Dodik u proceduri za EU sankcije

Povezani članci

• Državni dom naroda usvojio HDZ-ov prijedlog izbornog zakona. Evo šta sada slijedi
• Turković: Utjecaj Rusije i susjednih zemalja vodi ka destrukciji BiH
• Komšić: BiH za mjesec dana može ispuniti uslove, ali je nužno da EU sankcioniše krivce
• ZAVRŠEN 15. MEĐUNARODNI FESTIVAL KOMEDIJE “MOSTARSKA LISKA 2018” –
• Zašto je Bakir Hadžiomerović ugasio ’60 minuta’?
• Promocija knjige “Posljednji poziv u pomoć“, akademika Slave Kukića

Njemačka je formalno u srijedu, 17. novembra, zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima o sankcijama protiv zvaničnika RS-a.

O tome se raspravljalo na sastanku političkog i sigurnosnog odbora Evropske unije (EU), odnosno na nivou ambasadora država članica EU koji je održan u sredinom novembra.

“Dodikov projekt sada prijeti da uništi arhitekturu Daytonskoga mirovnog sporazuma”, izjavio je 15. novembra vršitelj dužnosti njemačkog ministra vanjskih poslova Heiko Maas Maas, imenovavši izravno Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.

Sankcije bi, kako je rekao, “mogle pogoditi one koji dovode u pitanje državne strukture, pokušavaju da potaknu ljude na mržnju i rovarenje ili žele prekinuti veze s EU-om”.

Njemački potez je prvi službeni korak preduzet unutar evropske administracije, kako bi se u finalu procesa bili sancionisani oni koji šire retoriku razgradnje države BiH.

Takva retorika je posebno intezivirana nakon početka bojkota centralnih insituticija od strane predstavnika vlasti iz entiteta Republika Srpska (RS). Bojkot je započet pošto je, prije nepuna četiti mjeseca bivši visoki predstavnik Valentin Incko, zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.

Nema sankcija bez EU konsenzusa

Osam zastupnika u Evropskom parlamentu uputilo je pismo 21. oktobra visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu i visokom predstavniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu u kojem su pozvali OHR i EU da koristeći Bonnske ovlasti i sankcije “urazumi nacionalističke snage u političkom vodstvu RS-a”.

Međutim, prije uvođenja sankcija je potreban proces u radnim grupama, te EU Vijeću koje čine premijeri ili predsjednici država članica, predsjednik EU vijeća i predsjednik Evropske komisije.

Da bi EU izrekla sankcije pojedincima, organizacijama ili državama potrebna je jednoglasna odluka svih 27 država članica EU. Takvoj inicijativi se, kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno iz više izvora, usprotivila Mađarska.

Svaka država članica EU-a može sama donijeti odluku o sankcijama te zemlje prema nekoj osobi ili organizaciji.

Sankcije omogućene još pre deset godina

Evropska unija je još 21. marta 2011. usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih osoba čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH.

Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje “ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju” ili podrivaju Daytonsko-pariški opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse.

Dodatne sankcije SAD-a

Američki predsjednik Joe Biden proširio je 8. juna opseg vanrednih mjera za države Zapadnog Balkana proglašenih odlukom iz 2001. godine, kao i kriterije za uvođenje američkih sankcija.

Sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine i financija na teritoriji SAD-a. Američkim građanima je zabranjeno da sudjeluju u transakcijama s osobama koje su na listi sankcioniranih.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar je potvrdio da su “ sankcije sredstvo koje će biti korišteno, ali da neće biti primarno”.

“Rješenje su izbori, motivacija stanovnika, sudjelovanje javnosti u političkoj sferi. Lideri moraju otvoriti dijalog s civilnim društvom i opozicijom”, naveo je Eskobar.

Eskobar je u razgovoru za RSE početkom novembra ponovio kako su “sankcije na stolu”, ali i da bi “najprije želio održati razgovore s ambasadorom prije nego objavimo nove sankcije”.

Kakav je Dodikov odgovor?

Sam Dodik je nakon sastanka s Escobarom, koji je uslijedio dan kasnije, kazao kako o sankcijama nisu razgovarali, uz podsjećanje kako “ja već imam sankcije SAD-a”.

Državni sekretar SAD-a Antony Blinken je naveo da će “potezi za jednostrano povlačenje iz institucija na državnom nivou ili koji bi na drugi način mogli destabilizirati Daytonski mirovni sporazum biti suočeni s odgovarajućim akcijama, uključujući razmatranje sankcija”.

Američka administracija je tako obnovila pritisak na diplomaciju za rješavanje političke krize, naglasivši kako “sa evropskim i regionalnim partnerima radi na osiguranju teritorijalnog integriteta zemlje i poštovanja mirovnog sporazuma te pozvala na deeskalaciju”.

Protiv sankcija je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je pozvao na dijalog.

“Sankcijama niko nijedan problem nije rešio, što je pokazano kroz istoriju. Posebno prezirem one i u Beogradu i u Banjaluci i u Sarajevu koji misle da se problem rešavaju sankcijama. Razgovor je najbolji metod za rešavanje problema“, rekao je Vučić 22. oktobra

Koliko osoba sa Zapadnog Balkana je pod američkim sankcijama?

SAD je do sad izrekao sankcije protiv 190 osoba i entiteta (skupina i organizacija) sa Zapadnog Balkana. Među njima je najviše optuženih i osuđenih za ratne zločine, uključujući i one koji su pravosnažno oslobođeni ili su odslužili zatvorske kazne.​

Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Slobodan Milošević, Vojislav Šešelj, Dario Kordić, Vinko Martinović Štela i Amir Kubura, samo su neka od imena osuđenih ili optuženih za ratne zločine koji su se našli na ovoj listi.

Na njoj su, naprimjer, i Srpska demokratska stranka, Ravnogorski četnički pokret, Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca i zaštitarska agencija Puma iz Čapljine, grada na jugu BiH.

Sjedinjene Države uvele su sankcije Dodiku, tada predsjedniku Vlade RS-a, u januaru 2017. godine “zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani organiziranja referenduma” o Danu RS-a koji je održan 25. septembra 2016.

Nikola Špirić, bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH i zastupnik, a danas delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pridružio se stranačkom predsjedniku Dodiku na “crnoj listi” SAD-a “zbog umiješanosti u značajnu korupciju” u septembru 2018.

Amir Zukić, bivši zastupnik u Zastupničkom domu entiteta Federacija BiH i bivši generalni sekretar Stranke demokratske akcije (SDA), proglašen je nepoželjnim u SAD-u u maju 2020. “jer je umiješan u koruptivna djela koja su narušila vladavinu zakona u BiH”.

Osim spomenutih Dodika, Špirića i Zukića, na listi je i bivši visoki dužnosnik SDA Bakir Alispahić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Ante Jelavić, nedavno preminuli visoki dužnosnik SDA i Islamske zajednice u BiH Hasan Čengić, bivši dužnosnik SDA, danas biznismen Senad Šahinpašić i brojni drugi.

Američka uredba o sankcijama je na snazi već duže od 20 godina. Prvi put je ovu uredbu donio tadašnji predsjednik SAD-a Georg Bush mlađi 2001. godine i od tada se sankcije redovno produžavaju. Sankcije osobama na američkoj “crnoj listi” produžene su sredinom ove godine.

RSE