GODINE KOJE JE POJEO TEGELTIJA: Kako je Vijeće iznevjerilo viziju, misiju i načela zbog kojih je osnovano…

„Očekujem da na dan kada ja budem predavao ostavku isto učine, na mjesto člana Savjeta, isto učine Goran Nezirović, Slavo Lakić, Berina Alihodžić Selim Karamehić i Biljana Simeunović“, izjavio je Tegeltija. 

Osnovni razlog za njihovo podnošenje ostavke na mjesto člana Vijeća on vidi u činjenici da su bili glavni nosioci aktivnosti Podvijeća FBiH koji su provodili procedure za imenovanja, a koja su, prema Tegeltiji, najviše osporavana u javnosti. 

„Nijedno imenovanje u RS nije bilo sporno u javnosti“, tvrdi Tegeltija. 

Za Simeunović je naveo da je na javnoj sjednici iznijela opasnu neistinu govoreći da je on na pripremnoj sjednici spominjao riječ „izbijanje nemira“ u slučaju njegovog smjenjivanja. 

„To je dovoljan razlog da bez odlaganja preuzme moralnu odgovornost i podnese ostavku, ako to ne uradi očekujem od članova VSTS da štiteći integritet pokrenu proceduru njene smjene“, naveo je Tegeltija. 

Prije nego je saopćio odluku, Tegeltija se požalio da je od trenutka njegovog izbora počela njegova diskreditacija preko medija koji su, kako kaže, bliski SDA.

Ti napadi su se, tvrdi, intenzivirali 2016. sa raspisivanjem konkursa za predsjednika Suda BiH, a dodatno pojačali dvije godine kasnije nakon raspisivanja konkursa za glavnog tužitelja Tužilaštva BiH.

Prema njegovim riječima, dobijao je upozorenja da će na njega krenuti lavina u slučaju izbora Gordane Tadić na tu poziciju, ali da on nije podlegao pritisku. 

„Skrećem pažnju javnosti da pomno prati rad VSTV-a. Vrlo brzo nakon današnjeg dana, pokušat će se izvršiti smjena glavnog tužicoa Tužilaštva BiH i svih ljudi koji su na neki način radili predmete vezano za ljude koji su u vezi sa SDA“, tvrdi Tegeltija.

Žurnal u opširnoj analizi podsjeća na karijeru Milana Tegeltije na čelu VSTV-a. Pokazaćemo da je Vijeće tokom tih šest godina iznevjerilo viziju, misiju i načela kojih se moralo držati 

DOLAZAK U VIJEĆE: Lobiranje i kršenje tajnosti glasanja

VSTV BiH je na sjednici održanoj 8. jula 2014. godine izabrao predsjednika Osnovnog suda u Banjoj Luci Milana Tegeltiju za predsjednika VSTV-a, na mandat od četiri godine, koji mu je u julu 2018. produžen na još četiri.

Žurnal je još 2014. pisao da je kandidovanje Tegeltije za člana VSTV-a do samog kraja držano u tajnosti, a isticanje njegove kandidature za mnoge je bilo šokantno, s obzirom da se radi o sudiji koji se dovodi u vezu sa osobama iz kriminalnog miljea i za kojeg se tvrdi da je potpuno u službi vladajuće kaste u RS i njemu bliskih tajkuna.

“Prema pouzdanim izvorima, Tegeltija je u međuvremenu, putem svojih igrača bliskih vlasti, na terenu lobirao za svoj izbor. Ovi izvori navode da je od pojedinih sudija traženo da Tegeltiji vrate uslugu, jer im je vlast pozapošljavala članove uže porodice ili im je predsjednik Osnovnog suda pomogao u nekim predmetima za koje su bili nadležni”, pisao je Žurnal u junu 2014.

Sutkinja Marija Aničić – Zgonjanin bila je Tegeltijin protivkandidat i ukazivala je tada na kršenje principa tajnosti glasanja, dok je dvoje (od 13 kandidovanih) sudija naprasno, svega tri dana prije glasanja, povuklo svoju kandidaturu.

