BiH nema podatke o djeci koja ne idu u školu: Pandemija pogoršala stanje

Povezani članci

• Da li je konačno vrijeme za preispitivanje?
• GRAĐANI PONOVO PLAĆAJU TUĐI NERAD: Da bi odbranio direktora Misiraču, ministar krivicu prebacuje na Aluminij
• DJ SOLOMUN: Već je postala tradicija da svoj honorar od nastupa u Sarajevu donira u dobrotvorne svrhe
• Četvrta epizoda dokumentarnog serijala Elme Kazagić “Krvni delikti” na Federalnoj televiziji
• Ruski oligarh napušta Srpsku sa 180 miliona KM u džepu!
• Azra Sings: Mnogi Amerikanci plaču kada slušaju sevdah

Foto: UNICEF/Ilustracija

Zvanični podaci o broju djece koju roditelji ne upisuju u osnovne škole u Bosni i Hercegovini, ali i o učenicima koji napuštaju školovanje, nažalost nisu dostupni. Ipak, procjene pokazuju da brojni mališani izostaju iz školskih klupa u našoj zemlji, najviše zbog siromaštva.

Institucije u BiH uglavnom imaju propisane zakonske kazne za roditelje koji ne upišu svoje dijete u školu, ali rijetko ko zaista bude sankcionisan zbog nemara i povrede prava djeteta. S druge strane, nije isključeno da ćete na bh. ulicama naići na dječaka ili djevojčicu koji umjesto da nosi ruksak na leđima, drži ispruženu ruku tražeći “marku za hljeb”. Ko će poslati ovu djecu tamo gdje pripadaju, među svoje školske vršnjake?

Bez zvaničnih podataka o broju djece koja ne pohađaju nastavu teško je govoriti o bilo kakvoj institucionalnoj pomoći. Da bi se jasno uporedile brojke o djeci koja se moraju upisati u škole i onima koja nisu upisana s trenutnim demografskim stanjem u zemlji, mora biti jasan broj rođene djece. Međutim, tu se nailazi na prvu prepreku, jer mnoga djeca nisu upisana u matične knjige rođenih.

Ranjive skupine djece

Resorna ministarstva obrazovanja u BiH vode evidencije o upisima u škole te navode da je posljednjih godina evidentan trend smanjenja broja učenika upisanih u prve razrede osnovnih škola. Iako tome najviše doprinosi pad nataliteta u zemlji, i nadležni su svjesni da djeca ranjivih skupina stanovništva često ostaju uskraćena za školovanje, i to najčešće pripadnici romske populacije.

Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke kazali su za Klix.ba da su u Informaciji o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2020/21. godini u FBiH naglasili potrebu uspostavljanja efikasnog sistema evidentiranja djece koja ne upisuju osnovnu i srednju školu, te one koja napuštaju školovanje.

“Posebnu pažnju treba posvetiti djeci marginaliziranih grupa koja su usljed krize izazvane pandemijom u većoj opasnosti da prekinu obrazovanje prije njegovog završetka. Neophodno je osigurati pravo upisa u osnovnu školu djeci koja nisu evidentirana u matičnim knjigama rođenih i olakšati procedure upisa za djecu romske nacionalnosti, djecu stranih državljana i drugu djecu koja mogu imati birokratske prepreke prilikom upisa, kao i razvijati i podržavati programe naknadnog stjecanja osnovnog i srednjeg obrazovanja za odrasle bez kvalifikacije te osigurati određena sredstva za ovu namjenu iz federalnog, kantonalnih i općinskih budžeta”, kazala je Nadija Bandić, pomoćnica ministrice za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u FBiH.

Prema UNICEF-ovoj Situacionoj analizi o položaju djece u Bosni i Hercegovini (2020) ukupan pristup osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH je 97,6 posto djece u osnovnom i 84,6 posto djece u srednjem obrazovanju. Stopa završenog osnovnog obrazovanja je 92 posto, dok 97 posto učenika prelazi u srednje škole. Stope pohađanja obrazovanja su znatno niže među ranjivim grupama. Kod romske djece 69 posto njih pohađa osnovno, a 23 posto srednje obrazovanje, pri čemu je viša stopa upisa za dječake.

“Ne postoje ažurirani zvanični podaci na nivou BiH o broju ili procentu djece koja ne pohađaju obrazovanje. Potrebno je uložiti značajne napore da se unaprijede zvanični mehanizmi prikupljanja ovih podataka, pogotovo kada je riječ o ranjivim grupama djece”, kazala je Lamija Landžo iz sektora za obrazovanje UNICEF-a BiH.

