Crna Gora od lidera integracija do moguće blokade pregovaračkog procesa

Povezani članci

• Inzko:BiH odmah dati kandidatski status za EU i spasiti je od nacionalističke najezde
• Poplave u BiH
• Svaki prijedlog Obiteljskog zakona koji ne sadrži životno partnerstvo u definiciji obitelji je neprihvatljiv
• Aldijana Smailhodžić: Ramović je zaduživao građane za projekte koje ne realizira, a sad ih zadužuje za pojekte koji im ne trebaju
• Evropska prijestolnica kulture: Kosmička pravda za Mostar i Banju Luku
• Zloguko Irinejevo trublje

Foto: Tacno.net/Arhiva

Najavom da će se politička i ustavna kriza u Crnoj Gori naći na januarskim sesijama Savjeta ministara Evropske unije, a potom Evropskog savjeta, znači da se shvata ozbiljnost situacije.

Ovako je za RSE profesorica Gordana Đurović nekadašnja ministarka evropskih integracija, prokomentarisala jasnu najavu da Evropska unija može pokrenuti mehanizme obustave pregovora.

“Evropska komisija ili trećina članica Unije mogu preporučiti obustavu pregovora sa Crnom Gorom ili predložiti uslove za njihov nastavak”, navodi profesorica Đurović.

Ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon saopštila je tokom zvanične posjete Podgorici 15. januara, da će ministri vanjskih poslova 23. januara u Briselu razgovarati o mogućim mjerama koje EU može preduzeti, ukoliko Crna Gora ne bude deblokirala Ustavni sud izborom nedostajućih sudija.

Zato se Đurović nada da će se kroz političke pregovore postići dogovor da se konstituiše Ustavni sud i tako odgovori na upozorenje iz Evropske unije.

“Upozorenje EU je za mene vrlo jasno, očekivano i vrlo ozbiljno. A Crna Gora nikad nije bila tako blokirana, nikad nije bila pod prijetnjom takve blokade kao što se to dešava početkom 2023. godine, poslije deceniju pregovora.”

Ustavni sud Crne Gore blokiran je od septembra prošle godine od kada ima svega tri sudije od ukupno sedam. Zbog nedostatka kvoruma ne može da donosi odluke o ustavnim žalbama, koje se odnose i na izborne procese. Bez konačne odluke Ustavnog suda nije moguće konstituisati novu vlast nakon izbora.

Zapadni partneri i EU već mjesecima sugerišu crnogorskim političkim subjektima da moraju postići dogovor o deblokadi Ustavnog suda kako bi se postigla institucionalna i politička stabilnost.

Korake pristupanja određuju države članice EU

Na upit da prokomentariše mogućnost da se Crna Gora uskoro suoči sa prekidom pristupnih pregovora, jedan evropski zvaničnik za RSE je kratko saopštio da je Crna Gora još u procesu pristupanja u kome sve korake i odluke određuju države članice zajedno sa institucijama EU.

“One su angažovane kako bi Crnoj Gori pomogle da napreduje ka EU”, naveo je taj zvaničnik podsjećajući da su, 21. decembra šefovi diplomatija Austrije i Slovenije u ime visokog predstavnika EU Žozepa Borelja, prenijeli Podgorici da hitno uspostavi stabilnost i funkcionalnost demokratskih institucija.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula za RSE kaže da nakon posljednjih upozorenja iz EU, Skupština Crne Gore ima priliku da sanira dio nereda i stvori okolnosti za okončanje ozbiljne institucionalne krize.

“Postizanjem dogovora o sudijama Ustavnog suda, zatim omogućavanjem raspuštanja Skupštine i raspisivanje prijevremenih izbora”, kaže Picula konstatujući da je vremena sve manje za dogovor:

Tonino Picula, izvjestilac EP za Crnu Goru

“Jer Crna Gora stagnira na svojevrsnoj prekretnici, posebno uzimajući u obzir činjenicu kako je nedavno, u sklopu šireg repozicioniranja zbog ruske agresije na Ukrajinu, EU dodijelila status kandidata Ukrajini, Moldaviji i Bosni i Hercegovini.”

Picula kaže da je već dugo jasno kako sadašnji sastav Skupštine nije u mogućnosti da iznjedri stabilnu Vladu:

“Koja bi imala takvu političku podršku, ali i čvrstu volju za sprovođenje neizbježnih reformi kako bi Podgorica ponovno uhvatila korak u pretpristupnim pregovorima.”

Šta sve može EU blokirati Crnoj Gori

Prema riječima profesorice Đurović, osim prekida pregovora pregovaračkog procesa, EU ima niz dodatnih mehanizama kojima može ograničiti Crnu Goru.

“Mogu se zamrznuti određena sredstva EU što se navodi i u novoj metodologijji pregovora. Evropska komisija ima takođe ima vrlo brz i snažan mehanizam i za zaustavljenje režima vizne liberalizacije bijele Šengenske liste”, navodi Đurović.

