CIK kažnjava zloupotrebu i ljudi i novca: “Uvjerili smo se godinama kako krivična djela izbornih krađa i prevara ostaju nekažnjena”

Matea Jerković/oslobodjenje.ba
Autor/ica 12.8.2022. u 09:13

CIK kažnjava zloupotrebu i ljudi i novca: “Uvjerili smo se godinama kako krivična djela izbornih krađa i prevara ostaju nekažnjena”

foto: Ilustracija

Iz Transparency Internationala ističu da ključni problem zloupotrebe javnih resursa leži u jednokratnim donacijama i predizbornim javnim radovima

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, 27. jula je donio Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a članom 7.2a definisano je da je nosiocima izvršne funkcije i nosiocima mandata zabranjena zloupotreba javnih sredstava definisana kroz pet tačaka, a uključuje i korištenje sredstava javnih ustanova i organa za izbornu kampanju, te korištenje sredstava prevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženim naknadama za aktivnosti kampanje. Iako izborna kampanja zvanično počinje 2. septembra, svjedočimo da je ona uveliko u toku.

HILJADE SLUČAJEVA

Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u TIBiH, napominje da zloupotreba javnih resursa nije bila regulisana Izbornim zakonom BiH i da je funkcionerima bilo dozvoljeno da zloupotrebljavaju javne resurse na sve načine.

– Radili smo terenski monitoring 2020. za lokalne izbore i zabilježili smo oko 2.400 slučajeva koji se mogu okarakterisati kao zloupotreba javnih resursa – od intenziviranja javnih radova gdje političke partije promovišu sebe, do povećanja javne potrošnje i jednokratnih davanja pred izbore. Što se tiče nametnutih izmjena, TI je osudio i nametanje i sam postupak, ali i rješenja koja su usvojena. Prilično je generalno definisan pojam zloupotrebe javnih resursa i ovaj član se odnosi samo na nosioce izvršnih funkcija, a ne na sve. U drugim dijelovima zakona, gdje se pominje zloupotreba, ona nije ograničena samo na nosioce izvršnih funkcija, tako da je konfuzno kako će to CIK tumačiti, govori Traljić.

Upozorava da je neke odredbe, poput uključivanja državnih službenika, koji su podređeni kandidatu u obavljanju poslova tokom radnog vremena, u promociju kandidata ili političkih subjekata, teško dokazati.

– Zabranjeno je i korišćenje sredstava komunikacije javnih preduzeća i institucija za izbornu kampanju i službenih automobila, osim za štićene ličnosti, što znači da većinu nećemo pokriti. Međutim, ključna je javna potrošnja, a ove izmjene i dopune ne tiču se uopšte javne potrošnje. Prvi mjesec bilo je oko 240 miliona KM vrijednih javnih radova koji su počeli ili završili u ovom periodu i to je više nego u drugom i trećem kvartalu prošle godine. Stav TI-ja je da je ključni problem zloupotrebe javnih resursa upravo u tim radovima i u jednokratnim donacijama, smatra Traljić.

Ističe da je kontrola provedbe Zakona u nadležnosti CIK-a BiH.

– CIKBiH zasad ima kapaciteta, ali po dosadašnjim iskustvima, oni uglavnom djeluju po prijavi. TI ima dobru saradnju sa CIK-om i što god budemo primijetili, mi ćemo im prijaviti. Ali, ključno je da ove izmjene nisu riješile suštinu problema zloupotrebe javnih resursa, zaključuje Traljić.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke, smatra da dopune jesu izuzetno značajne, ali strahuje da će, uglavnom, ostati mrtvo slovo na papiru.

– Već vidimo da kampanja uveliko traje i da je zloupotreba javnih resursa vidljiva golim okom, pri čemu se pojedine partije koje to čine ne osvrću na dopune. Ulog u ovoj kampanji je visok, a uvjerili smo se godinama kako krivična djela izbornih krađa i prevara ostaju nekažnjena. Iz CIK-a smo dobili i proturječna uvjeravanja – neki članovi su samouvjereni da CIK ima sve kapacitete, drugi su se bunili što su izmjene urađene u izbornom procesu, a treći su skeptični glede sopstvene spremnosti da dobro urade Schmidtov domaći zadatak, ističe Topić.

