Mineco u Olovu otvara prvi rudnik olova u posljednjih 30 godina i 200 radnih mjesta

Povezani članci

• Haške presude i optužnice dokazuju: Nenad Stevandić bio dio udruženog zločinačkog poduhvata u Krajini
• BH blok podnio zahtjev za smjenu ministra Košarca
• Odzvonilo okupljanju na Bleiburgu
• Selim Bešlagić: Rudnik ne hrani ni rudare, kako će hraniti državu?
• OD PRIJEDORA DO ZVIJEZDA
• Pokrenuta prva bh. platforma za kupovinu i prodaju fotografija “Foto Baza”

foto: menager.ba

Britanska kompanija Mineco Limited ove godine će završiti sve potrebne infrastrukturne radove na površinskom i podzemnom postrojenju u Rudniku olova u Olovu, nakon čega bi 2018. godine bili podignuti svi operativni kapaciteti i bilo zaposleno blizu 200 radnika.

Koncesiju za Olovo Mineco je dobio 2012. godine od kada je u rudnik olova uložio blizu pet miliona eura, a jasan plan i završetak projekta očekuje se naredne godine. Svi infrastrukturni radovi, kako bi se olakšalo iskopavanje i izvršilo testiranje najefikasnije i najefektivnije tehnike vađenja rude, bit će završeni ove godine.

U razgovoru za Klix.ba direktor operacija kompanije Mineco Dominic Roberts ističe kako su za otvaranje prvog rudnika olova u posljednjih 30 godina probleme stvarali izazovi izdavanja dozvola i licenci.

“Na početku smo dobili oprečne savjete o tome kako otvoriti rudnik i zbog toga smo izgubili skoro godinu dana u procesu ishodovanja dozvola. Ali, od tog teškog početnog trenutka, uhvatili smo zamah, a brzo odobrenje Glavnog rudarskog projekta je bio stvarno ohrabrujući znak Vlade. Pored toga, mnogo je vremena utrošeno na rješavanje pitanja vlasništva nad imovinom i ovaj problem i dalje utječe na našu operativnu slobodu”, govori Roberts na početku razgovora.

Do sada uloženo pet od ukupno planiranih 10 miliona eura

Danas u Olovu radi više od 80 radnika, a programom zapošljavanja predviđeno je da do kraja prvog kvartala 2018. godine bude zaposleno 150 radnika. Dogovorom druge faze projekta i početka prerade u Olovu ukupan broj zaposlenih bit će blizu 200 radnika. Roberts je dodao da je do sada u rudnik uloženo pet od ukupno deset miliona eura za otvaranje rudnika. Veći dio budžeta, prema njegovim riječima, bit će potrošen na podzemne mašine, infrastrukturne radove i buduću izgradnju objekta za preradu ruda.

“Također je važno shvatiti širi utjecaj rudarstva na ekonomiju. Za svakog direktno zaposlenog stvaramo dva indirektna radna mjesta, kod kooperanata koji podržavaju rudarstvo i dva tzv. spin-off radna mjesta, posao koji nastaje kao rezultat razvoja u cijelom regionu. U svom punom kapacitetu rudnik će osiguravati 1.000 direktnih, indirektnih i spin-off radnih mjesta, a taj utjecaj će se vidjeti u cijeloj općini i šire”, dodaje Roberts.

Planovi i projekti su završeni, a nakon rješavanja pitanja o vlasništvu nad zemljištem, investitori će se posvetiti infrastrukturnim radovima. Radovi pod zemljom traju već neko vrijeme, a u toku je i obuka zaposlenih koji se pripremaju za rudarske operacije u budućnosti. Značaj rudnika olova u Olovu prepoznat je na lokalnom nivou i njihova podrška investitoru Minecu nije izostala. Najveći problemi su nastajali u sklopu oblasti odgovornosti viših državnih organa.

“Na projektima koji su komplikovani i izazovni, kao što je otvaranje rudnika, različiti vladini sektori moraju sarađivati, demonstrirajući takozvani ‘zajednički’ odgovor vlade kako bi projekti napredovali i tako uvjerili međunarodne investitore da je Bosna i Hercegovina zaista otvorena za poslovanje. Vjerujem da će ubuduće industrija i vlada morati da sarađuju kako bi modernizovale zakonski okvir koji reguliše koncesije za prirodne resurse. Smanjenje regulatornog opterećenja će omogućiti budućim investitorima pokretanje projekata, a time i mogućnost da stvore radna mjesta i generišu poreske prihode mnogo brže nego što je trenutno moguće”, ističe naš sagovornik.

