Neformalna njega i neplaćeni kućanski rad: U kojoj mjeri ih prepoznaju institucije FBiH i koliko su zastupljeni?

Povezani članci

• Građanski savez poručuje nasljednicima Udruženog zločinačkog poduhvata: Čekamo vas!
• Pančić: Crvene linije i ritualno ljubljenje
• Elvis Redžić: Sprema se neviđena pljačka izborne volje građana Mostara
• Neum u BiH proglasio stanje prirodne nesreće nakon požara
• Ministrica jedno, zamjenik drugo: Ima li u BiH ijedna institucija sa zajedničkim stavom
• Nikola Samardžić: Pisci, „pisci“ i silovanje institucija

Foto: Ilustracija

Udruženje Centar za kritičko mišljenje i portal Tacno.net provode upitnik za građane/ke Federacije Bosne i Hercegovine, na temu: “U kojoj mjeri institucije u Federaciji BiH prepoznaju neformalnu njegu i neplaćeni kućanski rad”. Cilj upitnika jeste ispitati tretman institucija Federacije BiH prema osobama koje obavljaju aktivnosti neformalne brige i njege, te neplaćenog kućanskog rada. Dok su mnoge svjetske zemlje u svoju praksu uvele plaćanje različitih vrsta kućanskih poslova, kao vid socijalne skrbi, u zemljama regije, pa i FBiH situacija u ovoj oblasti još uvijek je daleko od poželjne. Tačnije, u pojedinim svjetskim zemljama ukoliko ste domaćica dobit ćete neku vrstu plaće ili je, recimo, zakonski omogućeno majkama da ostanu kući sa bolesnom djecom, čime se dodatno olakšava život građana koji imaju ovakve vrste potreba.

U Federaciji BiH briga za članove i članice porodice ili drugih osoba koja nisu u mogućnosti brinuti se za sebe, kao i njega koja im se pruža, najčešće se odvijaju neformalno. Tačnije, često ovaj oblik rada ni u kom obliku nije prepoznat u institucijama države, dok su druge zemlje na različite načine adresirale neformalnu njegu, te njegovatelji za svoje usluge primaju naknade, što u BiH nije ustaljena praksa. Uz to, njegovatelji/ce koji nisu formalno prepoznati često učestvuju i u aktivnostima neplaćenog kućanskog rada koji, prema procjeni Agencije za ravnopravnost spolova u BiH, uglavnom obavljaju žene. U isto vrijeme, podaci pokazuju da one čine tek 36,5% osoba aktivnih na tržištu rada, dodajući ovom socijalnom problemu i rodnu dimenziju.

O sistemskim rješenjima, koja bi pokrila oblasti neformalne brige i njege, ali i mogućnostima za sistemsko adresiranje neplaćenog kućanskog rada u javnom prostoru BiH rijetko se govori, te je evidentan manjak podataka koji bi ukazali na učestalost ovog problema. Stoga pozivamo čitateljice i čitatelje da podijele sa nama svoja iskustva.

Molimo ispunite upitnik u nastavku i na taj način nam pomozite da otkrijemo informacije u vezi sa neformalnom njegom i neplaćenim kućanskim poslovima u FBiH: