ENG
HDZ u Hercegovini se nakon pet godina sjetio konstitutivnosti Srba, a i dalje ignorišu bosanski jezik
Autor/ica 👤R.D/Klix.ba
Povezani članci
- Ambasada SAD-a u BiH poručila Tužilaštvu BiH: Istražujte korupciju, a ne istraživačke novinare
- Svetislav Besara: „Roman o Titu“ (7)
- Odgovornost i sloboda medija u BiH – Zašto je neophodno skinuti “ružičaste” naočale?
- Centar Simon Wiesenthal traži od bosanskih vlasti da zabrane misu za Bleiburg
- Dizajn otpora i nezavisne kulture
- Turković: Utjecaj Rusije i susjednih zemalja vodi ka destrukciji BiH
Naredna sjednica Vlade HNK mogla bi ukratko ilustrirati svu providnost, licemjerje i politički klijentelizam u našoj zemlji. Vodeći HDZ, očito motiviran aktuelnim političkim trendovima, iz ladice izvlači konstitutivnost Srba, a zanemaruje bosanski jezik koji je dio istog procesa.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na sjednici koja bi se najvjerovatnije mogla održati u utorak 8. juna 2021. godine, trebala bi raspravljati o pitanjima izmjene Ustava ovog kantona, čije usvajanje godinama opstruiraju HDZ BiH i HDZ 1990.
Prema dosadašnjoj “praksi” HDZ BiH je u HNK, ovisno o aktuelnim političkim kretanjima u Bosni i Hercegovini, manipulirao usklađivanjem Ustava uglavnom na dva načina. Potpuno izbjegavajući provesti presudu Ustavnog suda BiH odbijanjem usklađivanja Ustava HNK s Ustavom FBiH i izdvajanjem pojedinačnih odredbi naloženih u presudi Ustavnog suda BiH. Nijedan od dva navedena “modela” kojim se godinama služio HDZ BiH ne predstavljaju rješenje koje je Ustavni sud BiH naložio u svojoj presudi 2018. godine.
Sada, pet godina nakon inicijative, na stol Vlade HNK, a možda i Skupštine dolazi dio presude ustavnog suda koji tretira konstitutivnost, ali ne i pitanje bosanskog jezika, koji Ustav HNK navodi kao bošnjački.
Hronologija dešavanja
Inicijativu za usklađivanje četiri kantonalna ustava s Ustavom Federacije u dijelu koji se odnosi na konstitutivnost naroda i upotrebu službenih jezika i pisama pokrenula je potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović 2015. godine, a nakon toga istu je inicijativu dostavila Domu naroda parlamenta Federacije BiH. Potpredsjednica Federacije BiH predložila je Klubu bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH da pokrene amandmanske procedure pred nadležnim kantonalnim skupštinama, što je jednoglasno i utvrđeno na sjednici ovog kluba održanoj 16. marta 2016. godine.
Klub delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH je 17. marta 2016. inicijativu za izmjenu Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona dostavio na daljnje postupanje Skupštini HNK, klubovima naroda u Skupštini HNK i Vladi HNK. Amandman XIII na Ustav HNK u istovjetnom tekstu podnijeli su u skupštinsku proceduru Klub poslanika Bošnjaka (9. juna 2016.) i Klub poslanika Srba (31. majaj 2016.).
Aktom predsjedavajućeg Skupštine HNK od 13. juna 2016. god. i aktom od 13. juna 2016. amandmani Kluba poslanika Bošnjaka i amandmani Kluba poslanika Srba dostavljeni su na mišljenje svima poslanicama u Skupštini HNK, Komisiji za ustav i Vladi HNK. Mišljenje i primjedbe na amandmane nije dostavio niko od poslanika u Skupštini, niti Vlada HNK. Komisija za ustav je sazivana više puta, ali zbog neprisustva 3 člana (dva člana iz HDZ i vanjski član iz reda eksperata Častimir Mandarić) nije se mogla očitovati o predloženim amandmanima. Aktom Komsije za Ustav od 28. septembra 2017. godine. obaviješeten je predsjedavajući Skupštine HNK da se Komisija nije mogla očitovati o predloženim amandmanima.
Amandman XIII Kluba poslanika Bošnjaka i Amandman XIII Kluba poslanika Srba s Odlukom o proglašenju amandmana XIII na Ustav HNK predloženi su na 6. vanrednoj sjednici Skupštine 22. septembra 2017., nastavku 6. varedne sjednice Skupštine 2. oktobra 2017. godine te na 7. vanrednoj sjednici Skupštine održanoj 13. oktobra 2017. godine. S obzirom na to da nije bilo podrške da se amandmani na Ustav HNK predlože u dnevni red Skupštine (zbog odbijanja poslanika HDZ BiH i HDZ 1990), trećina poslanika u Skupštini HNK podnijela je 1. jula 2017. godine zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava HNK s Ustavom Federacije BiH.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi četiri kantonalna ustava dana 7. septembra 2017. pred Ustavnim sudom pokrenuo je i premijer Federacije BiH Fadil Novalić.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko je pismom od 15. septembra 2017. godine pozvao sve zastupnike u Skupštini HNK na usklađivanje Ustava HNK s Ustavom Federacije.
Rješenjem Ustavnog suda od 14. marta 2018. postupci po zahtjevu za ocjenu ustavnosti pokrenuti od trećine poslanika u Skupštini HNK i premijera Federacije BiH, spojeni su u jedinstveni postupak, a javna rasprava održana je 16. maja 2018. godine, na kojoj su prisustvovali punomoćnici trećine poslanika u Skupštini HNK, premijera Federacije BiH i predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine HNK.
Ustavni sud Federacije BIH je presudu u predmetu U-48/17 donio 16. maja 2018. na sjednici koja je bila otvorena za javnost. Presuda je dostavljena Skupštini HNK aktom od 13. jula 2017. Ustavni sud Federacije BiH rješenjem od 19. novembra 2019. utvrdio je da nije provedena presuda Ustavnog suda. Rješenje je objavljeno u “Službenim novinama HNK” od 31. decembra 2019. godine.
Logična pitanja
Sad se postavlja logično pitanje zašto predsjednik Vlade HNK od 13. juna 2016. godine, faktički pet godina od amandmana koje su u Skupštini HNK podnijeli Klub Bošnjaka i Klub Srba, a koje je predsjedavajući Skupštine HNK proslijedo Vladi HNK, nikada te iste amandmane nije delegirao na dnevni red Vlade HNK? Zašto je te amandmane pet godina držao u ladici?
Drugo pitanje je zašto Predsjednik Vlade HNK sada na dnevni red delegira inicijativu Kluba poslanika HDZ-a u Skupštini HNK, koju je taj klub pokrenuo 30. aprila 2021. godine? To je inicijativa kojom bi bila riješena samo konstitutivnost srpskog naroda, ali ne i pitanje bosanskog jezika. U prevodu, zašto Herceg ne stavi na dnevni red Vlade HNK kompletnu implementaciju presude Ustavnog suda FBiH?
Mogući epilog
HDZ u Vladi HNK ima premijera i s njim polovinu glasova, a jezičak na vagi mogao bi biti ministar privrede Željko Laketić. Dobro obaviješteni izvori govore da ministar koji dolazi iz reda srpskog naroda može biti sedma ruka i podržati ovu djelomičnu implementaciju presude.
Ovakav pristup samo bi produbio ionako duboke podjele u Hercegovini te naglasak stavio na političku trgovinu.
Autor/ica 👤R.D/Klix.ba
