BiH dobila najgore ‘evropske’ ocjene u regiji

Izdvajamo

• Dodaje se kako su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući nadilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom”.

Povezani članci

• Potraga za istinom je važna: Ovo su dobitnici novinarskih nagrada za prethodnu godinu
• Tamna strana Vidovdana
• Sputnik izmislio nastup Reufa Bajrovića u američkom Kongresu
• SVJETSKI MEDIJI O SPLIT PRIDEU: DAN KADA JE BEOGRAD BIO PONOSAN NA SPLIT
• U Hrvatskoj 945 postupaka protiv medija i novinara
• Sabina Ćudić: Izetbegović će u Beogradu spašavati Dodika

Foto: Flickr/ Jennifer Boyer

Evropska komisija objavila je novi izvještaj o napretku u reformama zemalja regije, a kako navodi Radio Slobodna Evropa, koji je imao uvid u taj dokument, u tom izvještaju najgore ocjene dobila je Bosna i Hercegovina.

U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu Komisija navodi kako nema napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti vanjskim odnosima.

Zabilježeno je i nazadovanje u oblasti javnih nabavki, prenosi Fena.

Što se tiče političkih kriterija, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale “slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom“.

“Negativni učinci rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestirati tokom pandemije, direktno utječući na dobrobit građana“, ocjenjuje EK.

I dalje traje migrantska kriza

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost “selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije“.

Identificiraju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka.

Za policiju se kaže da je “podložna političkom uplitanju“, a finansijske istrage i zapljena imovine su, prema nalazima, “uglavnom neefikasni“.

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u izvještaju se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki.

Pri javnim nabavkama je Bosna i Hercegovina “primjenjivala povlašteni tretman“ za domaće ponuđače prilikom dodjele javnih ugovora, konstatira se i ocjenjuje kako su potrebne “hitne aktivnosti“ na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Poseban dio izvještaja posvećen je migrantskoj krizi te se navodi da bh. vlasti nisu uspjele uspostaviti održivi sistem migracija i azila, što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. godine.

Izvještaj govori o opsežnom angažiranju i podršci Evropske unije te da je u Lipi kod Bihaća osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je Bosna i Hercegovina pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocjenjuje se da je potrebno da zemlja osigura efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcioniranje sistema azila.

Zastrašivanja aktivista u entitetu RS

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uvelike uspostavljen, Bosna i Hercegovina, kako se navodi, tek treba usvojiti sveobuhvatni strateški okvir.

Dodaje se kako su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući nadilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom”.

“Nije postignut napredak u garantiranju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja osiguravanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u osiguravanju financijske održivosti sistema javnog emitiranja“, navodi se u dokumentu.

Dodaje se da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, naročito u bh. entitetu Republika Srpska, gdje su aktivisti, kako se navodi, bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju.

Naglašava se da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva.

Također se ističe kako nema napretka u poboljšanju izbornog okvira u skladu s evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka.

abrasmedia