METOD ZA PLJAČKU: Zaduži, uništi, jeftino kupi, nekretnine prodaj, radnike izbaci na ulicu…

Povezani članci

• Izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića
• Najbolji kad je najteže ili sve po 12
• Biserko: BiH kao najveća žrtva rata davno trebala dobiti kandidatski status u EU
• Incko: Važno je jačanje evropskih integracija
• Preživjele žrtve genocida protive se izgradnji spomenika mira u centru Srebrenice
• Korona kao pandan društvenoj polarizaciji

Tužilaštvo Kantona Sarajevo donijelo je odluku o neprovođenju istrage u predmetu stečajnog postupka sarajevske firme Vranica. Epilog identičan priči ostalih preduzeća kojima se u vremenu privatizacije upravljalo pod sloganom: zaduži, uništi, jeftino otkupi, nekretnine prodaj, radnike izbaci na ulicu.

 Piše: Amarildo Gutić- Žurnal

Kada vlast namjeri da uništi neku firmu, u tome neupitno bude uspješna. Tako je i sa Vranicom.

Odluka sarajevskog tužilaštva da nema osnova za otvaranje istrage o toku stečajnog postupka ove firme, eliminisala je posljednju nadu za nekoliko stotina još uvijek preživjelih radnika, potom prevarenih kupaca stanova i ostalih povjerilaca  da će Vranica pronaći strateškog partnera. Imovina Vranice je 90% pod bankarskim hipotekama, među kojima je posebno vrijedno 70 hiljada atraktivnog građevinskog zemljišta u sarajevskom naselju Stup.

U konačnici, za tužilaštvo nema ništa sporno što je bivša „Hypo banka“ ustupila  potraživanja vrijedna 14 miliona maraka banjalučkoj firmi „Bora d.o.o.“, da bi ih ova preprodala (u međuvremenu preminulom) Seadu Babiću iz Sarajeva za 4,3 miliona maraka, o čemu je Žurnal pisao.

Nakon te transkcije naglašeno je da novi povjerilac, kao ni „UniCredit banka“, koja potražuje oko tri miliona, ne žele stečajni nego izvršni postupak, što u praksi znači aktiviranje hipoteke na imovinu Vranice, odnosno prodaju nekretnina među kojima je i navedeno zemljište na području Stupa. Kako je za to područje već usvojen regulacioni plan za gradnju  nekoliko hiljada stanova sa parking prostorom, trgovačkim centrom, hotelom i ostalim pratećim sadržajima, onaj ko to bude prodavao, višestruko će profitirati. Pojednostavljeno, a tako je u odluci tužilaštva i navedeno, dozvoljeno je sve što zakonom nije izričito zabranjeno.

Pitanje je, ili pak nije, da li će ikada biti istraženo gdje su potrošeni milioni iz bankarskih kredita podignutih još 2008. godine. Iste te godine Vranica je imala posljednji veliki angažman, radove na izgradnji Avazovog tornja. Nelikvidnost počinje 2010. da bi dvije godine potom bio otvoren stečajni postupak.

Nakon privatizacije firme, a neposredno prije stečaja najviše dionica Vranice imao je ZIF Bosfin, a 40 % ovog fonda u vlasništvu su imali „Mi-Group“ i Raiffeisen banka BiH. Više od 5% dionica u Vranici imali su „A.D. Absolute“ iz Bara (Crna Gora) 9,7 %, „Unioninvest-Izgradnja objekata“ 7,6, te Muhamed Zornić sa 5,2 posto dionica.

Finansijska policija FBiH je još 2011. godine dostavila Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo „Izvještaj o postojanju sumnje o počinjenom krivičnom djelu“ protiv Nasera Dace, bivšeg direktora Vranice, potom Ibrahima Jusufranića, tada direktora „Unioninvest izgradnje objekata“ te Edina Dizdara, tadašnjeg savjetnika i predsjednika NO Vranice. Navedeno je da su nekretnine Vranice davali pod hipoteku kako bi druga pravna lica dobila kredit vrijednosti 33 miliona maraka.

 „Sve ove kriminalne radnje vodi skrivena iza kulisa kriminalno-zločinačka grupa koja sebe vidi kao vlasnika imovine Vranice u stečaju u kojoj su prethodno radili bili direktori, bili u Nadzornim odborima pa iz tih raznih nedozvoljenih kriminalnih aktivnosti su osnovali i brokersku kuću „Eurohaus“, koji su namjerno sklapali štetne ugovore po privredni sistem BiH, po zaposlene i druge poslovne klijente“, navedeno je pored ostalog u krivičnoj prijavi radnika sarajevskom tužilaštvu dostavljene prije nekoliko godina.

Žurnal je opširno pisao o načinu pljačke Vranice i sa njom povezanim privrednim društvima, te inertnosti Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Jedina konkretna akcija odigrala se oktobra prošle godine. Pretresom bankovnih sefova više osoba povezanih sa dešavanjima u Vranici zaplijenjeno je oko 600 hiljada eura, zlato, te blokirani računi sa oko 7 miliona maraka osoba čija su imena godinama navođena u istragama Finansijske policije te SIPE. Pored navedenih tu su i Ramiz Bibić, direktor „Vradis investicije“ te Zijad Blekić, bivši član NO Vranice i vlasnik brokerske kuće „Eurohaus“.

Epiloga u ovom predmetu još nema. Ostaje tek konstatacija da je sudbina Vranice identična nizu drugih velikih, naročito građevinskih firmi, koje su „bačene“ na „groblje“ privatizacijskog procesa u Bosni i Hercegovini.

Stranački tajkuni i mešetari primjenili su metod koji im „zakonom nije izričito zabranjen“ – privatizuj, ne ulaži, iznesi zdrav kapital, pokreni stečaj, radnike prepusti državi, a preostale nekretnine jeftino kupi i skupo preprodaj…