“Dobili smo priliku da još jednom pokušamo da stabilizujemo stvari, rokovi su jako kratki, sve je vrlo dinamično i vidjećemo kako će se naše političke elite odnijeti prema tom vrlo jasnom i konkretnom stavu Evropske komisije, odnosno EU”, kaže Đurović odgovarajući na pitanje da li će upozorenje iz EU uticati na postizanje dogovora političkih partija.

Nakon razgovora sa ministarkom Fajon, najviši državni funkcioneri Crne Gore su saopštili da postoji volja za postizanjem dogovora o izboru nedostajućih sudija Ustavnog suda. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je rekao da je neophodno zaustaviti stalna usporavanja i odlaganja povratka Crne Gore na evropski kolosjeku.

Premijer Dritan Abazović je ocijenio da bi izbor sudija Ustavnog suda mogao biti okončan početkom februara.

A predsjednica parlamenta Danijela Đurović je kazala da svi politički akteri moraju pokazati maksimalnu odgovornost i dati doprinos kako bi država izašla iz političke i institucionalne krize.

Abazovićeva skepsa prema prekidu pregovora

Ipak na najavu šefice diplomatije Slovenije Tanje Fajon da će se u Briselu razgovarati o mjerama koje podrazumijevaju i prekid pregovora sa Crnom Gorom, premijer Dritan Abazović je reagovao skeptično.

U prvoj izjavi, nakon sastanka sa Fajon, on je rekao da nije čuo negativne vijesti u odnosu na pregovore sa EU. Dan kasnije 16. januara, Abazovića su novinari pitali o izjavi Fajon na šta je odgovorio da on u taj scenario ne vjeruje.

“Jedno je reći da postoji rizik (od prekida pregovora), a drugo je reći da će se to desiti. Ko hoće da vjeruje u to samo naprijed. Loše je da ne izaberemo Ustavni sud i moj je apel da se sudije izaberu.”

Procedura izbora sudija Ustavnog suda

U toku je šesti pokušaj izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda. Nakon raspisanog konkursa za najvišu sudsku poziciju prijavilo se 26 kandidata sa kojima će skupštinski Odbor obaviti intervju. Potom će Odbor izabrati kandidate o kojima će odlučivati plenum.

Za izbor sudija Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana dvotrećinska većina, odnosno da kandidata u prvom krugu podrži 54 poslanika od ukupno 81. To znači da osim stranaka parlamentarne većine koji imaju 41. poslanika, kandidata treba da podrži još 13 poslanika opozicije.

Ukoliko u prvom krugu ne bude izabran ni jedan kandidat, nakon mjesec dana obavlja se drugi krug glasanja kada je neophodna tropetinska većina odnosno 49 poslanika.

Izbor sudija Ustavnog suda podrazumjeva postizanje političkog dogovora partija većine i opozicije.

Dogovor o kandidatima za sudije Ustavnog suda treba da postignu parlamentarna većina koju predvodi proruski Demokratski front i opozicija koju predvodi Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića.

U prethodnih pet ciklusa pokušaja izbora sudija, takvog dogovora nije bilo.

Profesorica Đurović strahuje od moguće političke trgovine u trci za mjesta u Ustavnom sudu.

“Tako smo se našli u situaciji da se ti kandidati, koji treba da slove za nezavisne i stručne, sve više prepoznaju kao ljudi koji su bliži ili dalji nekim političkim programima, ili partijama. To je ta ogoljena politička trgovina u kojoj smo se našli u ovom šestom ciklusu izbora sudija.”

Prethodna upozorenja EU o prekidu pregovora

Evropska unija nije prvi put upozorila na prekid pregovora sa jednom zemljom kandidatom. Gordana Đurović podsjeća da je bilo bilo slučajeva zamrzavanja pregovora, ali koji nijesu uvijek bili baš formalni.

“Recimo to su iskustva koja su se dešavala i u Slovačkoj, koja su tipična bila i za Maltu između 96. i 98. godine koja se vezuju za promjene vladajućih koalicija, koje su onda mijenjale odnos prema procesu pristupanja i odustajale od toga, ili se proces zaustavljao”, navodi Đurović.

Takođe i Tonino Picula navodi Tursku kao najeklatantniji primjer uticaja, negativnog razvoja zbivanja u nekoj zemlji kandidatkinji, na pregovore o članstvu.

Crna Gora je pregovarački proces počela 2012. godine. Do sada je otvoreno svih 33 pregovaračkih poglavlja, a privremeno zatvoreno svega tri.

Evropska komisija je više puta poručila da su za zatvaranje pregovaračkih poglavlja neophodni rezultati u oblasti borbe protiv korupcije i refome pravosuđa.

Saopšteno je, da nijedno poglavlje ne može biti zatvoreno prije nego što se ispune privremena mjerila iz oblasti vladavine prava.

RSE