Planirani međunarodni izvozi, a prioritet sigurnost radnika

U rudniku olova bit će iskopano 120.000 tona rude u 2018. godini, što će se povećati na maksimalno 150.000 tona u naredne tri godine. Ruda će biti prerađivana u rudniku Sase kod Srebrenice, ali ne duže od tri godine s obzirom na to da će se ti poslovi obavljati i u Olovu. Konačni proizvodi će se izvoziti i prodavati na međunarodnim tržištima metala ili potencijalno dopuniti trenutno snabdijevanje topionice olova “Fregat” u Rusiji koja u sastavu kompanije Mineco radi proizvodnju čistog metala.

Sigurnost radnika i što sigurniji rad prioritet su Mineca, zbog čega će se koristiti sve dostupne tehnologije koje ovo omogućavaju.

“Dva najvažnija aspekta su da rudari budu dobro obučeni kako bi radili na siguran način i da rukovodstvo rudnika primjenjuje standarde zdravlja i sigurnosti 24 sata dnevno, jer nema opravdanja za nesigurnu radnu praksu. U Olovu koristimo ekspertizu cijele grupe Mineco i koristimo standarde koje je postavio rudnik koji je nedavno postao prva kompanija u Srbiji koja je dobila certifikat EU za svoje izvanredne standarde prakse zaštite na radu. U Olovu nije bilo nijedne nezgode od otvaranja 2012. godine, a lično ću učiniti sve u svojoj moći da tako i ostane”, poručio je Roberts.

BiH mora iskoristiti i najmanje potencijale koje posjeduje

Na nedavno održanoj konferenciji o evropskom projektu IMP@CT u kojem učestvuje i britanski Mineco s Rudnikom olova kod Olova, poslana je jasna poruka da BiH mora iskoristiti svoje potencijale. Na pitanje zbog čega su odabrali rudnik u Olovu i šta je tačno to što projekt treba da donese Evropi, a šta Bosni i Hercegovini, Roberts je kazao kako su jedan od najvećih investitora u rudarstvo na Zapadnom Bakanu te da je učešće u evropskom projektu IMP@CT veoma značajan projekt koji za tri godine treba da donese veliki napredak u evropskom rudarstvu.

“Jedan od najvažnijih ciljeva tog projekta je da se industrija Starog kontinenta oslobodi zavisnosti od velikih nalazišta van Evrope. Rezultatom projekta bit će osmišljene i testirane nove metode iskopavanja manjih ovjerenih nalazišta minerala. Dugo se vjerovalo da samo ogromna nalazišta mogu biti isplativa za eksploataciju, a takvih nalazišta Evropa gotovo da nema. Naš zadatak u IMP@ACT-u je da dokažemo da je eksploatacija manjih nalazišta, kakvih ima i u Bosni i Hercegovini i drugdje u Evropi, isplativa i korisna i za investitore i za lokalnu sredinu. Evropa mora početi koristiti sopstvene resurse, a Rudnik olova kod Olova pokazat će najbolji put. BiH, također, iz tog primjera može puno naučiti, da iskoristi svoje potencijale, čak i kada su nalazišta manja i naizgled, prema ranijim rješenjima, neisplativa za eksploataciju. Investitori će sasvim sigurno doći kada budu sigurni da ih ovdje čeka mogućnost da brzo započnu posao”, pojašnjava Roberts za Klix.ba.

Na kraju razgovora Roberts je zaključio kako je njihova investicija višestruko značajna ističući da je ovo prvi rudnik olova u BiH nakon više od 30 godina te da se na taj način šalje pozitivna poruka i drugim investitorima koji će doći kada vide da je posao ovdje moguće uraditi, da postoji dobra volja i dobar poslovni ambijent. Prema njegovim riječima, BiH raspolaže značajnim resursima i potencijalom za razvoj rudarstva, a uspješnim projektima, kakav će uskoro biti i Rudnik olova u Olovu, kreira se put za razvoj.

klix.ba