Kao primjer navodi slučaj jednog centra za socijalni rad, koji je spiskove socijalno ugroženih dao stranci kojoj pripada direktorica.

– Na anomalije priče ukazali su pojedini mediji, nisam sigurna da će reagovati i nadležne institucije, jer kampanja nije zvanično počela. Javna institucija zloupotrebljava lične podatke štićenika i dijeli ih stranci kako bi ova uradila posao za koji su u centru plaćeni. Vidjeli smo u proteklim izbornim ciklusima koliko je prijava podneseno za izborne krađe i manipulacije, vlasti su formirane pod plaštom političke korupcije i sve to je završavalo u prašnjavim ladicama i medijskim napisima. Ako je vjerovati našem političkom mentalitetu, nikog neće začuditi ako tako ostane i ovaj put, kaže Topić.

Prof. dr. Suad Arnautović, predsjednik CIK-a BiH, za Oslobođenje kaže je u toku izrada pravila postupanja CIK-a u primjeni izmjena.

– Komisija ranije nije imala nadležnost ili nije bila dorečena ta nadležnost, koja se, prije svega, odnosi na tri ključne oblasti: lažno predstavljanje – najviše se ta problematika situira kod popune biračkih odbora, pitanje govora mržnje i zloupotrebu javnih resursa. Ovdje je dat vrlo značajan okvir da možemo definirati šta se pod tim smatra, ističe prof. dr. Arnautović i dodaje da Zakon sada precizira da to može biti i korištenje ljudskih resursa.

Objašnjava da CIKBiH želi znati koji su to državni službenici na koje se odnose odredbe člana 1.8 stav 6, koje su to izvršne funkcije, pa su se obratili agencijama za državnu službu na državnom, entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko distrikta, kako bi im dostavili spisak državnih službenika, sa ciljem formiranja registra tih osoba. Dodaje da se CIK obratio i nadležnim agencijama koje prate štićene ličnosti, “a to su policijske agencije koje u okviru nadležnosti osiguravaju štićene ličnosti”.

– Tražit ćemo i taj podatak, kako bismo napravili registar tih ličnosti. Uveliko radimo na tim poslovima i rezultat toga će biti da će se do kraja precizirati prvostepena nadležnost opštinskih i gradskih izbornih komisija u nekim pitanjima i CIK-a, kaže prof. dr. Arnautović.

Ističe da se u pristupu radu vode načelom ne bis in idem, ne dva puta o istom pitanju, djelu.

KRIVIČNO I PREKRŠAJNO

– Svemu onome što ima naznake da vodi ka krivičnom djelu ćemo dati prednost i odmah obavijestiti nadležno tužilaštvo. Sve što ne bude u okviru krivičnog zakonodavstva proganjano, ići će prekršajno, u okviru općih i posebnih nadležnosti CIK-a. Iz okvira naših općih nadležnosti koje su utvrđene u članu 6. tačka 7, imamo mogućnost da sankcioniramo i političkog subjekta i kandidata i pristalicu političke stranke i odgovorno lice u stranci i onoga ko je zaposlen ili na drugi način angažiran u izbornoj administraciji. Tamo su novčani iznosi do 30.000 KM, zatim poništavanje ovjere kandidata ako se utvrdi da je on osobno odgovoran za taj prekršaj, a možemo da poništimo i ovjeru političkog subjekta. Tu je i mjera da naredimo izbornoj komisiji određeno postupanje, biračkom odboru, centru za birački spisak…, napominje prof. dr. Arnautović.

Jelena Tanasković Mićanović, koordinatorica za javne politike Koalicije Pod lupom, ističe da nametnute izmjene i dopune potpadaju u nadležnost CIK-a.

– Ostaje da se vidi kako će CIK odgovoriti na taj zadatak, s obzirom na to da su i izmjene donesene u podmaklom periodu organizovanja i provođenja izbornog procesa, kaže Tanasković Mićanović i dodaje da se nadležnosti trebaju definisati spram svakog pojedinačnog slučaja.

Smatra da se u prvoj fazi svi slučajevi trebaju prijaviti CIK-u, koji će, u skladu sa nadležnostima, sve što ocijeni kao eventualno krivična djela, prosljeđivati nadležnim tužilaštvima.

Matea Jerković/oslobodjenje.ba
Autor/ica 12.8.2022. u 09:13