Ima li efekata susreta Dodika i Putina?

Povezani članci

• Prelistavanje
• Traba li se Zoran Milanović rješiti Slavka Linića?
• U Zagrebu je od 21. do 23. srpnja 1945. godine održan I. kongres Antifašističke fronte žena Hrvatske
• Jugoslavija nije mrtva
• Kroz predstave na 57. MESS-u od nevolja s rodom do brisanja rodova
• Sanjao sam

Foto: TASS

Poruke podrške i ni makac dalje. Tako su se uglavnom završavali susreti Milorada Dodika i Vladimira Putina, u posljednjih deset godina. Posljednji se desio u petak u Sankt Petersburgu.

Dok se na Zapadu čini sve kako bi se zid izolacije oko Rusije, a zbog njene agresije na Ukrajinu započete prije skoro puna četiri mjeseca, ojačao, Dodik u svojstvu člana Predsjedništva BiH je jedan od posljednjih zvaničnika iz Evrope koji se sa njim sreo.

No, i prije i poslije rata u Ukrajini, konkretni ekonomski efekti nakon susreta bili su rjeđi.

Na posljednjem sastanku, 17. juna na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, Dodik se zahvalio Putinu što je “omogućio da cijene gasa ostanu iste do kraja godine”.

To je dogovoreno dan ranije tokom sastanka Dodika sa direktorom Gasproma Aleksejem Milerom.

Radi se o načelnom dogovoru bez konkretnog potpisanog sporazuma.

Putinova podrška Dodiku uoči izbora u BiH

Milorad Dodik je rekao kako je od Putina dobio novi poziv za posjetu Rusiji u septembru ove godine. Posjeta, ukoliko se desi, će biti mjesec dana uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini

To nije prvi put da ruski predsjednik javno daje podršku Miloradu Dodiku.

U dva slučaja, 2014. i 2018. godine, njih dvojica su se sastali neposredno pred opšte izbore u BiH. Prvi put je Dodik pobijedio u utrci za predsjednika entiteta Republika Srpska, a drugi put je osvojio najviše glasova za člana Predsjedništva BiH.

Politička podrška je bila uzajamna. Krajem oktobra 2011. godine, Dodik, kao lider SNSD-a, u Moskvi je prisustvovao kongresu Putinove partije, Jedinstvena Rusija.

Tada je bio i predsjednik RS.

Kada se vratio iz Rusije, izjavio je da su ove dvije partije potpisale sporazum o strateškom partnerstvu, te istakao da Rusija planira tražiti naftu u BiH, ali i graditi gasovod.

Od 2011. godine, ruska državna naftna kompanija Njeftegazinkor, zajedno sa Naftnom industrijom Srbije, ima koncesiju za istraživanje nafte u RS.

Kada je riječ o nafti, u proteklih 11 godina, su jedino nedaleko od Obudovca, na sjeveroistoku BiH, rađena samo istražna bušenja.

Krak Južnog toka u Republici Srpskoj

Nakon sastanka u Kremlju sa Putinom, u septembru 2014. godine, Dodik je izjavio da je potpisan ugovor sa Gazpromom, te da će biti izgrađen krak gasovoda Južni tok u Republici Srpskoj.

U međuvremenu, Rusija je odustala od izgradnje ovog gasovoda, jer nije mogla da uskladi projekat sa pravilima Evropske unije (EU).

Prema transkriptima zvaničnog Kremlja, tada je ruski predsjednik naveo da je robna razmjena između RS i Rusije “skromna”, ali u porastu.

Radovi na rafineriji u Brodu

Nakon trke Formule 1 u Sočiju, krajem septembra 2018.godine, Dodik i Putin razgovarali su o ekonomskoj saradnji. Tada je ruski predsjednik napomenuo da je u toku gasifikacija rafinerije u Brodu (na sjeveru BiH) koja je do tada koristila naftu.

Tri godine kasnije puštena je u rad gasna kompresorska stanica u ovoj rafineriji.

Na istom sastanku pomenuta je i izgradnja rusko-srpskog hrama u Banjaluci.

Njegova gradnja je počela iste godine, ali još uvijek nije završena. Rokovi za završetak radova su pomjerani nekoliko puta.

Podrška ruskom gasu u BiH

Na sastanku sa ruskim predsjednikom u Beogradu, u januaru 2019. godine, tada član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poručio da se nada da će RS ostati dio Turskog toka, “kao što je bila dio Južnog toka”.

BiH uvozi gas iz Rusije koji u zemlju stiže tzv. Turskim tokom.

Istovremeno, RS radi na izgradnji “Nove istočne interkonekcije”, gasne veze između RS i Srbije, koja bi na sjeveroistoku BiH spojila ovaj bh. entitet sa gasnom mrežom u Srbiji, a samim tim i Turskim tokom.

“Pričali skoro sat vremena”

Posljednji put Dodik je putovao u Moskvu u decembru prošle godine. Nakon povratka je rekao da se “sa predsjednikom rukovao i sjedio blizu i pričao skoro sat vremena”.

O ovom sastanku nema podataka na zvaničnom sajtu Kremlja.

Tokom posjete Dodik se sastao i sa direktorom Gasproma, Aleksejem Milerom, sa kojim je, kako je tada naveo, dogovorio izgradnju gasovoda kroz RS, ali i izgradnju elektrana na gas.

Ni gasovod ni izgradnja elektrana na gas još nije počela.

Ekonomski forumi i vojne parade

Dodik se često sastajao sa Putinom na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

Sastali su se 2017. godine, a sastanak je bio fokusiran na “bilateralna pitanja”.

Kratki sastanak na ovom forumu, bez dodatnog opisa na sajtu Kremlja, desio se i u maju 2018. godine.

Nakon toga je Dodik poručio da “Rusija snažno podržava RS i to kroz poštovanje Dejtonskog sporazuma”.

Dodik je bio čest gost na vojnim paradama povodom Dana pobjede u Moskvi, a dva lidera su bila prisutna 2014. na vojnoj paradi u Beogradu, povodom 70 godina od oslobođenja tog grada.

Oni su se sastali i u septembru 2016, uoči lokalnih izbora u BiH, kada je bilo riječi o situaciji na Balkanu i bilateralnim pitanjima.

Nakon sastanka, Dodik je poručio da je Putin “izrazio podršku stabilizaciji u regionu i podršku Dejtonskom sporazumu”.

RSE