U decembru 2016., nakon što je Ranko Debevec izabran za predsjednika Suda BiH, Tegeltija je za RTRS izjavio da je “VSTS posao uradio u skladu sa Ustavom, zakonom i svojim ovlaštenjima”.

Tvrdio je Tegeltija tada da “pravosuđe u BiH ima hrabrosti da pokrene velike procese i da će se to pokazati u vremenu koje dolazi”, kao i da su se “stvari godinama gurale pod tepih, ali da je ovaj saziv VSTS odlučio da ih izvadi na površinu”.

Prvi čovjek VSTV-a je u Banjoj Luci 2017., prema pisanju medija, izjavio da njegova naknada u VSTV-u iznosi 1.300 KM u vidu paušala i da je to jedina naknada koju ima.

Podsjetimo na pisanje Žurnala da je Tegeltija tokom 2018. bio sudija-arbitar u najmanje tri predmeta, što je honorirano sa 44 hiljade maraka. Naravno, ni ovaj angažman po tumačenju Tegeltije i VSTV-a nije nezakonit.

U nastavku, podsjećamo na rad Visokog tužilačkog vijeća kroz smjernice koje su sami dali na svojoj zvaničnoj službenoj stranici: Vizija, Misija, Načela…

VIZIJA: Nije učvršćena vladavina prava u BiH

Na zvaničnoj internet stranici VSTV BiH navodi se da je  vizija ovog pravosudnog tijela – da kontinuirano doprinosi učvršćivanju vladavine prava u BiH.

Evropska unija je u “izgradnju savremenog i efikasnog pravosuđa u BiH” uložila više od 15 miliona eura, s tim da su tokom 2019. kroz projekat “EU za pravdu: Podrška borbi protiv organiziranog kriminala i korupciju u BiH” uložili dodatnih 2,2 miliona eura.

U međuvremenu su se nastavile nizati afere i pogrešne odluke VSTV-a. Tako je Evropska komisija u junu ove godine uputila pismo VSTV-u upozoravajući ih da će “preispitati svoje finansijske i tehničke podrške pravosuđu”.

Žurnal je u maju 2019. objavio video-snimak “Potkivanje” u kojem Tegeltija sa Nerminom Aleševićem iz Velike Kladuše razgovara o predmetu aktivnom pred Tužilaštvom KS.

“Nermine, kada mi pošalješ broj predmeta, onda ću ja vidjeti sa Dalidom”, poručio je Tegeltija Aleševiću.

Očekivala se Tegeltijina ostavka, ali je on dobio podršku svih članova Vijeća, a odbijeni su zahtjevi za disciplinski postupak i njegovu suspenziju.

Uslijedili su protesti ispred kompleksa zgrada gdje se nalaze VSTV, Sud i Tužilaštvo BiH. Okupljeni građani tražili su ostavke svih članova Vijeća, zbog, kako su kazali, nerada i korupcije.

Proteste su tada podržali i članovi grupe Pravda za Davida, ali i porodica Memić.

Nakon objavljivanja snimka, tadašnji šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark poručio je da “VSTV ne može ni po koju cijenu dozvoliti bilo kakvu mogućnost da u svom radu bude korumpirano”.

Zbog učestalih afera i sve jačeg nezadovoljstva javnosti, Evropska komisija je u aprilu 2019. pokrenula novu inicijativu za praćenje cijelog sistema vladavine prava u BiH, od agencija za provedbu zakona do sudova. Angažovali su njemačkog pravnog stručnjaka u penziji Reinharda Priebea koji je sačinio izvještaj o stanju u pravosuđu u kojem je utvrdio da je “tokom godina, sam VSTV postao problem”.

