Hoće li Inzko i CIK formirati vlasti u BiH

Kako će se izabrati delegati u Dom naroda FBiH, budući da je dio Izbornog zakona koji to određuje stavljen van snage.

Dok se nastavljaju žučne rasprave i oštre izjave zvaničnika zbog izbora Željka Komšića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, od lokalnih pa do onih iz susjedne države, a izabrani predstavnici vlasti počinju pregovore o mogućim koalicijama, malo ko od političara se bavi pitanjem kako će se uopće formirati vlasti, pogotovo u entitetu Federacije BiH, budući da je jedan dio Izbornog zakona stavljen van snage.

Stoga je vrlo moguća intervencija visokog predstavnika u BiH – i to uputama Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja bi privremenim aktom regulirala izbor delegata u Dom naroda FBiH, smatraju naši sagovornici.

Naime, dio izbornog zakona koji određuje izbor delegata u Dom naroda FBiH stavljen je van snage – do sada su kantonalne skupštine davale delegate za Dom naroda FBiH koji biraju delegate Doma naroda BiH. Također, Dom naroda FBiH imenuje potpredsjednike i predsjednika FBiH koji imenuje vladu ovog entiteta.

Iz ovoga je jasno da se vlasti u FBiH i dijelom u BiH neće moći formirati.

“Neka pravila se moraju donijeti. Po mom mišljenju, nažalost najizglednije je da OHR na neki način otključa ovu situaciju, bilo uporabom Bonskih ovlasti visokog predstavnika Valentina Inzka, ili da OHR na neki način odobri Središnjem izbornom povjerenstvu da nekim privremenim aktom odredi na koji način da se izaberu izaslanici u Dom naroda. Isto tako moguće je, iako po mom mišljenju vrlo malo vjerojatno, da novi saziv Zastupničkog doma i stari saziv Doma naroda usvoji izmjene Izbornog zakona u u skladu sa presudom Ustavnog suda”, kaže Jurica Gudelj, glavni urednik portala Dnevnik.ba.

Prema mišljenju Vehida Šehića iz koalicije Pod lupom koja prati izborne procese u BiH također postoji opcija da OHR reagira, odnosno da “radi posao naših političara koji ne implementiraju odluke Ustavnog suda”.

Ne samo ovu koja se tiče izbora delegata, nego, ističe Šehić, i druge odluke, pa čak i odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci i ostali koje zahtijevaju i promjenu ustava.

“Istina da postoji prepreka za konstituisanje vlasti, u prvom redu na nivou FBiH, jer sada ne postoje članovi Izbornog zakona na koje se može pozvati Centralna izborna komisija BiH kada bude odlučivala o Domu naroda FBiH. To automatski dovodi do nemogućnosti konstituisanja Doma naroda državnog parlamenta, predsjednika i potpredsjednika FBiH, Vlade FBiH”, kaže Šehić.

Čovićev uslov za formiranje vlasti

Po apelaciji Bože Ljubića 2014. godine, Ustavni sud BiH naredio je da se odredbe Izbornog zakona promjene u roku od šest mjeseci, što se do danas nije desilo.

Ljubić je svoju apelaciju tada objasnio ovim riječima: “Bosansko-podrinjska županija, gdje prema popisu iz 2013. žive ukupno 24 Hrvata, u Dom naroda FBiH daje jednog hrvatskog delegata jednako kao i Posavska županija gdje živi preko 40.000 Hrvata”.

HDZ je stoga predložio da Bosanskopodrinjski kanton, Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton više ne biraju hrvatske delegate, što je kod mnogih drugih stranaka iz FBiH dočekano na nož jer se radi o još jednoj diskriminaciji građana i daljnjim podjelama u BiH.

S druge strane, Ustav FBiH jasno nalaže da u Domu naroda mora biti najmanje jedan pripadnik konstitutivnog naroda iz svakog kantona, što je u suprotnosti sa odlukom Ustavnog suda.

Zbog toga je Borjana Krišto, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH, u januaru ove godine podnijela novu apelaciju Ustavnom sudu BiH osporavajući ove odredbe ustava, ali sud do danas nije donio odluku u ovom slučaju.

