Izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića

Povezani članci

• Obustavljeni prekršajni postupci protiv Davora Dragičevića
• Vojvođanske NVO: Da li će napokon Srbija da oda počast žrtvama genocida u Srebrenici?
• BH KOŠARKA OKOVANA KORUPCIJOM I NEPOTIZMOM: Kako je propao Košarkaški savez BiH
• Američki zračni pirat uhapšen nakon 41. godinu bijega
• Stratfor: Balkanom dominiraju velike sile; autonomija postojala jedino u doba SFRJ
• LAGUMDŽIJA ODGOVORIO RADMANOVIĆU

foto: Avaz.ba

Skupština Crne Gore izglasala je nepovjerenje Vladi premjera Zdravka Krivokapića 4. februara, čime je toj Vladi prestao mandat.

Za smjenu je glasalo 43 poslanika, protiv je bilo 11. Od 81 poslanika, glasanju su prisustvovala 54.

Za obaranje Krivokapićeve Vlade glasale su sve opozicione partije predvođene Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića i članice dosadašnje vladajuće većine Građanski pokret URA i Civis.

Prema Ustavu Crne Gore, Krivokapićeva Vlada će nastaviti rad do izbora nove Vlade.

Izglasavanjem nepovjerenja Vladi otvara se proces pregovaranja o formiranju nove Vlade.

Krivokapićeva Vlada, bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izabrana je 4. decembra 2020. glasovima prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA koje su tijesno pobijedile na izborima u avgustu iste godine Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića.

Izglasavanje nepovjerenja Krivokapićevoj Vladi predložili su Građanski pokret URA vicepremijera Dritana Abazovića i opozicione stranke na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Dominantna kritika rada Vlade

Iz šestočasovne rasprave tokom koje su poslanici opozicije ali i većeg dijela vlasti iznosili oštre kritike, proizilazi da gotovo niko nije bio zadovoljan radom Krivokapićeve Vlade i premijerovim odnosom prema parlamentu.

Obrazlažući predlog da se Krivokapićevoj Vladi uskrati povjerenje, poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar kaže da se mora odblokirati aktuelna kriza:

“Odluka je teška, ali je u interesu građana. Crna Gora je u političkoj institucionalnoj blokadi. Ova Vlada od početka funkcioniše kao manjinska i nemamo mogućnost da dođemo do podrške da bi se odblokiralo pravosuđe i da Crnu Goru vratimo na put ka Evropskoj uniji”

Konatar je Vladu nazvao istorijskom, jer je prva poslije tridesetogodišnje vladavine Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, uz ocjenu da je dosegla svoj limit.

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević iznio je niz negativnih ocjena o radu Krivokapića, ocijenivši da je ignorisao najjači politički savez Demokratski front, za koji nije bilo mjesta njegovoj Vladi.

Optužio je pokret URA, kao inicijatora obaranja Vlade, da ulazi u koaliciju sa opozicionom Demokratskom partijom socijalista.

“Napravite dogovore sa DPS-om, a mi ćemo se potruditi da dobijete adekvatan odgovor koji ćete pamtiti do kraja života. To nije prijetnja, to je političko obećanje da ćemo pokrenuti talas vaninstitucionalne borbe i ponesemo barjak otpora protiv prekrajanja izborne volje građana”, rekao je Knežević.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković je zamjerio parlamentarnoj većini što je izabrala Krivokapića za premijera.

“U suštini autokrata, bogougodnik, vjerski fanatik koji je prigrlio materijalna dobra dolaskom u Vladu. Znali ste vi dobro o kakvom se čovjeku radi. Zbog takvog njegovog ponašanja i ponašanja izvršne vlasti, Crna Gora se danas nalazi u najdubljoj poltiičkoj krizi od uvođenja višestranačja”, naveo je Živković.

Demokrate su oštro reagovala na inicijativu za obaranje Krivokapićeve Vlade prvenstveno zbog činjenice da će ta inicijativa biti izglasana i opozicionim glasovima. Boris Bogdanović iz Demokrata je u više navrata inicijativu nazvao izdajom:

“Oni koji obećaju jedno, urade drugo i završe sa DPS-om, nemamo drugu poruku osim da je to izdaja”.

Premijer Zdravko Krivokapić nije prisustvovao sjednici. Dok su poslanici Skupštine Crne Gore raspravljali o nepovjerenju Vladi, on je održao elektronsku sjednicu Vlade, o čemu su javnost obavijestili poslanici.​

Odbačeno skraćenje mandata Skupštini

Ranije danas crnogorski parlament je odbio da raspravlja o predlogu premijera Zdravka Krivokapića o skraćenju mandata Skupštini. Većina poslanika je bila uzdržana prilikom glasanja da se ta tačka stavi na dnevni red.

Namjera Krivokapića je bila da se izglasavanjem skraćenja mandata Skupštini, odmah raspišu vanredni parlamentarni izbori, koje bi pripremala njegova Vlada.

Uoči rasprave o smjeni Krivokapićeve Vlade podignute su političke tenzije, pa je u okolini Skupštine Crne Gore bilo primjetno pojačno prisustvo policije. Zgrada Skupštine je bila opasana duplom metalnom ogradom, kao i ostale institucije koje se nalaze u njenoj blizini.

Međusobni zahtjevi za smjenu čelnika vrha vlasti u Crnoj Gori rezultat su višemjesečne krize vlasti, kako između Skupštine i Vlade, tako i unutar same Vlade. Juče, 3. februara je parlament odbio da na dnevni red stavi glasanje za smjenu vicepremijera Dritana Abazovića koju je tražio Krivokapić a za ponedeljak je zakazano glasanje o povjerenju šefu parlamenta Aleksi Bečiću na zahtjev opozicije.

Od početka bez pune podrške parlamentarne većine

A kriza Vlade traje praktično od njenog formiranja 4. decembra 2020. godine.

Od samog početka, Vlada nije imala punu podršku parlamentarne većine u Skupštini, najveći sukobi su izbijali na relaciji premijer Krivokapić – Demokratski front, dio vladajućih partija je više mjeseci bojkotovao rad Skupštine.

Posljednjih nekoliko mjeseci unutar same Vlade je došlo do podjele među ministrima, na one lojalne premijeru Krivokapiću ili vicepremijeru Abazoviću.

Krivokapićeve optužbe na račun vicepremijera

U poslednjoj izjavi za javnost 3. februara, premijer Krivokapić je saopštio da je svjestan da više neće biti premijer i da će njegova Vlada biti oborena.

On je optužio vicepremijera Dritana Abazovića da je obaranje Vlade davno planirao, a da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović takođe učesnik u tim dogovorima.

Abazović najavio više opcija

Na drugoj strani Abazović je saopštio da će se, nakon pada Krivokapićeve Vlade, otvoriti razgovori o formiranju nove izvršne vlasti i da postoji više opcija, među kojima su i vanredni izbori.

Nezadovoljni zbog inicijative o rušenju Vlade, dio političkih stranaka i organizacija bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi, pokrenuli su ulične proteste na kojima traže da stranke dosadašnje parlamentarne većine postignu dogovor o formiranju nove Vlade.

Demokrate i manje stranke iz saveza Demokratski front, kao i organizacije bliske SPC protive se da se buduća Vlada izabere podrškom opozicije, prije svih Demokratske partije socijalista.

Iako su funkcioneri njegove partije učestvovali na dosadašnjim protestima Predsjednik Skupštine i Demokrata Aleksa Bečić je pozvao građane da ostanu kući.

Potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović je saopštio da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori redovna.

RSE