Dječiji dodatak u BiH samo za socijalno ugrožene

Povezani članci

• Zašto se HDZ panično boji povratka Ive Sanadera?
• O nemoralnim gadovima
• Žarko Korać : Vučiću ne prija Dodikovo ogromno oslanjanje na Rusiju
• Mitja Velikonja i Jurica Pavičić uoči drugog korčulanskog Foruma o nasljeđu i izazovima ljevice
• EU insistira da Srbija prihvati pečat Kosova
• Protesti u Briselu i brojnim drugim gradovima: Ne damo BiH, u njoj ima mjesta za sve

foto: ilustracija

Život na rubu siromaštva. Tako se može opisati osnovni kriterij koji moraju ispuniti roditelji u Bosni i Hercegovini, ako žele ostvariti pravo na dječiji dodatak.

Mjesečne naknade za djecu u oba bh. entiteta ne dosežu 200 maraka (100 eura). No, ni ove naknade nisu dostupne svima nego tek ekonomski najugroženijim porodicama s djecom.

Uz rigorozne uvjete dokazivanja tog statusa, te mnoštva dokumenata koje moraju dostaviti, brojne porodice mjesecima čekaju na isplatu.

Julija iz Čitluka, gradića na jugu BiH, nezaposlena je majka dvoje djece. Njena porodica živi od suprugove plaće.

Prema postojećem zakonu u Federaciji BiH, ostvaruje pravo na dječiji dodatak u iznosu od 113 maraka (oko 57 eura) mjesečno po djetetu.

Zahtjev i potrebnu dokumentaciju predala je sredinom novembra prošle godine centru za socijalni rad. Do danas nije dobila ni rješenje, ni novac.

“Kopirali smo i predali brdo papira. No, do danas nismo dobili novac. To nije mnogo na današnjem vremenu, ali boli me to što znam da djeca imaju pravo”, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mjesečna primanja porodica u BiH, koje žele ostvariti pravo na dječije dodatke, ne smiju prelaziti dvjestotinjak maraka po članu.

U praksi to znači da četveročlana porodica, sa prosječnom mjesečnom plaćom u BiH, u iznosu od oko 1.200 maraka (600 eura), nema pravo na tu pomoć.

“To meni ispada kao pomoć socijalno ugroženima. Taj dječiji dodatak trebao bi biti njihovo pravo, a ne da se roditelji pitaju šta rade i koliko zarađuju”, kaže Julija iz Čitluka.

A troškovi života u BiH kontinuirano rastu. Prema procjeni sindikata, troškovi života četveročlane porodice u Federaciji BiH u martu su iznosili 2.892 maraka (oko 1.478 eura), a u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj 2.423 marke (oko 1.238 eura).

Na koji način se ostvaruje pravo na dječiji dodatak?

Ostvarivanje prava na dječiji dodatak u BiH razlikuje se u dva bh. entiteta i Brčko distriktu, koji imaju zasebne propise.

Naknade za djecu Republici Srpskoj variraju. Tako za prvo, drugo i četvrto dijete porodice primaju po 117 maraka (oko 60 eura), dok za treće dijete iznose 169 maraka (oko 86 eura).

Pravo na dječiju naknadu u tom entitetu ostvaruje oko 20.670 djece u dobi do 15. godine života. Za to je u martu iz entitetskog budžeta, izdvojeno oko tri miliona maraka (oko milion i pol eura).

Za ostvarivanje ovog prava, međutim, postoji imovinski cenzus. To znači da mjesečni prihodi, po članu porodice, mogu iznositi između 130 (oko 66 eura) i 150 maraka, što iznosi nešto više od 76 eura.

Također, porodice ne smiju imati automobil čija vrijednost prelazi 8.450 maraka, odnosno oko 4.320 eura.

U Brčko distriktu, zasebnoj administrativnoj jedinici u BiH, pravo na dječji dodatak mogu ostvariti djeca u dobi do sedam godina. Isplata za stariju djecu ovisi o materijalnom položaju njihovih porodica.

U Federaciji BiH je od oktobra prošle godine u primjeni zakon koji je izjednačio naknade za djecu na području cijelog entiteta. Dječiji dodatak u Federaciji BiH trenutno iznosi oko 113 maraka mjesečno (oko 57 eura).

Do donošenja entitetskog propisa, ova oblast je bila u nadležnosti deset kantona u Federaciji BiH. Iznosi naknada bili su različiti, a u prosjeku su iznosile 30-ak maraka (oko 15 eura), dok u pojedinim kantonima dječijih dodataka uopće nije ni bilo.

Blokade u isplati

Prema novom zakonu u Federaciji BiH dječiji dodaci se isplaćuju iz entitetskog budžeta. No, iako je donio uvećane naknade, nastupile su blokade u isplati.

Prema ovom zakonu, naknade bi trebale biti isplaćivane za oko 85.000 djece, podaci su Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH.

U ovogodišnjem budžetu je za to, kako navode, planirano ukupno 106 miliona maraka, odnosno oko 54,2 miliona eura.

