Krivica Holandije “10 posto”, porodice žrtava mogu tražiti naknadu
Povezani članci
- Kratka analiza junskih protesta u BiH sa stajališta bh. domovinske svijesti
- Collegium artisticum – Otvorenje zajedničke izložbe: TATJANA MILAKOVIĆ, FIKRET LIBOVAC I NUSRET PAŠIĆ
- Nerzuk Ćurak: Joe, samo je to Amerika
- Sanja Renić: Zakon o porijeklu imovine potreban i Ze-do kantonu
- GLOBALNA REZOLUCIJA
- U Jezeru kod Jajca je alarmantna situacija
Riječ je o osobama koje su nakon pada Srebrenice 11. jula zatražile spas u krugu baze UN-a. Holandski bataljon je, umjesto da im pruži zaštitu, što je i bio mandat UN-a u do tada zaštićenoj zoni, građane Srebrenice istjerao iz baze nakon čega je počelo razdvajanje muškaraca od žena i djece.
Muškarci su likvidirani u sklopu masovnog ubijanja s ciljem eliminisanja bošnjačkog naroda iz tog područja BiH, što je jednom riječju – genocid.
Ono što je također istaknuto jeste vjerovatnoća u okviru koje bi likvidirani muškarci mogli preživjeti da ih je holandski bataljon kojim slučajem zaštitio nakon pada Srebrenice. Ta vjerovatnoća sada iznosi, prema mišljenju suda, tek 10 posto.
Podsjećamo, 2014. i 2017. godine, prilikom prve presude i apelacije, mišljenje suda je bilo kako odgovornost iznosi 30 posto, jednako koliko i procijenjena vjerovatnoća da bi zarobljeni muškarci preživjeli namjeru Vojske Republike Srpske da je holandski bataljon zaštitio nemoćne muškarce u bazi.
Vrhovni sud je u presudi naglasio kako je holandski bataljon 11. jula djelovao pod Ujedinjenim nacijama i da tadašnje ponašanje bataljona tako može spadati samo u okvire odgovornosti UN-a. Uloga države Holandije i njena odgovornost počinju 12. jula, navodi sud, što predstavlja osnovu djelimične krivične odgovornosti.
Također, sud je zaključio kako holandska država nije odgovorna za pad Srebrenice upravo zbog razlike u odgovornosti UN-a i države Holandije.
Ipak, sud je zaključio da je Holandija odgovorna jer muškarcima u bazi nije dat izbor u vezi s tim da li žele ostati ili napustiti bazu.
Naime, Vrhovni sud je prihvatio i zaključio kako je holandski bataljon do večeri 12. jula, na dan evakuacije, znao da su muškarci izloženi opasnosti i riziku od zlostavljanja i likvidacije. Također, sud je zaključio da je čelništvo bataljona to znalo tokom nastavka evakuacije žena, djece i holandskih vojnika iz Srebrenice 13. jula.
Pored toga, navodi sud, holandski bataljon je pomogao evakuaciju civila, čime je vojnicima VRS-a omogućeno odvajanje muškaraca. S druge strane, sud tvrdi da drugačije postupanje holandskih vojnika gotovo sigurno ne bi spriječilo pripadnike VRS-a da samostalno započnu selekciju i odvajanje muškaraca.
Ipak, vjerovatnoća za preživljavanje Bošnjaka u slučaju drugačijeg postupanja nije nepostojeća.
Shodno tome, Vrhovni sud Holandije je pravosnažno odlučio da je holandski bataljon u okviru mirovnih snaga Ujedinjenih nacija nezakonito postupio prema muškarcima Bošnjacima koji su u njihovoj bazi zatražili zaštitu od vojnika VRS-a.
Na osnovu toga, navodi sud na kraju obrazloženja, preživjeli rođaci ubijenih mogu nadoknaditi štetu od države.