Hrvatska klizi u recesiju, ove godine nije isključen ni MMF

Povezani članci

• „Vi ne volite Hrvatsku!“
• Smrt Odisejovog pogleda ( In memoriam Asafu Muranoviću)
• Zastupnik njemačkog CDU-a Michael Brand: Zoran Milanović je “ekstremistički ultranacionalist” i nanosi štetu Hrvatskoj
• Politički grješnici i kameleoni trče počasni krug
• Fra Ivo Marković: Biskupe Ratko Periću, istina se živi, istina oslobađa!
• Pred Crnom Gorom teška jesen sa Vladom bez mandata

Ekonomski oporavak u Hrvatskoj i dalje razočarava, a kako je prostora za povlačenje poteza malo, u 2012. vjerojatna je recesija s padom BDP-a od jedan posto. No ako bi se kriza u eurozoni produbila i ako bi došlo do novog prelijevanja na financijska tržišta, moguće je da će Hrvatska biti primorana zakucati na vrata Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF). Ključne su to opaske o dijagnozi domaće ekonomije u analizi tranzicijskih zemalja konzultantske kuće Capital Economics.

Slijedi pad BDP-a
Analitičare, čini se, nije pretjerano impresionirao Vladin investicijski plan “težak” 2,4 milijarde eura za pokretanje ekonomije. Dok Banski dvori na njemu temelje rast BDP-a od 0,8 posto, oni predviđaju pad od jedan posto, što je okvirno i konsenzus domaćih ekonomista. Među tranzicijskim zemljama kao posebno ranjive analiza je istaknula Hrvatsku i Bugarsku zbog velike izloženosti “europskoj periferiji”. Dok su za Bugarsku to veze prema Grčkoj, za nas je slaba karika povezanost s Italijom. Osim što je ta zemlja najveći vanjskotrgovinski partner gospodarstva, što je jedan od dva moguća kanala kroz koje bi se kriza mogla preliti na domaće gospodarstvo, talijanske banke kroz dvije najveće domaće, Zagrebačku i PBZ, u Hrvatskoj drže više od 40 posto imovine banaka.

Opasna kombinacija
Od svih tranzicijskih zemalja upravo su hrvatske (i bugarske) banke najviše izložene kratkoročnim kreditnim lijama iz eurozone zbog čega su i najranjivije. “Potencijalno povlačenje ili smanjenje inozemnih kredita dodatno će zategnuti ionako postrožene uvjete kreditiranja. Osim toga i Hrvatska i Bugarska imaju opasnu kombinaciju visokoga vanjskog duga i ograničene devizne rezerve pa u slučaju da se pogoršavanje krize u eurozoni prelije na financijska tržišta, moguće je da se ove godine obrate MMF-u za pomoć u (re)financiranju”, naglašava se u analizi. Glavni ekonomist Société Générale – Splitske banke Zdeslav Šantić upozorava da Hrvatskoj MMF nikad i nije trebao za deviznu likvidnost, već kao izgovor za provođenje rezova. “Mogućnost da se obratimo MMF-u nije isključena već ove godine u slučaju da se ne naprave dubinske reforme, a posebno ne u slučaju grčkog bankrota”, rekao je Šantić. Premda su najveće europske banke čije podružnice posluju u Hrvatskoj već poručile da se ne namjeravaju povlačiti niti smanjivati izloženost regiji i Hrvatskoj (a HNB je upozorio da ima mjere za sprečavanje izvlačenja kapitala), i dalje se brusi druga inačica Bečke inicijative. Želi se spriječiti ekonomski kolaps jugoistočne Europe koji bi nastao povlačenjem zapadnih banaka. Za razliku od 2009. inicijativa ne uključuje financijske angažmane međunarodnih financijskih institucija.S četvrtog foruma Bečke inicijative u organizaciji Europske komisije u Bruxellesu priopćeno je da su “prekogranični nadzor i uključivanje svih institucija u donošenje odluka temeljna načela za očuvanje stabilnosti financijskog sektora i sprečavanje nekontroliranog smanjivanja plasmana banaka u regiji ‘nove’ Europe”.

poslovni.hr