Priebe je utvrdio i da su “ozbiljni problem u sudskim odlukama postali očigledni zbog nedostatka liderskih kapaciteta, te navoda o politizaciji i sukobu interesa, neefikasnosti organizacije VSTV-a, nedovoljnog dosega i transparentnosti i, zbog neuspjeha u provedbi reformi”, te da je povjerenje u ovu instituciju poljuljano “navodima o korupciji predsjednika VSTV-a, te navodnim manipulacijama u imenovanjima i disciplinskim postupcima”.

I pored toga što je EU uložila 2,2 miliona eura za podršku borbi protiv korupcije, treći izvještaj Misije OSCE-a u BiH o odgovoru pravosuđa na korupciju poražavajući je za naše pravosuđe. Sam naziv “Sindrom nekažnjivosti”, kako je to pojasnila ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije “odražava realnu sliku trenutne situacije”.

Na loše stanje u pravosuđu godinama ukazuju i nevladine organizacije u BiH. U izvještaju Transparency International BiH iz 2018. navodi se da pravosuđe u BiH ne funkcioniše, a da reforma, u koju je međunarodna zajednica uložila više desetina miliona eura, nikada do kraja nije urađena.

Tokom prošle godine u Ambasadi SAD održan je i sastanak sa pojedinim sudijama i tužiocima, s ciljem, prema navodima sa Twitter naloga Ambasade, da se napravi korak ka usvajanju zakona koji će omogućiti transparentnije imenovanje sudija i tužilaca, kako bi se ojačala vladavina prava.

Na sastanak su pozvani sudije Goran Nezirović i Branko Perić, te glavni tužilac Tužilaštva TK Tomislav Ljubić što je zasmetalo bivšoj potpredsjednici Vijeća Ružici Jukić, koja je na sjednici u maju 2019. osudila ovaj potez Ambasade SAD-a.

Ne treba zaboraviti ni statuse na Facebook profilu bivše potpredsjednice Vijeća kojima je šokirala javnost, poput onog u kojem je indirektno tražila održavanje mise za žrtve Bleiburga u Sarajevu usput kritizirajući sve one koji su se tome protivili.

Pisao je Žurnal i o Tegeltijinoj odluci iz februara ove godine kada je sam sebe imenovao za člana Komisije za izbor članova Centralne izborne komisije BiH što je za cilj imalo rušenje CIK-a, te jačanje kadrova Dodika i Dragana Čovića.

“VSTV samo radi za sebe i slušaju osobe koje su ih dovele. Tegeltija ima enormno bogatu kuću, živi na jako visokoj nozi i dalo bi se istražiti štošta oko njega”, izjavio je Slobodan Vasković u septembru ove godine.

A, o Tegeltijinom bogatstvu ranije je izvještavao i Žurnal.

MISIJA: Građani nemaju jednak pristup pravdi

Na zvaničnoj interent stranici pod “misijom VSTV-a” navodi se da – osiguravanjem nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u BiH, VSTV omogućava jednak pristup pravdi i jednakost svih građana pred zakonom.

Podsjetimo na još neriješene slučajeve ubistva Dženana Memića i Davida Dragičevića. 

Advokat porodica dvojice ubijenih mladića Ifet Feraget još ranije je za medije izjavio da “slučajeve Memić i Dragičević treba tretirati kao opasan pravosudni virus, iako se odgovorni još trude da ga prikriju”.

Muriz Memić, otac ubijenog Dženana, sa advokatom Feragetom je išao i na sastanak kod Tegeltije. Dva sata su mu, izjavio je Feraget nedavno za Žurnal, pričali o svim dokazima s kojima raspolažu i na sve propuste Dalide Burzić, ali Vijeće po tom pitanju ništa nije poduzelo.

“I kada imate konkretne slučajeve očiglednog organiziranog kriminala u Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo i Okružnom tužilaštvu Banja Luka, a predsjednik se javno obraća advokatu i pita šta je to Vijeće moglo poduzeti, onda ne treba bolja ocjena stanja u kojem se Vijeće nalazi. Šta će nam VSTV ako ne može poduzeti ništa da se popravi stanje u pravosuđu”, smatra Feraget.

