sjednica je u petak prekinuta nakon što su Vijećnicu napustili zastupnici Koalicije za Mostar i Prve mostarske partije te je broj vijećnika pao ispod 24, koliko je neophodno za drugi krug izbora za gradonačelnika.

Neposredno prije prekida, u prvom krugu izbora za gradonačelnika, najveću podršku vijećnika imali su Mario Kordić (HDZ) sa 14 glasova i Zlatko Guzin (Koalicija za Mostar) s 11 glasova, a eliminirana je kandidatkinja Bh. bloka Irma Baralija, koja je osvojila pet glasova.

Ipak, izbor gradonačelnika najvjerovatnije bi mogao biti ponovljen, jer je u protivnom statutu realiziran javnim glasanjem. Visoki predstavnik Valentin Inzko u međuvremenu je reagirao upozorivši na kršenje statuta, a podržala ga je cjalokupna međunarodna zajednica.

O Inzkovom pismu prije sjednice trebao bi se očitovati Kolegij Gradskog vijeća, a nije posve sigurno da će odlučiti u skladu s preporukom, jer su se i HDZ i SDA negativno odredili prema sadržaju pisma.

Ipak, ponovljeni prvi krug u igru bi ponovo vratio Irmu Baraliju, ali i otvorio mogućnost novih kandidatura. Potencijalna je i ona njenog kolege iz Bh. bloka Armana Zalihića, kojeg javno podržava Prva mostarska partija (PMP) ratnog komandanta Semira Drljevića Lovca.

Izbori u Mostaru održali su se, nakon 12 godina, 20. decembra prošle godine, a njima je prethodila presuda u Strazburu u procesu “Baralija protiv BiH” te tzv. Mostarski sporazum, koji su u junu potpisali lideri SDA i HDZ-a Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Na izborima koje su obilježile brojne neregularnosti najviše mandata osvojio je HDZ (13), a slijede Koalicija za Mostar (11), Bh. blok (5), HRS (3), PMP (2) te lista Ostajte ovdje (1).

Za izbor gradonačelnika u prva dva kruga potrebna je dvotrećinska većina od ukupno 35 vijećnika, a u trećem krugu prema tumačenju OHR-a iz 2009. godine dovoljna je prosta većina od prisutnih vijećnika.

klix.ba