“Ustavni sud još nije donio tu odluku, ne znam zašto, premda su dobili mišljenje od OHR-a kao prijatelja suda. Zašto ne donose odluku, teško je sada govoriti o tome, ali sigurno da će ona u mnogo čemu olakšati i implementaciju odluke suda po apelaciji Bože Ljubića”, kaže Šehić.

U međuvremenu su se predstavnici vladajućih političkih stranaka ove godine intenzivno pokušavali dogovoriti kako promijeniti zakon do izbora u oktobru, ali nijedan prijedlog nije prošao u Parlamentu BiH.

HDZ je uz promjene o izboru delegata u federalni Dom naroda, u svom prijedlogu, koji je odbačen u Predstavničkom domu BiH, naveo i izmjene kojima se regulira izbor članova Predsjedništva BiH, upravo kako bi izbjegli slučaj Komšić, te odredbe koje se tiču izbora u Mostaru.

Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH, u svom prvom intervjuu nakon izbora Komšića u Predsjedništvo BiH, rekao je da će apsolutni uslov za formiranje vlasti biti promjena Izbornog zakona.

“Sačekat ćemo rezultate izbora, a do tada dogovoriti prijatelje s kojima možemo promijeniti Izborni zakon kako se više nikada ne bi dogodilo da uđemo u izbornu kampanju, bilo da se radi o Mostaru, Domu naroda ili Predsjedništvu BiH, a da se nisu provele osnove legitimnog zastupanja. Ustavni sud je utvrdio kako su konstitutivni narodi natkrovljujuće načelo Ustava i to nitko ne može ignorirati“, kazao je Čović.

Mogu li se političari dogovoriti

Jednog od prijatelja koje Čović spominje, politički analitičar Željko Raljić vidi u Miloradu Dodiku i njegovom Savezu Nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je i ranije davao podršku HDZ-ovom prijedlogu izmjena Izbornog zakona.

“Što se tiče Čovića, ja mislim da on tvrdi pazar. Čović zbog svoje kriminalne prošlosti mora pristupiti formiranju vlasti, jer je to jedini način da se sačuva od odgovornosti i on će ići u to bez obzira šta govorio, a imat će podršku Dodika. Ne vjerujem u Čovićevu iskrenu namjeru, jer on to koristi samo kao metod političke manipulacije nad Hrvatima u BiH. On je najmanje zastupnik interesa Hrvata, kao i što je Dodik najmanje zastupnik interesa Srba, da budem iskren kao i Bakir Izetbegović Bošnjaka. Ako mene pitate, ni Željko Komšić nije pravi predstavnik građana BiH, zato što koketira sa nacionalizmom, zato što je njegova retorika, njegovo zalaganje, daleko od njegovog učinka, a bio je dva puta član Predsjedništva i šta je učinio? Čime ima da se pohvali, potpisom za ulazak BiH u MAP? Suština čitavog problema – naši političari nisu spremni da uđu u ozbiljne reforme, a samim tim da promijene Izborni zakon.”

Međutim, Gudelj kaže da izjavu Čovića promatra u svjetlu da se izbori neće moći implementirati bez pravila kako formirati Dom naroda FBiH. Ipak, dodaje da bi bilo naivno očekivati da neće biti zastoja u formiranju vlasti, jer smo svjedoci takvih situacija više od deset godina, kada je trebalo najmanje godinu dana da se formira vlast, barem na nekom od nivoa.

“Sada kada je situacija ovakva u kakvoj smo mi danas gdje su pravila potpuno nejasna, logično je da će politički akteri tu situaciju pokušati iskoristi na način da ostvare svoje određene ciljeve. Isto tako potpuno je razumljivo da će biti onih aktera koji će biti protiv bilo kakvih dogovora zbog toga što oni možda ostaju izvan kruga stranaka koje će formirati vlast. Dakle, ni u kojem slučaju ne očekujem da će proces ići glatko, ali na kraju će se neka vlast morati formirati.”

Kako zaključuje Šehić, u svemu tome će ponovo ispaštati građani u BiH.

“Najbolje rješenje bi bilo da se političke stranke koje će participirati u vlasti dogovore o formiranju vlasti, ali bez ucjena. Građani u BiH ne smiju biti kažnjeni zato što su političari neodgovorni prema njima i državi.”

balkans.aljazeera.net