I bivša potpredsjednica Jukić je primila porodicu Memić i advokata Ferageta, te im obećala da će “u skladu sa svojim ovlaštenjima učiniti sve da oštećeni Memić i njegova porodica ostvare sva zakonom i Ustavom zagarantirana prava”.

Ono što je uradila jeste da je glasala za izbor Dalide Burzić za sutkinju Suda BiH.

I Davor Dragičević, otac ubijenog Davida iz Banje Luke, u nekoliko navrata je za medije isticao da sve “dok su oni na čelu VSTV-a, predmeti Dragičević i Memić, neće biti riješeni.

Afera “Potkivanje” – Tužilaštvo BiH nedavno je podiglo optužnicu protiv Nermina Aleševića koji je sačinio snimak “Potkivanje” kako bi pokazao po kojem principu funkcioniše pravosuđe u BiH. Optužnicom je obuhvaćen i suspendovani policajac SIPA Marko Pandža koji se na snimku čuje kako preuzima novac za “potkivanje” Tegeltije, a kasnije tokom saslušanja je tvrdio da je novac uzeo za sebe.

Tegeltije, koji je glavni akter ove afere, u optužnici nema. On je saslušan kao svjedok.

Afera “Diploma” – Žurnal je objavio i snimak razgovora sa Senadom Pehlivanom o kupovini diplome Srednje medicinske škole za samo 17 dana, bez ijednog dana nastave. Tužilaštvo BiH je 30. septembra donijelo naredbu o nesprovođenju istrage u ovom predmetu, a prethodno je državni tužilac Oleg Čavka (protiv kojeg je vođeno nekoliko disciplinskih postupaka) saslušavao novinarku Žurnala Azru Omerović koja je i otkrila ovu aferu puna dva sata. Interesovalo ga je odakle joj informacije.

Nedavno je Tužilaštvo KS donijelo i naredbe o obustavi dvije istrage: Huso Ćesir neće odgovarati zbog napada na fotografa Žurnala Adija Kebu, i neće biti istraga po prijavi Amine Smajlović zbog nepružanja medicinske pomoći njenoj kćerki Nadin Smajlović.

Podsjetimo na još neke obustavljene istrage u vrijeme dok su Tegeltija i njegova svita na čelu krovne pravosudne institucije.

Tokom 2016. mediji su objavili da je u slučaju “Referendum” obustavljena istraga protiv Milorada Dodika. To je potvrđeno naredne godine kada je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv četiri osobe (Siniše Karana, Dragoljuba Reljića, Gorana Zmijanca i Milana Petkovića), dok protiv Dodika, Željke Cvijanović i Mirka Šarovića “nije bilo dovoljno dokaza”.

Dodikovo ime spominjalo se i u istragama koje su se vodile u predmetima “Pavlović banka”, “Bobar banka”, ali i u aferi “Kilogram zlata”. Do optužnice nikada nije došlo…

Podsjetimo i na slučaj tužitelja Dalibora Vreće kojeg je Drugostepena disciplinska komisija VSTV-a oslobodila svake odgovornosti u slučaju “Naerac”. On se teretio da je lažirao da je optuženi Dragan Naerac u sudnici u Gradišci, iako se on tada nalazio u pritvoru u Versaju, nakon čega je donesena i presuda. Vrećo je tužitelj i u predmetu Dragičević.

KLJUČNA NAČELA: Stagnira efikasnost pravosuđa

Strateškim planom VSTV definirana su četiri ključna načela na kojima se zasniva funkcionalno pravosuđe: efikasnost, kvalitet, odgovornost i nezavisnost.

USAID je i ove godine proveo istraživanje o indeksu efikasnosti pravosuđa.