Dodatni rizik u 2020. godini

Ona dodaje da je pandemija koronavirusa dodatni rizik za povećanje broja djece koja ne pohađaju ili napuštaju škole. Prema brzoj procjeni stanja i potreba u obrazovanju koju su proveli UNICEF i UNESCO u 2020. godini, osnovni pristup online nastavi imalo je 99 posto djece i mladih u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju. Međutim, za pristup online nastavi su ostala uskraćena djeca i mladi bez adekvatnog pristupa informaciono-komunikacionim tehnologijama (IKT) i internetu. Ovim problemom su u nesrazmjerno većoj mjeri bila pogođena romska djeca. Stoga, ističe Landžo, postoji rizik da se djeca koja su napustila školovanje zbog pandemije neće vratiti u škole nakon pandemije.

Iz Federalnog ministarstva obrazovanja također ističu da je u uslovima pandemije potrebno osigurati možda i veća izdvajanja za obrazovanje. Dodatna sredstva, kako kažu, potrebno je usmjeriti u nabavku opreme za učenike i nastavnike.

“Mi ćemo u saradnji s kantonalnim ministarstvima obrazovanja nastaviti nabavljati besplatne udžbenike za djecu socijalno ugroženih porodica, dok općine i kantoni svake godine u svojim budžetima trebaju alocirati dovoljno sredstava za osiguranje besplatnog prijevoza učenicima osnovnih škola”, dodali su iz resornog ministarstva u FBiH.

Važno je napomenuti da je pandemija COVID-19 negativno utjecala na realizaciju obaveznog programa predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu. Naime, ovaj program nije realizovan u pojedinim kantonima na proljeće 2020. godine zbog zatvaranja škola.

Stigmatizacija i siromaštvo

UNICEF BiH nadalje navodi da je problem nepohađanja ili napuštanja škole rezultat kompleksne interakcije različitih faktora rizika. Među problemima navode stigmatizaciju i diskriminaciju ranjivih grupa djece, kao i siromaštvo te nisku svijest o važnosti obrazovanja.

“Potrebno je značajno unaprijediti mehanizme praćenja i upravljanja podacima u obrazovanju te unaprijediti saradnju s drugim sektorima, poput sektora zdravstva i socijalne zaštite. Potrebno je insistirati na dugoročnom djelovanju i ulaganju institucija u prevenciju nepohađanja i napuštanja školovanja, kao i na unapređenju intervencije i kompenzacijskih mjera ako je dijete izvan sistema obrazovanja. Naši obrazovni sistemi moraju unaprijediti inkluzivne prakse, tako da se umanji rizik od nepohađanja zbog stigme i diskriminacije. Ne smijemo zaboraviti da mnogi roditelji ne šalju djecu u školu zbog siromaštva. Potrebno je osigurati podršku porodicama putem osiguravanja materijalnih uslova za školovanje. Bitno je i jačati svijest roditelja, ali i šire zajednice o važnosti obrazovanja za svu djecu, bez obzira na invaliditet, spol, mjesto boravka i porijeklo. Kvalitetno i inkluzivno obrazovanje ne smije biti privilegija, nego temeljno ljudsko pravo sve djece”, poručila je na kraju Lamija Landžo iz UNICEF-a BiH.

Novčane kazne za roditelje

Inače, ukoliko roditelj ili staratelj u FBiH i RS-u bez opravdanog razloga ne upiše dijete u prvi razred osnovne škole, propisuje mu se novčana kazna u iznosu od 100 do 5.000 maraka, ovisno o tome u kojem dijelu BiH živi. Međutim, podaci inspekcija često svjedoče o izuzetno malom ili gotovo nikakvom kažnjavanju roditelja.

Naprimjer, iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, gdje su roditeljima propisane kazne od 500 KM, kazali su da inspektori u ovoj godini nisu zaprimali prijave za vršenje nadzora zbog neupisivanja djece u škole.

“Prethodnih školskih godina zabilježeni su sporadični slučajevi da roditelji upišu djecu u osnovnu ili srednju školu, ali da učenici ne pohađaju redovno nastavu. Iz ovih razloga prosvjetni inspektori su izdavali prekršajne naloge roditeljima”, kazali su za Klix.ba iz sarajevske inspekcije.

BiH je potpisnica Konvencije o pravima djeteta, prema kojoj svim mališanima mora osigurati obavezno i besplatno osnovno obrazovanje te poticati redovan dolazak na nastavu i smanjenje stope ispisa djece iz škole. BiH je dužna i zaštititi djecu od privrednog izrabljivanja i obavljanja bilo kojeg posla koji ometa njihovo obrazovanje, koji je štetan za njihovo zdravlje, tjelesni, duševni, duhovni, moralni ili društveni razvoj.

klix.ba