Državni dom naroda usvojio HDZ-ov prijedlog izbornog zakona. Evo šta sada slijedi
Povezani članci
- Velik broj svećenika i crkvenih ljudi djeluje pod plaštem Čovićeve stranke
- Blokiran granični prelaz Bijača
- Sa Starog mosta danas se skače 453. put, Lorens Listo pred obaranjem velikog rekorda
- Dan ustanka naroda Hrvatske
- Pokret Odgovor: SRNA i RTRS moraju osigurati ravnopravno učešće Bošnjaka u javnoj debati!
- Naša stranka Mostar: Opet ćemo vas pobijediti
foto: Parlament FBIH
Delegati Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine usvojili su HDZ-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona.
Izmjene i dopune Zakona je podržalo sedam delegata, šest je bilo protiv, dok je jedan delegat bio suzdržan. Da bi izmjene i dopune ovog zakona stupile na snagu, potrebno je da ih usvoji i Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Šanse da se to desi su veoma male s obzirom na to da je HDZ-u potrebno minimalno 22 glasa opće većine, s tim da u tom zbroju mora biti barem deset glasova iz Federacije Bosne i Hercegovine i minimalno pet glasova iz entiteta RS. Trenutna konstelacija političkih snaga ne ukazuje da će HDZ imati takvu podršku.
Samostalni delegat Zlatko Miletić smatra da se ovim prijedlogom Hrvati delegitimiraju u dijelovima Bosne i Hercegovine tamo gdje nisu većina. Delegatkinja iz HDZ-a Marina Pendeš mu je replicirala, poručivši da se njime štiti legitimitet Hrvata u područjima gdje to nije bio slučaj.
Jedan od zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda i predsjednik SDA Bakir Izetbegović je izjavio da prijedlog nije u skladu s onim što su čelnici političkih stranaka 12. juna dogovorili u Briselu.
Predsjedavajući Doma naroda i predsjednik HDZ-a Dragan Čović je odgovorio Izetbegoviću.
“Tačno da je Izetbegović bio u Briselu, ali je tačno da tamo nije usvojen bilo kakav zaključak, niti je bilo šta usaglašeno. I da jeste, tamo piše da će se izmjenama zakona pristupiti odmah ili najkasnije šest mjeseci kasnije”, kazao je.
Delegat SDP-a Denis Bećirović je obrazložio zašto smatra da je ovaj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona neprihvatljiv.
“Prva karakteristika ovog prijedloga jeste da je ovo suštinski gledano beskoristan prijedlog koji neće rezultirati nikakvim efektom. Svi jako dobro znaju da, ako prođe u Domu naroda, neće proći u Zastupničkom domu. Čemu onda prijedlog. Drugo, HDZ je ovim prijedlogom inagurirao i pokazao kako izgleda koncept preglasavanja. Ovo je trebao biti usaglašen prijedlog bar onih koji čine parlamentarnu većinu. Poruka HDZ-a je: ‘Tamo gdje imamo šansu rado ćemo preglasati druge’. Treća stvar jeste antiustavnost. Nije se vodilo računa da Bosna i Hercegovina ima Evorpsku konvenciju o ljudskim pravima. Prijedlogom bi se uvela nova asimetričnost u Bosni i Herceogovini, što bi izazvalo dodatne probleme. Ovaj prijedlog ne znači ništa”, zaključio je Bećirović.
Delegat SNSD-a Nikola Špirić, koji je također zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, je bio među onima kojima će se osigurati, kako je izjavio, legitimitet hrvatskog naroda.
Riječ je o prijedlogu koji je krajem aprila u parlamentarnu proceduru uputio Čović. Njime se tretira izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, delegata Doma naroda i izbor članova Centralne izborne komisije (CIK).
Podsjetimo, ranije su delegati iz reda bošnjačkog naroda uložili veto na ovaj prijedlog. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je kasnije, očitujući se po vetu, odlučio da Čovićev, odnosno HDZ-ov prijedlog nije štetan po nacionalne interese Bošnjaka.
Suština je da se njima osigura da isključivo Hrvati u Bosni i Hercegovini biraju člana Predsjedništva i delegati Doma naroda iz reda hrvatskog naroda te da Parlament Bosne i Hercegovine imenuje članove CIK-a.