– Efikasnost pravosuđa u BiH stagnira tokom posljednje tri godine, dok se percepcija efikasnosti pravosuđa u prošloj godini pogoršala i u očima javnosti i u očima sudija i tužilaca, ključni su nalazi istraživanja o indeksu učinkovitosti pravosuđa u BiH za 2019. 

Na sve lošiju sliku pravosuđa u javnosti utiču loše odluke VSTV-a čime su dodatno urušili svoj kredibilitet i efikasnost.

U septembru 2018. usvojili su nacrte kriterija i nacrt pravilnika za ocjenjivanje rada nosilaca pravosudnim funkcija, a pravni stručnjaci su ocijenili da ga je skoro nemoguće sprovesti, navodeći da će u mnogome naštetiti efikasnosti rada sudova. Presudom Suda BiH usvojeni nacrti su prestali da važe.

Naime, Sud BiH je u postupku ocjene zakonitosti općih akata pokrenutom po zahtjevu Olge Pantić donio presudu u kojoj ukida Pravilnik o postupku ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija i Kriterije za ocjenjivanje rada sudija u BiH.

U januaru 2016. javnost je uznemirila informacija da je VSTV donio odluku da se uposlenima u pravosudnim institucijama zabrani nošenje vjerskih obilježja.

Emir Kovačević, pravni ekspert grupe Međureligijskog vijeća BiH, u izjavi za AlJazeeru tada je ocijenio da zaključak VSTV-a nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

“Određene državne institucije mogu ograničiti to pravo, ali kako je navedeno u stavu 2. člana 9. Evropske konvencije, mora biti prije svega to ograničenje propisano zakonom”, stoji u Kovačevićevoj izjavi.

Glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez za BIRN BiH je nedavno podsjetila da je EK tokom proteklih 15 godina osigurala više od 30 miliona eura za jačanje neovisnosti, integriteta i efikasnosti pravosuđa u BiH, posebno kroz dodjele VSTV-u.

“EU žali što se odupire provođenju ključnih reformi unutar pravosudnog sistema BiH i šire. Posebno žali što nije postignut napredak u uspostavljanju smislenog sistema provjere integriteta, u skladu sa preporukama i nalazima Komisije iz nezavisnog stručnog izvještaja o pitanjima vladavine prava u BiH”, kaže Pisonero-Hernandez.

Dodala je da Evropska komisija stoga preispituje učinkovitost svoje finansijske potpore dodijeljene VSTV-u.

Sudija Osnovnog suda u Brčkom Nedeljko Tabaković nedavno je pred Istražnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu BiH izjavio da je “stanje u pravosuđu katastrofalno”.

“Po mom mišljenju dotakli smo dno, dalje ne možemo, morat ćemo napraviti korjeniti promjene, moramo početi prvo od VSTV-a. Poznate su te silne afere i da se to desilo u bilo kojoj evropskoj zemlji kompletan VSTV već bi podnio davno neopozivu ostavku, na čelu s Tegeltijom!”, poručio je Tabaković.

On je istovremeno upozorio šta bi se moglo desiti ukoliko “VSTV podvali izmjene zakona na način kako su ih zamislili u nacrtu koji je pripremio VSTV”.

Iznio je Tabaković i šokantne tvrdnje da Sistem za automatsko upravljanje predmetima (CMS) u Osnovnom sudu u Brčko distriktu ne bira sudije automatski, nego da se zloupotrebama određeni predmet dodjeljuje “podobnom” određenom sudiji.

NADLEŽNOSTI: Niz spornih imenovanja sudija i tužilaca

Nadležnosti VSTV-a BiH definirane su Zakonom o VSTV-u BiH  i odnose se, između ostalog, na  imenovanja sudija i tužilaca, njihovo stručno usavršavanje, ali i disciplinsku odgovornost, predlaganje godišnjih budžeta za sudove i tužilaštva, pravosudnu upravu i nadzor, davanje mišljenja o nacrtima zakona i propisa, te pokretanje postupka usvajanja zakona i drugih propisa značajnim za pravosuđe.

