ENG
Hrvatske tvrtke gube imovinu u Srbiji
Autor/ica
Povezani članci
Odustajanje hrvatske tvrtke Svijet biljaka da preuzme 300.000 naručenih sadnica lavande od srpskog proizvođača Superior seedsa uzbrkalo je valove ekonomskih odnosa između dvije zemlje. Nakon medijskih napisa u kojima se dokazivao podređeni položaj srpskog gospodarstva u na hrvatskom tržištu u odnosu na hrvatske tvrtke koje posluju u Srbiji, u razjašnjavanje odnosa uključila se i Privredna komora Srbije. Od vlasnika Superior seedsa prof. Ive Đinovića zatražena je dokumentacija o sporu koji će Komora nastojati razriješiti s Gospodarskom komorom Hrvatske.
Ne reciprocitetu
Opori miris lavande prenio se na ukupne ekonomske odnose. Beogradski mediji prvo su podsjetili na zatvorenost hrvatskog tržišta za srpske cigarete, a potom su podigli prašinu tvrdnjom da 330 hrvatskih građevinskih tvrtki po Srbiji radi poslove vrijedne 150 milijuna eura. Dejan Jovović, savjetnik u Privrednoj komori Srbije, pobrojao je crne točke koje prema njegovu mišljenju smetaju napretku gospodarskih odnosa Hrvatske i Srbije. U prvom je planu neravnomjerna zastupljenost srpske robe i kapitala na hrvatskom tržištu u odnosu na plasman proizvoda hrvatskih tvrtki u Srbiji. Jovović navodi da u Srbiji posluje više od 200 hrvatskih poduzeća, dok je srpskih u Hrvatskoj svega tri: Swisslion Rodoljuba Draškovića, NCA invesment Slobodana Vučićevića i Costa coffee Miroslava Miškovića. Na listi hrvatskih tvrtki koje najviše investiraju u Srbiju su Agrokor, Pevec, Vindija, Idea, Lura, Našicecement, Croatia osiguranje i Magma. Hrvatski kapital u Srbiji vrijedan je više od 500 milijuna eura, a srpski u Hrvatskoj manje od 50 milijuna eura. Inzistiranje na reciprocitetu samo bi smanjilo razmjenu koja je lani iznosila 705 milijuna dolara, piše Jovović. Svrsishodnije je ukloniti zapreke. Za to postoje pretpostavke, jer je riječ o tehnološki povezanim gospodarstvima.
Imovinski odnosi
Odnose opterećuju i neriješeni imovinski odnosi. Prema podacima Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije, imovina srpskih poduzeća u Hrvatskoj vrijedi 1,8 milijardi eura, a hrvatskih u Srbiji 800 milijuna. U Hrvatskom fondu za privatizaciju tvrde da imovinu u Hrvatskoj ima 319 srpskih tvrtki, u srpskoj Direkciji ta brojka je veća od 400. Rješavanje imovinskih odnosa otežano je i nacionalizacijom srpske imovine u Hrvatskoj. Prema uredbi srpske vlade krajem rujna istječe rok do kojega su tvrtke međusobno trebale riješiti imovinske odnose. Nakon toga privatizirat će se preostala imovina hrvatskih tvrtki u Srbiji. U Hrvatskoj gospodarskoj komori nisu htjeli komentirati navode srpskih kolega.
Barijere
Negativna percepcija
Kao trgovinske zapreke Dejan Jović navodi necarinske barijere kojima se onemogućuje izvoz srpskih proizvoda na hrvatsko tržište, te i dalje prisutnu negativnu percepciju srpske robe. Prilikom izvoza od srpskih tvrtki traži se dokumentacija koja spada u poslovnu tajnu, primjerice, receptura prema kojoj se proizvode sokovi, ili se ne priznaju veterinarska zdravstvena uvjerenja i labaratorijske analize.
Autor/ica