Do kraja februara ove godine, evidentirano je 32.056 djece kojima će, prema dodijeljenim rješenjima, biti isplaćivane naknade.

I dok su isplate počele u pojednim područjima Federacije BiH, u nekim gradovima roditelji više od pet mjeseci čekaju na rješenja i novac.

Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH za RSE ističu da su razolozi blokade nedostatak kadrova i kapaciteta u insitucijama koje su dužne osigurati potrebnu dokumentaciju.

“Drugi dio problema leži u veoma sporom prikupljanju podataka relevantnih za priznavanje prava na dječji dodatak”, saopćilo je Ministarstvo za RSE.

‘Ne možeš djetetu reći da nemaš’

Gotovo šest mjeseci otkako je počela primjena federalnog Zakona, naknade ne primaju djeca u Bosansko-podrinjskom kantonu, na istoku BiH. Zbog toga su roditelji iz tog dijela zemlje nekoliko puta izlazili na proteste.

Selma Kadrić iz Goražda majka je dvoje djece. Njena porodica živi od suprugove plaće.

“Uz ova poskupljenja teško je izaći na kraj. Sin je krenuo u predškolsko. Svako jutro kad ga vodimo hoće da doručkuje, kad izađe hoće opet da jede. Ne možeš djetetu reći da nemaš, moraš mu dati”, ispričala je Selma za RSE.

Očekivala je da će njenoj porodici život olakšati dječiji dodatak, u ukupnom iznosu od 226 maraka. No, iako je podnijela zahtjev, novac ni njena porodica još nije dobila.

“Kad god nazovemo socijalno da pitamo zašto nema, drski su prema nama. Govore da je do Sarajeva, a u Sarajevu kažu do centra za socijalni rad. Nema smisla, džaba je što im govorimo”, kaže ona.

Direktorica Centra za socijalni rad u Goraždu Mediha Jašarević-Hodžić kaže za RSE da je problem nastao zbog toga što posao nisu završile ustanove, zadužene da dostave dokumentaciju koja potvrđuje pravo na dječiji dodatak.

Ona naglašava da bi isplate za većinu djece trebale početi krajem aprila, dok će manji dio naknade početi primati u maju.

“Nisu svi organi bili spremni da izdaju toliki broj dokumenata. Ništa nije bilo do nas, bili smo apsolutno nemoćni”, kaže Jašarević-Hodžić.

Otkako je u oktobru počela primjena novog zakona u Federaciji BiH, dječiji dodaci nisu isplaćivani ni u Konjicu. U tom gradu na jugozapadu BiH pravo na ovu naknadu ima oko 800 djece.

Direktorica Centra za socijalni rad Nadira Đapo tvrdi, također, da je do zastoja u isplati došlo zbog birokratskih problema, odnosno nedostavljanja potrebne dokumentacije Centru. No, navela je da bi problem uskoro trebao biti riješen.

“U aprilu očekujemo prvu isplatu za dio naših korisnika”, kazala je Đapo za RSE.

Dodatak za svu djecu?

Iz UNICEF-a u BiH smatraju da bi dječiji dodatak trebao biti univerzalan, odnosno dostupan svakom djetetu u BiH, neovisno o materijalnom statusu porodice. Ističu da se odgovornost za donošenje ove odluke ne može se svesti samo na sektor socijalne i dječije zastite.

“Potrebna je mobilizacija na nivou nadležnih vlada, uz razumijevanje da se radi o investiciji u društveno-ekonomski razvoj, a ne samo kao o trošku javnih budžeta“, saopćeno je iz UNICEF-a RSE.

Iz Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH, pak, za RSE nisu mogli dati precizan odgovor na pitanje kada će biti stečeni uvjeti da dječiji dodatak dobiju sva djeca, bez obzira na imovinski status roditelja.

Tvrde da “adekvatnu socijalnu politiku nije moguće planirati i provoditi bez ekonomskog napretka i razvoja”.

Imajući u vidu relativno visoku stopu siromaštva u BiH, Ministarstvo smatra da trenutno nije opravdano proširivati broj korisnika.

Povećanje iznosa dječijih dodataka i ukidanje imovinskog cenzusa, jedna je od preporuka koju je vlastima u BiH uputila i Insitucija Ombudsmena za ljudska prava u BiH.

U izvještaju o ostvarivanju prava na dječiji dodatak, objavljenom 2021. godine, istaknuto je da izdvajanja za djecu trebaju biti prioritet pri planiranju budžeta, kao i da postojeći iznosi ne mogu značajno smanjiti siromaštvo među djecom.

Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH stanuje tri i pol miliona ljudi. Statistika godinama ukazuje na pad nataliteta.

Loša populacijska politika jedan je od uzroka masovnog iseljavanja, a osobito mladih iz BiH.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, BiH je u 2021. godini napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola miliona građana je otišlo iz BiH od 2013. godine.

Iz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija upozorili su da bi do 2070. u BiH moglo živjeti manje od 1,6 miliona stanovnika.

RSE