Osvrnimo se na neka od spornih imenovanja do kojih je došlo u vrijeme Tegeltijinog mandata. Jedno takvo je i imenovanje Dalide Burzić za sutkinju Suda BiH. Protiv Burzićeve se trenutno vodi disciplinski postupak jer je zbog neispravnog postupanja za vrijeme obavljanja dužnosti glavne tužiteljice Tužilaštva KS.

Prisjetimo se sjednice na kojoj je Vijeće, na čelu sa Tegeltijom, produžilo mandat dodatnom sudiji Kantonalnog suda u Sarajevu Huseinu Delaliću, protiv kojeg je tri mjeseca prije toga pokrenut disciplinski postupak jer nije prijavio raniju presudu. U međuvremenu je Delalić otišao u penziju, izbjegavši kaznu.

Zbog ovog slučaja je i bivši šef Delegacije EU u BiH Wigemark pisao Tegeltiji, naglašavajući da su pred zakonom svi jednaki i da ne bi trebala postojati ni trunka sumnje u vezi bilo kojeg nosioca pravosudne funkcije.

U međuvremenu su se mediji raspisali i o slučaju, sad već razriješenog tužioca iz Banje Luke, Saše Labotića, koji je također osuđivan prije 11 godina, i koji je tu presudu skrivao.

Podsjetimo i na imenovanje Vladimira Špoljarića za predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu, koji je nedavno optužen za seksualno uznemiravanje uposlenice suda zbog čega je i suspendovan, a o čemu je Žurnal pisao prvi.

Špoljarićevo ime se, i prije njegovog imenovanja, dovodilo u vezu sa Esedom Radeljašem, a spominjao se i u predmetu Pravda.

Podsjetimo i na situacije u kojima VSTV na ključne pozicije u pravosuđu birao ljude koji su na tim funkcijama već po nekoliko mandata. Jedan takav slučaj jeste i (re)imenovanje Jadranka Grčevića na poziciju predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta BiH, koju obnaša 20 godina.

Sudija Tabaković je nekoliko puta pisao VSTV-u da preispitaju i ponište odluku o (re)imenovanju Grčevića navodeći da se on nalazi u sukobu interesa, jer mu u istom sudu radi i žena. Ali, VSTV smatra da to nije sporno jer Grčevićeva supruga nije sudija, već radi na poslovima uknjižavanja imovine.

“Imate i suprugu predsjednika Apelacionog suda Brčko distrikta BiH (Damjan Kaurinović, op.a.) koja isto radi u našem sudu na knjiženju. Predsjednik Apelacionog suda ocjenjuje rad predsjednika Osnovnog suda i normalno je da će mu zbog svoje žene dati ocjene koje igraju ulogu prilikom imenovanja”, upozoravao je Tabaković.

Upravo zbog spornih imenovanja stručnjaci tvrde da se odlaskom Tegeltije neće puno toga promijeniti, jer “iza njega ostaju njegovi ljudi”.

BUDŽET VSTV 

VSTV dio svojih aktivnosti finansira iz odobrenih sredstava budžeta institucija BiH, a projektne aktivnosti usmjerene na reformu pravosuđa finansiraju se iz donatorskih sredstava. 

2019. – 5.122.000 KM. 

2018 – 5.072.000 KM 

2017 – 4.866.000 КМ

2016 – 4.759.000 KM

2015. – 6.723.000 KM, a od toga je 1.950.000 KM odobreno za projekt višegodišnjih kapitalnih ulaganja “Projekt informatizacije i jačanja kapaciteta pravosudnih institucija u BiH”

2014. – 6.498.000 КМ od čega je 1.950.000 KM odobreno za projekat višegodišnjih kapitalnih ulaganja “Projekat informatizacije i jačanja kapaciteta pravosudnih institucija u BiH”

zurnal.info